LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w11 1/15 p. 26-30
  • Fakaivia ke Ikuʻi ha Faʻahinga ʻAhiʻahi Pē

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakaivia ke Ikuʻi ha Faʻahinga ʻAhiʻahi Pē
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Tokoniʻi ke Matuʻuaki ʻa e Fakatanga Fakalotú
  • Tokoniʻi ke Talitekeʻi ʻa e Tenge mei he Toʻumeʻá
  • Fakaivia ke Kātekina ʻa e Faʻahinga Kotoa Pē ʻo e ʻAhiʻahí
  • Tokoniʻi ke Ikuʻi ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahí mo e Fakatauelé
  • Fakaivia ke Tauʻi ʻa e ʻAhiʻahí pea Fekuki mo e Loto-Siʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • ʻOku Siofi ʻe Sihova ʻEne Kakaí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Ko e Kātaki ʻi he Malumalu ʻo e ʻAhiʻahí ʻOku ʻOatu Ai ʻa e Fakahīkihiki kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Te Ke Lava ʻo Kātekina ʻa e Fakatangá
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
w11 1/15 p. 26-30

Fakaivia ke Ikuʻi ha Faʻahinga ʻAhiʻahi Pē

“Oku ou faa fai ae gaahi mea kotoabe ia Kalaisi oku ne fakamalohiʻi au.”—FILI. 4:13, PM.

1. Ko e hā ʻoku fehangahangai ai ʻa e kakai ʻa Sihová mo e ngaahi ʻahiʻahi lahi?

KO E kakai ʻa Sihová ʻoku ʻikai foʻou kia kinautolu ʻa hono hokosia ʻa e ʻahiʻahi kehekehe. Ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻe niʻihi ʻoku tupu ia mei heʻetau taʻehaohaoá tonu pe ko e tupu mei he fokotuʻutuʻu ʻa ia ʻoku tau moʻui aí. Ko e ngaahi ʻahiʻahi kehé ʻoku tupu ia mei he fetāufehiʻaʻaki ʻoku hoko ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga ʻoku tauhi ki he ʻOtuá mo e faʻahinga ʻoku ʻikaí. (Sen. 3:15) Mei he muʻaki hisitōlia ʻo e tangatá ʻo faai mai ai, kuo tokoniʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene kau sevāniti faitōnungá ke nau matuʻuaki ʻa e fakatanga fakalotú, talitekeʻi ʻa e tenge fakatupu maumau mei he toʻumeʻá, pea kātekina ʻa e faʻahinga ʻahiʻahi kehe kotoa pē. ʻE lava ke fakaivia kitautolu ʻe hono laumālie māʻoniʻoní ke tau fai ʻa e meʻa tatau.

Tokoniʻi ke Matuʻuaki ʻa e Fakatanga Fakalotú

2. Ko e hā e taumuʻa ʻo e fakatanga fakalotú, pea ko e hā ʻa hono ngaahi foungá?

2 Ko e fakatanga fakalotú ko e fakahohaʻa pe maumau ia ʻoku fai ʻosi fakakaukauʻi ki he kakaí koeʻuhi ko ʻenau tuí pe ngaahi tokāteliné. Ko ʻene taumuʻá ke fakangata ʻosi ʻa e tui ko iá, taʻofi ʻa ʻene mafolá pe maumauʻi ʻa e anga-tonu ʻa e kau tuí. ʻOku lava ke ʻi he founga kehekehe ʻa e fakatangá, ko e niʻihi ʻoku fakahangatonu, ko e niʻihi ʻoku taʻefakahangatonu. ʻOku fakatatau ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi ʻoho ʻa Sētané ki he ʻoho fakatouʻosi ʻa ha laione mui mo ha ngata.—Lau ʻa e Sāme 91:13.

3. ʻOku tuʻunga fēfē ʻa e fakatanga hangē ha laioné mo hangē ha ngatá?

