Ko e Hā ʻE Leaʻaki ʻe Hoʻo Tamá?
NGAAHI MĀTUʻA: ʻI he ʻīsiu ʻo Sanuali 15, 2010, peesi 16-20, naʻa mau lave ai ki hono ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi kongá mo hoʻomou fānaú. Ko e kupu ko ení ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi fakakaukau ke tokoniʻi kimoutolu ke teuteuʻi hoʻomou kiʻi tamá ke fekuki mo e ngaahi palopalema ʻi he ʻapiakó. Te mou loto nai ke ʻai ʻa e ngaahi konga ko ení lolotonga hoʻomou efiafi Lotu Fakafāmilí.
KO E fānau ʻa ia ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau fetaulaki mo e ngaahi pole lahi. ʻOku faʻa ʻeke ʻe he kaungāakó ʻa e ʻuhinga heʻikai ai te nau kau ʻi he ngaahi meʻa pau, hangē ko e salute ki he fuká, kātoangaʻi ʻa e ngaahi faiʻahó, mo e ngāue ʻi he ngaahi ʻaho mālōloó. Kapau ʻoku fehangahangai ho fohá pe ʻofefiné mo e ngaahi fehuʻi peheé, ʻe anga-fēfē tali ki ai ʻa hoʻo tamá?
Ko e fānau Kalisitiane ʻe niʻihi kuo nau pehē pē: “Heʻikai lava ke u fai ia. ʻOku fepaki ia mo ʻeku lotú.” Ko e fānau ko iá ʻoku totonu ke fakaongoongoleleiʻi koeʻuhi ko ʻenau tuʻu mālohí. Ko ʻenau talí ʻe ngata nai ai ha toe fehuʻi. Neongo ia, ʻoku naʻinaʻi mai ʻa e Tohi Tapú ke tau “ʻosi teu ai pe ke fai ha fakamatala kiate ia fuape te ne ʻeke kiate [kitautolu] ʻa e ʻuhinga” ʻo ʻetau tuí. (1 Pita 3:15) Ko e fai peheé ʻoku ʻuhinga ia ki he meʻa lahi ange ʻi he pehē pē, “Heʻikai lava ke u fai ia.” Tatau ai pē pe ʻoku ʻikai loto-tatau mo kitautolu ʻa e niʻihi kehé, ʻe houngaʻia nai ʻa e niʻihi ʻi hono ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi ʻuhinga ki heʻetau ngaahi fili ʻoku faí.
Ko e toʻutupu Fakamoʻoni tokolahi kuo nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi talanoa Fakatohitapu ki honau kaungākalasí ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi tohi hangē ko e Ako mei he Faiako Lahí. Ko e ngaahi talanoa ko ení ʻe tokoni nai ia ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fai, pe ʻikai fai ai ʻe he fānau Fakamoʻoní ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi. Ko e kau ako ʻe niʻihi ʻoku nau fanongo tokanga ki he ngaahi talanoa Fakatohitapú, pea kuo kamata ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu lahi ʻi he foungá ni. Ko e kau ako kehé, ʻoku faingataʻa nai kia kinautolu ke fanongo ki ha foʻi talanoa Fakatohitapu kakato. ʻI he ʻikai ha fakamatala kakató, ko e ngaahi talanoa Fakatohitapu ʻe niʻihi ʻe fuʻu faingataʻa nai ki he fānau akó ke mahinoʻi. ʻI he taimi naʻe fakaafeʻi ai ia ʻe hano kaumeʻa ki ha paati faiʻaho, naʻe tala ange ʻe he taʻu 11 ko Minhee ki hono kaumeʻá: “ʻOku ʻikai ke tala mai ʻe he Tohi Tapú ia ke tau kātoangaʻi ʻa e ngaahi faiʻahó. Ko ha tokotaha ʻi he Tohi Tapú, ko Sione Papitaiso, naʻe tāmateʻi ia ʻi ha faiʻaho.” Kae kehe, ʻoku manatuʻi ʻe Minhee, ko hono kaumeʻá naʻe ʻikai hā ngali ʻokú ne mahinoʻi ʻa ʻene talí.
