LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • brwp101001
  • 3 Anga-Fēfē?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • 3 Anga-Fēfē?
  • Ko e Taua Leʻo: Meʻa ʻe Fitu ʻOku Fiemaʻu Ke Ke ʻIlo Fekauʻaki mo e Lotú
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Monū ʻo e Lotú
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
  • ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá ʻi he Lotu
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
  • ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá ʻi he Lotu
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • Ko e Founga ke Maʻu ʻa e Tokoni Fakafou Mai ʻi he Lotú
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo: Meʻa ʻe Fitu ʻOku Fiemaʻu Ke Ke ʻIlo Fekauʻaki mo e Lotú
brwp101001

3 Anga-Fēfē?

ʻI HE fekauʻaki mo e lotú, ʻoku tokangataha ʻa e ngaahi talatukufakaholo lahi ki he ngaahi tafaʻaki fakamatelie ʻo e lotú, hangē ko e anga e huʻu ʻo e sinó, anga hono fakaleá, pea mo e ouau lotú. Neongo ia, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tuku ki he tafaʻakí ʻa e ngaahi meʻa ko iá pea tokangataha ki he ngaahi tafaʻaki mahuʻinga ange ʻo e fehuʻi, “ʻOku totonu ke fēfē ʻetau lotú?”

ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá naʻa nau lotu ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe pea naʻe kehekehe foki mo e anga e huʻu honau sinó ʻi he taimi naʻa nau lotu aí. Naʻa nau lotu fakalongolongo pe lotu leʻo-lahi ʻo fakatatau pē ki he tuʻungá. Naʻa nau lotu lolotonga ʻenau hanga ki ʻolunga ki he langí pe lolotonga ʻenau punou hifó. Naʻe ʻikai ke nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻīmisí, kahoá pe ngaahi tohi lotú ke tokoniʻi kinautolu ke lotu, ʻi hono kehé naʻa nau lotu pē mei honau lotó ʻo ngāueʻaki ʻenau leá tonu. Ko e hā naʻá ne ʻai ʻenau ngaahi lotú ke fakahōifua ki he ʻOtuá?

Hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá, naʻa nau fakahanga ʻenau lotú ki he ʻOtua pē ʻe taha​—ʻa Sihova. ʻOku ʻi ai mo ha toe tafaʻaki mahuʻinga ʻe taha. ʻOku tau lau ʻi he 1 Sione 5:​14: “ʻOku tau falala kiate ia he ʻilonga ha meʻa ʻoku tau kole ʻo fakatatau ki hono finangaló, ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu.” Ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku fiemaʻu ke fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ia ki he hā?

Ke lotu ʻo fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ia ke tau ʻiloʻi pe ko e hā hono finangaló. Ko ia ai ko hono ako ʻa e Tohi Tapú, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki he lotú. ʻOku ʻuhinga ení heʻikai ke fanongo mai ʻa e ʻOtuá ia kae ʻoua kuo tau ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa ʻi he Tohi Tapu? ʻIkai, ka ʻoku ʻamanekina mai ʻe he ʻOtuá ke tau ako fekauʻaki mo hono finangaló, feinga ke mahinoʻi ia pea fai ia. (Mātiu 7:​21-​23) ʻOku fiemaʻu ke tau lotu ʻo fehoanaki mo e meʻa ʻoku tau akó.

Ko e ngaahi lotu ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻoku fehoanaki ia mo hono finangaló, ʻoku fakahoko ia ʻi he tui, pea ʻoku fai ia fakafou ʻi he hingoa ʻo Sīsuú

ʻI heʻetau ako fekauʻaki mo Sihova mo hono finangaló, ʻoku tau tupulekina ai ʻi he tuí​—ko ha toe tafaʻaki mahuʻinga ia ʻi he lotú. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Pea ko e meʻa kotoa ʻoku mou lotu ʻo kolé, ʻi hono maʻu ʻa e tuí, te mou maʻu ia.” (Mātiu 21:22) Ko e tuí ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke tui ki ha meʻa ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni ki ai. ʻI hono kehé, ʻoku ʻuhinga iá ke tui ki ha meʻa ʻoku ʻi ai ha fakamoʻoni mālohi ki ai, neongo ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio ki ai. (Hepelū 11:1) ʻOku fonu ʻa e Tohi Tapú ʻi he fakamoʻoni ko Sihová, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki aí, ʻokú ne ʻi ai moʻoni, ʻokú ne falalaʻanga, pea ʻokú ne loto-lelei ke tali ʻa e ngaahi lotu ʻa e faʻahinga ʻoku tui kiate iá. ʻIkai ko ia pē, ʻoku lava ke tau kole maʻu pē ki ha tui lahi ange, pea ko Sihová ʻokú ne saiʻia ke ʻomai kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú.​—Luke 17:5; Sēmisi 1:​17.

Ko e tafaʻaki mātuʻaki mahuʻinga eni ʻe taha ki he founga ke lotu aí. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamaí ka ʻi heʻene fou pē ʻiate au.” (Sione 14:6) Ko ia ko Sīsū pē ʻa e founga ʻe lava ke tau fakaofiofi ai ki he Tamaí, ʻa Sihova. Ko e ʻuhinga ia naʻe tala ange ai ʻe Sīsū ki heʻene kau muimuí ke nau lotu ʻi hono hingoá. (Sione 14:13; 15:16) ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku totonu ke tau lotu kia Sīsū. ʻI hono kehé, ʻoku tau lotu ʻi he hingoa ʻo Sīsuú, ʻo manatuʻi ko Sīsū ʻa e ʻuhinga ʻoku malava ai ke tau fakaofiofi ki heʻetau Tamai haohaoa mo māʻoniʻoní.

ʻI ha taimi ʻe taha naʻe ʻeke ange ʻe he kau muimui ʻa Sīsuú kiate ia: “ʻEiki, akoʻi kimautolu ki he founga ke lotu aí.” (Luke 11:1) ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai ke nau ʻeke fekauʻaki mo e ngaahi meʻa tefito ʻa ia naʻa tau toki lāulea ki aí. Naʻa nau fiemaʻu moʻoni ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke fakakau ʻi heʻenau lotú​—ʻo hangē pē ia haʻanau ʻeke ange, ‘Ko e hā ʻoku totonu ke mau lotu fekauʻaki mo iá?’

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share