3 ʻI he hangē ha laione fekaí, kuo faʻa fai ʻe Sētane ha ngaahi ʻoho maeʻeeʻa, mo fakahangatonu fakafou ʻi he fakamālohi, tuku pilīsone, pe fakataputapui. (Sāme 94:20) Ko e līpooti ʻi he Yearbook ʻoku fakamatalaʻi ai ko e ngaahi ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi onopōní ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi talanoa lahi ʻaupito fekauʻaki mo e ngaahi founga pehē. Ko e fuʻu kakai maumau-lao, ko e niʻihi kuo tataki ʻe he haʻa faifekaú pe ko e kau politiki loto-māfana tōtuʻá, kuo nau ngaohikovia ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi feituʻu lahi. Ko e ngaahi ʻoho ko eni hangē ha laioné kuo fakatupunga ai ha tokosiʻi ke nau tūkia. ʻI he hangē ha ngatá, kuo toe fai ai ʻe he Tēvoló ha ʻoho mei he ngaahi feituʻu pulipulia koeʻuhi ke fakakonahi ʻa e ʻatamai ʻo e kakaí pea kākaaʻi kinautolu ke nau fai ʻa hono lotó. Ko e founga ʻoho ko ení ʻoku faʻufaʻu ia ke ne fakavaivaiʻi pe fakameleʻi fakalaumālie kitautolu. Kae fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻe lava ke tau matuʻuaki ʻa e ongo founga fakatangá fakatouʻosi.

4, 5. Ko e hā ʻa e founga lelei taha ke teuteu ai ki he fakatangá, pea ko e hā hono ʻuhingá? ʻOmai ha fakatātā.

4 Ko e sioloto atu ki he ngaahi founga kehekehe ʻo e fakatanga ʻe ala hoko ʻi he kahaʻú ʻoku ʻikai ko e founga lelei taha ia ke teuteu ai ki aí. Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai pē lava ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tuku tauhi mai ʻi he kahaʻú fekauʻaki mo e ngaahi meʻa peheé, ko ia ʻoku siʻi ʻa e meʻa ʻe maʻu ʻi he hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻa ia heʻikai ʻaupito nai ke hokó. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻe lava ke tau fai. Ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ko ia kuo nau kātekina lavameʻa ʻa e fakatangá kuo nau fai pehē ʻaki ʻa e fakalaulauloto ki he ʻalunga faitōnunga ʻa e kau tauhi anga-tonú hangē ko ia kuo lēkooti ʻi he Tohi Tapú, pea pehē ki he ngaahi akonaki mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Kuo ʻai ʻe he meʻá ni ke nau malava ai ʻo ʻai ke lahi ʻenau ʻofa kia Sihová. Ko e ʻofa ko iá, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, kuó ne tokoniʻi kinautolu ke nau talitekeʻi ha ngaahi ʻahiʻahi pē ʻoku hoko mai kia kinautolu.

5 Fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e toko ua ʻo hotau fanga tuofāfine ʻi Malauií. ʻI ha feinga ke ʻai ke na fakatau ha ngaahi kaati faʻahi fakapolitikale, naʻe hanga ai ʻe ha fuʻu kakai ʻo haha, vete hona valá, pea fakamanamanaʻi ke tohotohoʻi kinaua. Naʻe lohiakiʻi ai kinaua ʻe he fuʻu kakaí ʻi he pehē naʻa mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmili Pētelí kuo nau maʻu ha ngaahi kaati faʻahi fakapolitikale. Ko e hā e tali ʻa e ongo tuofāfiné? “ʻOkú ma tauhi pē ki he ʻOtua ko Sihová. Ko ia kapau kuo fakatau ʻe he fanga tuongaʻane ʻi he ʻōfisi vaʻá ha ngaahi kaati, heʻikai te ma toe liliu ai kimaua. Heʻikai te ma fakangaloku, ʻo tatau ai pē pe te mou tāmateʻi kimaua!” Hili ʻa hono fai ʻa e tuʻu loto-toʻa ko iá, naʻe tukuange ʻa e ongo tuofāfiné.

6, 7. ʻOku anga-fēfē hono fakaivia ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití ke nau fehangahangai mo e fakatangá?

