Maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻIkai ʻo e Māmaní
“Talaʻehai ko e laumalie ʻoku ʻo mamani kuo mau maʻu, ka ko e Laumalie ʻoku haʻu mei he ʻOtua; koeʻuhi ke mau ʻilo ʻa e ngaahi meʻa kuo meʻaʻofaʻaki mai ʻe he ʻOtua.”—1 KOL. 2:12.
1, 2. (a) ʻI he ʻuhinga fē ʻoku faitau ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní? (e) Ko e hā e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki aí?
KO E kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau faitau! Ko hotau filí ʻoku mālohi, kākā, pea matengataʻa. ʻOkú ne maʻu ʻo ngāueʻaki ha meʻatau ʻoku mātuʻaki ola lelei ʻa ia kuó ne fakavaivaiʻi ʻa e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka ʻoku fiemaʻu ke ʻoua te tau ongoʻi vaivai pe ongoʻi kuo pau ke tau foʻi. (Ai. 41:10) ʻOku tau ala maʻu ha maluʻi ʻa ia ʻoku taʻealauesia mo taʻealaikunaʻi.
2 Ko ʻetau faitaú ʻoku ʻikai fakaesino; ʻoku fakalaumālie ia. Ko hotau filí ʻa Sētane ko e Tēvoló, pea ko ha meʻatau tefito ʻa ia ʻokú ne ngāueʻakí “ko e laumalie ʻoku ʻo mamani.” (1 Kol. 2:12) Ko hotau maluʻi tefito mei heʻene ngaahi ʻohofí ko e laumālie ʻo e ʻOtuá. Ke hao ʻi he faitau ko ení pea longomoʻui fakalaumālie ai pē, ʻoku fiemaʻu ke tau kole ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá pea fakahāhā leva ʻa hono fuá ʻi heʻetau moʻuí. (Kal. 5:22, 23) Kae kehe, ko e hā ʻa e laumālie ʻo e māmaní, pea naʻe anga-fēfē ʻene hoko ʻo mātuʻaki faitākiekiná? ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi pe ʻoku tākiekina kitautolu ʻe he laumālie ʻo e māmaní? Pea ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Sīsū fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá pea talitekeʻi ʻa e laumālie ʻo e māmaní?
Laumālie ʻo e Māmaní —Ko e Hā ʻOku Mātuʻaki Mafolalahia Aí?
3. Ko e hā ʻa e laumālie ʻo e māmaní?
3 Ko e laumālie ʻo e māmani ko ení ʻoku tupu ia meia Sētane, ko e “eiki oe mamani,” pea ʻoku fakafepaki ia ki he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. (Sione 12:31, PM; 14:30; 1 Sione 5:19) Ko ha hehema mālohi ia ʻa e māmaní, pea ʻokú ne ueʻi ʻa e kakaí ke nau fai ha meʻa. Ko e mālohi fakatupu longomoʻui ko ení ʻokú ne tataki ʻa e sōsaieti ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ke fepaki mo e finangalo pea mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá.
4, 5. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻo mātuʻaki mafolalahia ʻa e laumālie ʻoku pouaki ʻe Sētané?
4 Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻo mātuʻaki mafolalahia ʻa e laumālie ʻoku pouaki ʻe Sētané? ʻUluakí, naʻe kākaaʻi ʻe Sētane ʻa ʻIvi ʻi he ngoue ko ʻĪtení. Naʻá ne fakatuipauʻi kiate ia ko e tauʻatāina mei he ʻOtuá ʻe fakaleleiʻi ai ʻene moʻuí. (Sen. 3:13) He fakamoʻoniʻi ē ko ha tokotaha loi ia! (Sione 8:44) Pea fakafou ʻi he fefiné, naʻá ne tataki pōtoʻi ai ʻa ʻĀtama ke hoko ʻo taʻemateaki kia Sihova. Koeʻuhi ko e fili naʻe fai ʻe ʻĀtamá, naʻe fakatau atu ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he angahalá, ʻo nau maʻu tukufakaholo ai ha hehema ke tākiekina ʻe he laumālie talangataʻa ʻo Sētané.—Lau ʻa e Efeso 2:1-3.
5 Naʻe toe tākiekina ʻe Sētane ha fuʻu kau ʻāngelo tokolahi, ʻa ia naʻa nau hoko ko e kau tēmeniō. (Fkh. 12:3, 4) Ko e lavakiʻi ko ia ʻo e ʻOtuá naʻe hoko ia ʻi ha taimi ki muʻa ʻi he Lōmaki ʻo e ʻaho ʻo Noá. Ko e kau ʻāngelo ko iá naʻa nau tui te nau lelei ange ʻi heʻenau liʻaki honau ngaahi tuʻunga naʻe vaheʻi ange ʻi hēvani pea muimui tauʻatāina ki he ngaahi holi taʻefakanatula ʻi he māmaní. (Siu. 6) ʻI he tokoni ʻa e kau tēmeniō ko iá, ʻa ia ʻoku nau toe foki he taimí ni ki he nofoʻanga laumālié, ko Sētané ʻokú ne “kākāʻi ʻa mamani kātoa.” (Fkh. 12:9) Ko e meʻa fakamamahí, ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau kui ai pē ʻi he tākiekina fakatēmenioó.—2 Kol. 4:4.