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe tokoni ke fakahaaʻi ki ha tokotaha ako kehe ha fakatātā pe ko ha talanoa ʻi he taha ʻo ʻetau ngaahi tohí. Fēfē kapau ʻe pehē ʻe he kau maʻu mafai ʻi he ʻapiakó te nau saiʻia ke ʻoua ʻe fakahaaʻi ʻe he fānaú ʻenau ngaahi tohi fakalotú ki he kau ako kehé? ʻE lava ʻe heʻetau fānaú ʻo faifakamoʻoni ola lelei neongo ʻe ʻikai ha ngaahi tohi? ʻE lava fēfē ke mou tokoniʻi hoʻomou fānaú ke nau fai ha fakamatala?
ʻAhiʻahiʻi ʻa e Ngaahi Kongá
Ko hono ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi kongá ʻi ʻapí ʻoku ʻaonga lahi, ʻo fakatātaaʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e konga ʻa e kaungāakó. ʻI he feinga ʻa e fānaú ke fakamatalaʻi ʻenau tuí, ʻe loto ʻa e ngaahi mātuʻá ke fakaongoongoleleiʻi ʻenau ngaahi feingá pea fakahaaʻi ange kia kinautolu ʻa e founga ʻe lava ai ke nau fakaleleiʻi ʻenau fakaʻuhingá pea mo e ʻuhinga ʻoku lelei aí. Ko e fakatātaá, fokotuʻu ange ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku lava ke mahinoʻi ʻe ha kau ako ʻi ha taʻumotuʻa meimei tatau. Ko Joshua, ko ha tamasiʻi taʻu hiva, ʻokú ne pehē ko hono kaungāakó naʻe ʻikai te nau mahinoʻi ʻa e ngaahi foʻi lea hangē ko e “konisēnisí” mo e “mateakí.” Ko ia naʻe pau ai ke ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea faingofua ange ke fakaʻuhinga mo kinautolu.—1 Kol. 14:9.
Ko e fānau ako ʻe niʻihi ʻoku nau ʻeke ha fehuʻí ʻe mole nai ʻenau mahuʻingaʻiá kapau ʻoku fai ha tali lōloa. ʻI hono fakakau kinautolu ʻi he fetalanoaʻakí pea fakaʻuhinga mo kinautolú, ʻoku tauhi nai ai ʻe he toʻutupu Fakamoʻoní ke moʻui ʻa e mahuʻingaʻiá. Ko Haneul, ko ha taʻahine taʻu hongofulu, ʻokú ne pehē, “Ko hoku kaungāakó ʻoku nau saiʻia ʻi ha fetalanoaʻaki, kae ʻikai ko ha fakamatala.” Ke fai ha fetalanoaʻaki, ʻeke ha ngaahi fehuʻi, pea fanongo tokanga leva ki hono fakahaaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakafoʻituituí.
Ko e fetalanoaʻaki ʻoku ʻoatu ʻi laló ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e founga ʻe fakaʻuhinga nai ai ʻa e fānau Kalisitiané mo honau kaungāakó. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ako maʻuloto ʻa e fetalanoaʻaki ko ení—ʻoku ʻikai ha ongo tamaiki ʻe toko ua te na tatau, pea ko e kehekehe ʻa e ngaahi tuʻungá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ngaahi tali kehekehe. Ko ia ai, ko ha Fakamoʻoni kei siʻi ʻoku totonu ke ne maʻu ʻa e fakakaukaú ʻi hono ʻatamaí, fakaleaʻi ia ʻi heʻene lea pē ʻaʻaná, pea fakahaaʻi leva ia ʻi ha founga ʻe feʻungamālie ki he tuʻungá pea mo e kaungāakó. Kapau ʻoku ʻi ai haʻamou fānau ʻoku taʻu ako, ʻahiʻahi fakatātaaʻi ʻa e fetalanoaʻaki ko ení mo kinautolu.
Ko hono akoʻi ʻa e fānaú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e feinga. ʻOku loto ʻa e ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke uhuʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ki heʻenau fānaú pea fakalotoʻi kinautolu ke nau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá.—Teu. 6:7; 2 Tim. 3:14.