6 Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e kau Kalisitiane ʻi Tesalonaiká naʻa nau tali ʻa e pōpoaki ʻo e moʻoní ʻi he malumalu ʻo e “fuʻu mamahi” ka naʻa nau “fiefia tupu ʻi he Laumalie Maʻoniʻoni.” (1 Tes. 1:6) Ko e moʻoni, ko e kau Kalisitiane tokolahi, ʻi he kuohilí mo e lolotongá ni, kuo nau fehangahangai mo e fakatangá pea ikuʻi iá ʻoku nau līpooti ʻo pehē ʻi he tumutumu ʻo honau ngaahi ʻahiʻahí, naʻa nau hokosia ʻa e melino ʻi loto, ko e tafaʻaki ia ʻe taha ʻo e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. (Kal. 5:22) Ko e melino ko iá, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, kuo tokoni ia ke maluʻi ai ʻa honau lotó mo e mafai fakaefakakaukaú. ʻIo, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa hono ivi ngāué ke fakaivia ʻa ʻene kau sevānití ke nau fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahí pea ke ngāue fakapotopoto ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ʻahiʻahí.a

7 Kuo ofo ʻa e kau mamatá ʻi he fakapapauʻi ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ke tauhi maʻu ʻenau anga-tonú naʻa mo e ʻi he fehangahangai mo e fakatanga kakahá. Naʻe hā ngali fakafonuʻaki ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻa e mālohi mahulu hake ʻi he tangatá, pea ko e moʻoni naʻe pehē. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Ka kuo manukia kimoutolu ʻi he huafa ʻo Kalaisi, ta ko e toki kakai monuʻia kimoutolu; he ʻoku nofoʻi kimoutolu ʻe he Laumalie ʻoku aʻana ʻa e langilangi, ʻio ko e Laumalie ʻo e ʻOtua.” (1 Pita 4:14) Ko hono fakatangaʻi kitautolu ʻi hono pouaki ʻa e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní ʻoku fakahaaʻi ai kuo tau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. (Mt. 5:10-12; Sione 15:20) He fiefia moʻoni ē ʻoku ʻomai ʻi he fakamoʻoni ko eni ʻo e tāpuaki ʻa Sihová!

Tokoniʻi ke Talitekeʻi ʻa e Tenge mei he Toʻumeʻá

8. (a) Ko e hā naʻá ne ʻai ke malava ʻa Siosiua mo Kēlepi ʻo talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá? (e) Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosiua mo Kēlepí?

8 Ko ha founga taʻefakahangatonu ange ʻo e fakafepakí ʻa ia kuo pau ke kātekina ʻe he kau Kalisitiané ko e tenge ʻikai lelei mei he toʻumeʻá. Kae kehe, koeʻuhi ko e laumālie ʻo Sihová ʻoku mālohi lahi ange ia ʻi he laumālie ʻo e māmaní, ʻe lava ke tau talitekeʻi ʻa e kakai ʻoku nau manukiʻi kitautolú, ʻa ia ʻoku nau fakamafola ʻa e ngaahi meʻa taʻemoʻoni fekauʻaki mo kitautolú, pe ʻoku nau feinga ke fakamālohiʻi kitautolu ke tau muimui ʻi heʻenau ngaahi tuʻungá. Ko e fakatātaá, ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne ʻai ke malava ʻo taʻelototatau ai ʻa Siosiua mo Kēlepi mo e ngaahi fakakaukau ʻa e kau asiasi kehe ʻe toko hongofulu ʻa ia naʻe fekauʻi ki he fonua ko Kēnaní? Ko e laumālie māʻoniʻoní naʻá ne langaʻi ʻia kinaua ha “laumalie,” pe hehema fakaefakakaukau kehe.—Lau ʻa e Nomipa 13:30; 14:6-10, 24.

9. Ko e hā kuo pau ai ke loto-lelei ʻa e kau Kalisitiané ke kehe mei he tokolahi tahá?

9 Ko e laumālie māʻoniʻoní naʻá ne fakaivia tatau ʻa e kau ʻapositolo ʻa Sīsuú ke nau talangofua ki he ʻOtuá kae ʻikai ko e tokolahi ko ia kuo fakaʻapaʻapaʻi ʻi he tuʻunga ko e kau faiako ʻo e lotu moʻoní. (Ng. 4:21, 31; 5:29, 32) Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau saiʻia ke ō fakataha mo e fuʻu kakaí, hangē ko e laú, ke fakaʻehiʻehi ai mei he fakafepakí pe fakakikihí. Neongo ia, ko e kau Kalisitiane moʻoní, ʻoku faʻa pau ke nau tuʻu maʻá e meʻa ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku totonú. Naʻa mo ia, mālō mo e mālohi kuo ʻomai ʻe he ivi ngāue ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻikai te nau ilifia ai ke kehe. (2 Tim. 1:7) Fakakaukau angé ki he tafaʻaki ʻe taha ʻa ia kuo pau ai ke ʻoua te tau ʻulutukua ki he tenge mei he toʻumeʻá.

10. Ko e hā ʻa e tuʻunga faingataʻa ʻe fehangahangai nai mo e kau Kalisitiane ʻe niʻihi?

10 Ko e toʻutupu ʻe niʻihi te nau fehangahangai nai mo ha faingataʻa kapau ʻoku nau ʻiloʻi kuo kau ha kaumeʻa ʻi ha tōʻonga taʻefakatohitapu. Te nau ongoʻi nai ko e kumi ki ha tokoni fakalaumālie maʻa honau kaumeʻá ʻe maumauʻi ai ha ngūngū tapu lea; ko ia ai, ʻoku nau fakafisi ke lea fekauʻaki mo e meʻá koeʻuhí ko ha mateaki kuo takihalaʻi. Ko ha tokotaha faihala ʻe aʻu nai ʻo ne tenge ʻa hono ngaahi kaumeʻá ke tauhi fakafufū ʻa ʻene angahalá. Ko e moʻoni, ko e faʻahinga palopalema ko ení ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou ia ʻi he toʻutupú. Ko e kakai lalahi foki ʻe niʻihi ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke fakaofiofi ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá fekauʻaki mo e faihala ʻa ha kaumeʻa pe ko ha mēmipa ʻo e fāmilí. Ka ʻoku totonu ke fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki he tenge peheé?

11, 12. Ko e hā ʻa e fakafeangai lelei tahá kapau ʻoku fakaʻaiʻai koe ʻe ha mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ke ʻoua ʻe fakahaaʻi ʻa ʻene faihalá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

11 Sioloto atu ki he tuʻunga ko ení. Tau pehē ko ʻĀlekí, ko ha tokoua kei talavou, kuó ne ʻiloʻi ko Sitiví, ʻa hono kaumeʻa ʻi he fakatahaʻangá, naʻá ne tōʻongaʻaki ʻa e sio ʻi he ʻata fakalieliá. ʻOku tala ange ʻe ʻĀleki kia Sitivi ʻokú ne hohaʻa lahi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fai ʻe hono kaumeʻá. Kae kehe, ʻoku ʻikai loko tokanga ʻa Sitivi ia ki heʻene leá. ʻI he taimi ʻoku fakaʻaiʻai ai ia ʻĀleki ke ne talanoa fekauʻaki mo ia ki he kau mātuʻá, ʻoku tali ange ʻe Sitivi kapau ko kinauá ʻokú na kaumeʻa moʻoni, heʻikai leva ke līpooti ia ʻe ʻĀleki. ʻOku totonu ke ilifia ʻa ʻĀleki naʻa ʻosi ʻena kaumeʻá? Te ne fifili nai pe ko hai ʻe tui ki ai ʻa e kau mātuʻá kapau naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Sitivi ʻa e meʻa kotoa pē. Neongo ia, heʻikai ke lelei ange ʻa e tuʻungá kapau ʻe hanganaki fakalongolongo ai pē ʻa ʻĀleki fekauʻaki mo ia. Ko e moʻoni, ʻe lava ke iku ia ʻo mole ai meia Sitivi ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová. ʻE lelei ke manatuʻi ʻe ʻĀleki “ko e ilifia ki ha tangata, ʻoku te moʻua ai ʻi ha tauhele: Ka ko ia ʻoku tuʻu ʻene falala kia Sihova, ʻe maluʻi.” (Pal. 29:25) Ko e hā ha toe meʻa ʻe lava ke fai ʻe ʻĀleki? Te ne toe fakaofiofi anga-ʻofa nai kia Sitivi ʻo talanoa hangatonu mo ia ki heʻene palopalemá. ʻE fiemaʻu ki ai ʻa e loto-toʻa. Kae kehe, mahalo pē nai, ko e taimi ko ení ʻe talitali lelei ai ʻe Sitivi ʻa e faingamālié ke talanoa ai fekauʻaki mo ʻene palopalemá. ʻOku totonu ke toe fakalototoʻaʻi ʻe ʻĀleki ʻa Sitivi ke lea ki he kau mātuʻá pea tala ange kapau heʻikai te ne fai pehē ʻi loto ʻi ha vahaʻa taimi feʻunga, ʻe fakahā leva ʻe ʻĀleki kia kinautolu.—Liv. 5:1.