ʻI hoʻomou efiafi Lotu Fakafāmili hokó, feinga ke ʻahiʻahiʻi mo hoʻomou fānaú ʻa e fetalanoaʻaki kuo ʻoatu hení. Sio ki he founga ʻe lava ke ola lelei ai ení. Manatuʻi ko e taumuʻá ʻoku ʻikai ko hono ako maʻuloto ʻa e ngaahi talí pe ngaahi foʻi leá. Ko e moʻoni, te mou loto nai ke fakatātaaʻi tuʻo ua ha tuʻunga, ʻo fai ha tali kehekehe pea sio ki he anga ʻo e feliliuaki ʻa hoʻomou fānaú ki he tali taki taha. ʻI heʻenau feinga ke fakamatalaʻi ʻa e makatuʻunga ki heʻenau tuí, tokoniʻi kinautolu ke nau fakatupulekina ʻa e fakaʻuhinga meʻá mo e fakapotopotó. ʻI he faai atu ʻa e taimí, te mou akoʻi ai hoʻomou fānaú ki he founga ke fakamatalaʻi ai ʻa e meʻa ʻoku nau tui ki aí ʻo tatau pē ki heʻenau kalasí, kaungāʻapí mo e kau faiakó.
[Fakatātā/Puha ʻi he peesi 4, 5]
NGAAHI KĀTOANGA FAIʻAHO
Mele: Mālō e lelei, Sione. ʻOku ou fie fakaafeʻi koe ki heʻeku paati faiʻahó.
Sione: ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻo fakakaukau mai kiate aú, Mele. ʻE lava ke u ʻeke atu ʻa e ʻuhinga ʻoku teu ai ke ke fai ha paati faiʻahó?
Mele: Ke kātoangaʻi hoku ʻaho fāʻeleʻí. ʻOku ʻikai te ke kātoangaʻi ʻe koe ho ʻaho fāʻeleʻí?
Sione: ʻIkai, ʻoku ʻikai te u fai ia ʻe au.
Mele: Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe fiefia hoku fāmilí ʻi he taimi naʻe fāʻeleʻi ai aú.
Sione: ʻOku hangē pē hoku fāmilí ko ho fāmilí. Naʻa nau fiefia ʻi he taimi naʻe fāʻeleʻi ai aú foki. Ka ʻoku ʻikai te u fakakaukau ko e ʻuhinga ia kiate au ke kātoangaʻi ia ʻi he taʻu kotoa pē. ʻI heʻenau ngaahi paati faiʻahó, ʻoku fakakaukau ai ʻa e tokolahi ko kinautolu ʻa e kakai mahuʻinga tahá. ʻIkai ko e ʻOtuá ʻoku mahuʻinga angé? Pea ʻikai ʻoku totonu ke tau fakamālō kiate ia koeʻuhi ko ʻene ʻomai kia kitautolu ʻa e moʻuí?
Mele: Ko hoʻo ʻuhingá ʻoku ʻikai totonu ke u fai ha paati faiʻaho?
Sione: Mele, ko e meʻa pē ia ʻaʻau. Ka ko e hā ʻoku ʻikai te ke fakakaukau ai fekauʻaki mo ení? Lolotonga ʻoku saiʻia ʻa e kakai tokolahi ʻi hono maʻu ha ngaahi meʻaʻofa faiʻaho, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku fakafiefia ange ʻa e foaki atú ʻi he maʻu maí. ʻI he ʻikai tokangataha kia kitautolu ʻi hotau ʻaho fāʻeleʻí, ʻikai ʻoku lelei ke fakamālō ki he ʻOtuá, ke fakakaukau ki he niʻihi kehé pea ke fai lelei kia kinautolu?
Mele: Naʻe ʻikai ʻaupito te u fakakaukau fekauʻaki mo ia. Ko ia ʻoku ʻikai te ke maʻu ʻe koe ha ngaahi meʻaʻofa mei hoʻo ongo mātuʻá?
Sione: Ko e moʻoni ʻoku ou maʻu ha meʻaʻofa. Ka ʻoku ʻikai tatali ʻa ʻeku ongo mātuʻá kae ʻoua ke toki aʻu ki hoku ʻaho fāʻeleʻí. ʻOkú na faʻa ʻomai kiate au ha ngaahi meʻaʻofa ʻi he taimi ʻokú na loto ai ki aí. Ko ia ai Mele, te ke saiʻia ke ʻilo pe naʻe anga-fēfē kamata ʻa e ngaahi kātoanga faiʻahó?
Mele: ʻE lava ke ke tala mai kiate au?
Sione: Sai, te u tala atu ʻapongipongi ha talanoa mālie fekauʻaki mo ha faiʻaho ʻi he taimi fuoloa he kuohilí.