12 Kapau ʻe faifai ange pea pau ke ke fakahoko ha tuʻunga pehē, ko ho kaumeʻá heʻikai nai te ne ʻuluaki houngaʻia ʻi hoʻo ngaahi feinga ke tokoní. Ka te ne hoko nai ʻi ha taimi ʻo ʻiloʻi ʻokú ke fai ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate iá. Kapau ʻoku maʻu pea tali ʻe he tokotaha faihalá ʻa e tokoní, te ne houngaʻia maʻu pē nai ʻiate koe ʻi hoʻo loto-toʻá mo e mateakí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau te ne hoko ʻo ʻita ai pē ʻiate koe, ko e faʻahinga kaumeʻa moʻoni ia ʻokú ke fiemaʻú? Ko hono ʻai ke fiefia ʻa hotau Kaumeʻa lahi taha ko Sihová, ʻa e meʻa ʻoku totonu maʻu pē ke faí. ʻI heʻetau fakamuʻomuʻa iá, ko e niʻihi kehe ʻoku nau ʻofa kiate iá te nau fakaʻapaʻapaʻi kitautolu ʻi heʻetau mateakí pea hoko ko e ngaahi kaumeʻa moʻoni. ʻOku ʻikai ʻaupito totonu ke tau tuku ha ava ki he Tēvoló ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Kapau te tau fai pehē, te tau fakamamahiʻi moʻoni ai ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová. Kae kehe, ʻoku tau ngāue feongoongoi mo ia, ʻaki ʻa e ngāue ke tauhi ke maʻa ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané.—Ef. 4:27, 30.

Fakaivia ke Kātekina ʻa e Faʻahinga Kotoa Pē ʻo e ʻAhiʻahí

13. Ko e hā e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku fehangahangai mo e kakai ʻa Sihová, pea ko e hā ʻoku fuʻu mafolalahia ai ʻa e ngaahi meʻa peheé?

13 Ko e ʻahiʻahí ʻe ʻi he ngaahi founga kehekehe nai—ko ha liliu ʻa e tuʻunga fakapaʻangá, ko e mole ʻa e ngāué, ko ha fakatamaki fakanatula, ko e mate ʻa ha taha ʻofeina, ko ha mahamahaki, mo e alā meʻa pehē. Koeʻuhí ʻoku tau moʻui ʻi he “ngaahi taimi faingataʻa,” ʻoku ʻamanekina heʻikai fuoloa ʻe pau ke tau feangainga kotoa mo ha faʻahinga ʻahiʻahi. (2 Tim. 3:1) ʻI he hoko ʻa e meʻa ko iá, ʻoku mahuʻinga ke ʻoua ʻe manavasiʻi. ʻE lava ke fakaivia kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke kātekina ha faʻahinga ʻahiʻahi pē.

14. Ko e hā naʻá ne fakaivia ʻa Siope ke ne kātekina ʻa hono ngaahi ʻahiʻahí?

14 Naʻe tofanga ʻa Siope ʻi he ʻahiʻahi kehekehe. Naʻe mole ʻene maʻuʻanga moʻuí, fānaú, ngaahi kaumeʻá, mo e tuʻunga moʻui leleí, pea naʻe mole ʻa e falala ʻa hono uaifí kia Sihová. (Siope 1:13-19; 2:7-9) Neongo ia, naʻe maʻu ʻe Siope ha fakafiemālie moʻoni ʻia ʻIlaiū. Ko ʻene pōpoakí pea pehē ki he poini tefito ʻo e pōpoaki tonu ʻa Sihova kia Siopé, ʻa eni: “Tuʻu, ʻo fakalaulauloto ki he ngaahi ngaue fakaofo ʻa Ela.” (Siope 37:14) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Siope ke ne kātekina ʻa hono ngaahi ʻahiʻahí? Pea ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina haʻatautolú? Ko hono manatuʻi pea fakalaulauloto ki he ngaahi fakahāhā kehekehe ʻo e laumālie māʻoniʻoni mo e mālohi ʻo Sihová. (Siope 38:1-41; 42:1, 2) Mahalo pē ʻoku tau manatuʻi ʻa e ngaahi taimi ʻi heʻetau moʻuí tonu naʻa tau sio ai ki he fakamoʻoni ʻo e mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻia kitautolu fakafoʻituitui. ʻOkú ne kei mahuʻingaʻia pē ʻia kitautolu.

15. Ko e hā naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke ne kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?

15 Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi naʻe fakamanamana ki he moʻuí koeʻuhi ko ʻene tuí. (2 Kol. 11:23-28) Naʻe anga-fēfē ʻene tauhi maʻu ʻa e mafamafatatau mo e tuʻumaʻu fakaeongo ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻa ko iá? ʻAki ʻa e falala mo e lotu kia Sihova. Lolotonga ʻa e taimi ʻo e ʻahiʻahi ʻoku hā mahino naʻe aʻu ki hono tumutumú ʻi heʻene mate fakamaʻatá, naʻe tohi ʻe Paula: “Ko e ʻEiki naʻa ne ofi mai, mo ne fakamalohiʻi hoku loto, koeʻuhi ke kakato ʻiate au ʻa e tala ʻo e Kosipeli, pea fanongo ki ai ʻa e Senitaile katoa: pea naʻe hamusi au mei he ngutu ʻo e laione.” (2 Tim. 4:17) Ko ia ai, mei he hokosia fakafoʻituituí, naʻe lava ke fakapapauʻi ʻe Paula ki hono ngaahi kaungātuí naʻe ʻikai fiemaʻu ke ‘nau lotomoʻua ki ha meʻa.’—Lau ʻa e Filipai 4:6, 7, 13.

16, 17. ʻOmai ha fakatātā ʻo e anga hono fakaivia ʻe Sihova ʻa hono kakaí ke nau fehangahangai he ʻahó ni mo e ngaahi ʻahiʻahí.

16 Ko ha tāimuʻa ko Roxana ko e tokotaha ia kuó ne sio ki he anga ʻo e tokonaki ʻa Sihova maʻa hono kakaí. ʻI heʻene kole ki hono pulé ki ha ngofua ke ne nofo ʻi ha ngaahi ʻaho ke maʻu ai ʻa e taha ʻo ʻetau ngaahi fakataha-lahí, naʻá ne tali ʻita ange kapau ʻe ʻalu, te ne tuli ia. Neongo ia naʻe ʻalu ʻa Roxana, ʻo ne lotu tōtōivi ke lava ʻo kei maʻu pē ʻa ʻene ngāué. Hili iá, naʻá ne ongoʻi nonga. Hangē pē ha loí, ʻi he Mōnite hili ʻa e fakataha-lahí, naʻe tuli moʻoni ia ʻe hono pulé. Naʻe hohaʻa ʻa Roxana. Naʻá ne fiemaʻu ʻa e ngāue ko iá, neongo ʻa e siʻisiʻi ʻa e vahé, ke tokoniʻi ʻaki ʻa hono fāmilí. Naʻá ne toe lotu, pea fakakaukauloto ki he moʻoniʻi meʻa ko ia naʻe tokonaki fakalaumālie maʻana ʻa e ʻOtuá ʻi he fakataha-lahí, ko ia ʻe lava moʻoni ke ne toe tokonaki fakamatelie maʻana. ʻI heʻene luelue ki ʻapí, naʻe sio ai ʻa Roxana ki he fakaʻilonga “Fiemaʻu ha Tokotaha Ngāue” ko hono fiemaʻu ha kau ngāue taukei ʻi he ngaahi mīsini tuitui ʻi ha fale ngāue, pea naʻá ne tohi kole ki ha ngāue. Naʻe ʻiloʻi ʻe he pulé naʻe ʻikai haʻane taukei ka neongo ia naʻá ne ʻoange kiate ia ha ngāue, ʻo meimei liunga ua ʻa e vahé ʻi he meʻa naʻá ne maʻú. Naʻe ongoʻi ʻe Roxana kuo tali ʻa ʻene ngaahi lotú. Kae kehe, ko e tāpuaki lahi tahá, ko ʻene malava ke vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi ʻo hono kaungāngāué. Ko e toko nima ʻo kinautolu, kau ai ʻa e pulé, naʻa nau tali ʻa e moʻoní pea papitaiso.