SALUTE KI HE FUKÁ
Keili: Kelea, ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke salute ki he fuká?
Kelea: ʻOku ou fakamālō atu hoʻo fehuʻí, Keili. Fēfē nai ke u ʻuluaki ʻeke atu, ko e hā ʻokú ke salute ai ki aí?
Keili: ʻOku ou fai iá koeʻuhí ʻoku ou ʻofa ʻi hoku fonuá.
Kelea: ʻOku ou ʻilo ʻokú ke ʻofa ʻi hoʻo faʻeé, Keili. Ka ʻoku ʻikai te ke salute ki hoʻo faʻeé, ʻokú ke fai pehē?
Keili: ʻOku moʻoni. Kae kehe, ʻiloʻi koā, ʻoku ou salute ki he fuká koeʻuhí ʻoku ou fakaʻapaʻapa ki ai. ʻOku ʻikai te ke fakaʻapaʻapa koe ki he fuká?
Kelea: ʻOku ou fakaʻapaʻapa ki ai. Ka ʻoku ʻikai ke tau salute ki he tokotaha kotoa pē mo e meʻa kotoa pē ʻoku tau fakaʻapaʻapa ki aí, ʻoku tau fai pehē?
Keili: Ko e moʻoni, ʻoku ou fakaʻapaʻapa ki heʻetau faiakó, ka ʻoku ʻikai te u salute ki ai. Ko ia ai, ʻoku ou tui ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ou salute ai ki he fuká.
Kelea: Keili, ʻoku fakakaukau ʻa e kakai tokolahi ko e fuká ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa honau fonuá. Ko e salute ki he fuká ʻoku ʻuhinga iá te nau fai ha meʻa pē maʻa honau fonuá. Ka ʻoku ʻikai ke pehē ʻeku ongoʻí ʻaku. Heʻikai lava ke u foaki ʻeku moʻuí maʻa hoku fonuá koeʻuhí ko e ʻOtuá naʻá ne foaki mai kiate au ʻa e moʻuí. Naʻá ku fili ke foaki ʻeku moʻuí kiate ia. Ko ia neongo ʻoku ou fakaʻapaʻapa ki he fuká, ʻoku ʻikai te u salute ki ai.
Keili: Ko ʻene toki mahino eni kiate aú.
Kelea: Ko ia ai Keili, ʻoku ou fiefia ʻi hoʻo fakahaaʻi mai ení. Pea kapau ʻokú ke loto ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻoku ou fai, pe ʻikai fai ai ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ʻeke mai pē kiate au. Kae kehe, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he taimi fuoloa he kuohilí, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe ha tuʻi Pāpilone ki he kakaí ke nau punou ki ha ʻīmisi. Naʻe ʻikai ke punou ʻa e niʻihi—naʻa mo e ʻi he fakatuʻutāmaki ki heʻenau moʻuí.
Keili: Ko hoʻo moʻoni? Ko e hā naʻe hoko kia kinautolú?
Kelea: Te u talanoa atu fekauʻaki mo kinautolu he lolotonga ʻa e taimi kai hoʻataá.
KULUPU FAKAAKO
Maika: Timi, ʻokú ke pehē ko hai ʻoku totonu ke hoko ko e palesiteni ʻi heʻetau kalasí?
Timi: ʻOku ʻikai ke u kau au ki ha faʻahi ʻa e kau kanititeití.
Maika: Ko e hā hono ʻuhingá?
Timi: Kuó u ʻosi maʻu ʻe au ʻa e taki lelei tahá. ʻI he tuʻunga ko ha Kalisitiané, kuó u palōmesi ke muimui ʻia Sīsū. Ko ia heʻikai lava ke u fili ha toe taki kehe. Kae kehe, ʻokú ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻoku ou fakakaukau ai ko ha Taki haohaoa iá?
Maika: ʻIkai, pea ʻoku ʻikai te u fie ʻilo au ki ai.
Timi: Sai, ka faifai ange peá ke fie ʻilo ki ai, te u fiefia ke tala atu.
[Fakatātā]
“Mālō e lelei Sione. ʻOku ou fie fakaafeʻi koe ki heʻeku paati faiʻahó”
[Fakatātā ʻi he peesi 3]
“Ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke salute ki he fuká?”