17 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe hā ngali taʻetali nai ai ʻetau ngaahi lotú—ʻo ʻikai tali ʻi ha tuʻunga ʻi he taimi pē ko iá pe ʻi he founga ʻoku tau ʻamanekiná. Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga lelei. ʻOku ʻafioʻi ia ʻe Sihova, ka ʻe toki hoko pē nai ʻo mahino kia kitautolu ʻi he kahaʻú. Ko e meʻa ʻe taha ʻe lava ke tau fakapapauʻí—heʻikai liʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene faʻahinga faitōnungá.—Hep. 6:10.

Tokoniʻi ke Ikuʻi ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahí mo e Fakatauelé

18, 19. (a) Ko e hā ʻoku lava ai ke tau ʻamanekina te tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi mo e fakatauelé? (e) ʻE lava fēfē ke ke fehangahangai lavameʻa mo e ngaahi ʻahiʻahí?

18 ʻOku ʻikai ʻohovale ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he fetaulaki mo e ʻahiʻahí, fakalotosiʻí, fakatangá, mo e tenge mei he toʻumeʻá. ʻOku fakafili ʻa e māmaní tautefito kia kitautolu. (Sione 15:17-19) Neongo ia, ʻe lava ke ʻai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke tau ikuʻi ha pole pē nai te tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau ngāue ki he ʻOtuá. Heʻikai tuku ʻe Sihova ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻo mahulu atu ʻi he meʻa ʻe lava ke tau kātakiʻí. (1 Kol. 10:13) Heʻikai ʻaupito te ne mahuʻi meiate kitautolu pe te ne liʻaki. (Hep. 13:5) Ko e talangofua ki heʻene Folofola fakamānavaʻí ʻoku maluʻi ai mo fakaivimālohiʻi kitautolu. ʻIkai ngata aí, ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne ueʻi ʻa e kaungātuí ke nau ʻomai ʻa e tokoni kia kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu lahi taha aí.

19 ʻOfa ke tau hokohoko atu kotoa ʻa e kumi ki he laumālie māʻoniʻoní fakafou ʻi he lotu mo e ako ʻo e Tohi Tapú. ʻOfa ke tau hokohoko atu ‘kuo fakamalohi kitautolu ʻaki ʻa e mafai [‘mālohi,’ NW] kotoa pe, ʻo tāu mo e māfimafi ʻo ʻene ʻAfio langilangiʻiá, ke tau lava ai ke kataki fiefia ʻa e meʻa kotoa pe.’—Kol. 1:11.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e ngaahi fakatātaá, sio ki he Taua Leʻo, Mē 1, 2001, peesi 16; mo e Awake! Fepueli 8, 1993, peesi 21 mo e 22.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• ʻE lava fēfē ke ke teuteu ke matuʻuaki ʻa e fakatangá?

• ʻOku totonu ke fēfē hoʻo fakafeangaí kapau ʻe fakaʻaiʻai koe ʻe ha taha ke ʻoua ʻe fakahaaʻi ʻene faihalá?

• Ko e hā ʻa e falala pau ʻe lava ke ke maʻu ʻi he fehangahangai mo ha faʻahinga ʻahiʻahi pē?

[Fakatātā ʻi he peesi 28]

Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Siosiua mo Kēlepí?

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi ha kaumeʻa ʻoku faihala?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share