ʻOku Tākiekina Koe ʻe he Laumālie ʻo e Māmaní?
6. ʻE toki lava fēfē ke uesia kitautolu ʻe he laumālie ʻo e māmaní?
6 ʻOku fakakuihi ʻa e tokolahi ʻe he tākiekina ʻa Sētané, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ʻufikaua ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki heʻene ngaahi foungá. (2 Kol. 2:11) Ko hono moʻoní, ko e laumālie ʻo e māmaní heʻikai lava ke ne tākiekina kitautolu kae ʻoua kuo tau fakaʻatā ia ke fai pehē. Tau sivisiviʻi angé ʻa e fehuʻi ʻe fā ʻa ia ʻe tokoni ke fakahaaʻi ai pe ʻoku tākiekina kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá pe ko e laumālie ko ia ʻo e māmaní.
7. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fakamavaheʻi kitautolu meia Sihová?
7 Ko e hā ʻe fakahaaʻi fekauʻaki mo au ʻi he fakafiefia ʻoku ou filí? (Lau ʻa e Semisi 3:14-18.) ʻOku feinga ʻa Sētane ke fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻOtuá ʻaki ʻene langaʻi ʻi hotau lotó ʻa e ʻofa ki he fakamālohí. ʻOku ʻiloʻi ʻe he Tēvoló ʻoku fehiʻa ʻa Sihova ʻi ha taha pē ʻoku ʻofa ʻi he fakamālohí. (Sāme 11:5) Ko ia ai, ʻoku feinga ʻa Sētane ke ngāueʻaki ʻa e ʻū tohí, ngaahi faivá, fasí, mo e ngaahi keimi fakaʻilekitulōniká—ko e niʻihi ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻakí ke nau faʻifaʻitaki ki he ʻulungaanga taʻetaau mafatukitukí mo e anga-fakamanú—ke fakamānako ki heʻetau ngaahi holi fakakakanó. ʻOku ʻikai ke tokanga ʻa Sētane ia pe ʻoku ʻofa ha konga ʻo hotau lotó ki he meʻa ʻoku totonú kehe pē ʻoku ʻofa hano konga ki he meʻa ʻoku koví, ʻa e meʻa ʻokú ne pouakí.—Sāme 97:10.
8, 9. Ko e hā e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fakafiefiá ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolú?
8 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻokú ne ueʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu iá ke nau anga-maʻa, fakamelino, mo fonu ʻi he meesi. ʻE lelei ke tau ʻeke hifo kia kitautolu, ‘ʻOku pouaki ʻe he fakafiefia ʻoku ou filí ha ngaahi ʻulungaanga lelei ʻiate au?’ Ko e poto ʻoku mei ʻolungá “ʻoku ʻikai momole ʻolunga.” Ko e faʻahinga ʻoku tākiekina ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai te nau malangaʻi ʻa e anga-maʻá mo e melinó ki honau ngaahi kaungāʻapí pea mālieʻia leva ʻi he sio he fakamālohi anga-fakamamahí mo e ʻulungaanga taʻetāú ʻi he tuʻunga fakapulipuli ʻo honau ngaahi ʻapí.
9 ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā. Neongo ia, ʻe fiefia ʻa Sētane ʻi ha fai tuʻo taha ange pē ʻa e lotú, hangē ko ia naʻá ne feinga ke maʻu meia Sīsuú. (Luke 4:7, 8) Te tau ʻeke hifo nai kia kitautolu: ‘Ko ʻeku fili ʻa e fakafiefiá ʻokú ne ʻai ke malava ʻou ʻoatu ai ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā ki he ʻOtuá? ʻOku hanga ʻe heʻeku filí ʻo ʻai ke faingataʻa ange pe faingofua ange ke u talitekeʻi ʻa e laumālie ʻo e māmaní? ʻOku totonu ke u fai ha ngaahi feʻunuʻaki fekauʻaki mo ʻeku ngaahi fili ʻi he kahaʻú?’
10, 11. (a) Fekauʻaki mo e koloa fakamatelié, ko e hā e fakakaukau ʻoku pouaki ʻe he laumālie ʻo e māmaní? (e) Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá kuo fakamānavaʻi ʻe he laumālié ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e fakakaukau ko e hā?
10 Ko e hā ʻeku fakakaukau ki he koloa fakamatelié? (Lau ʻa e Luke 18:24-30.) Ko e laumālie ʻo e māmaní ʻokú ne pouaki ʻa e “holi ʻo e mata” ʻaki hono fakaʻaiʻai ʻa e mānumanú mo e tuli ki he meʻa fakamatelié. (1 Sione 2:16) Kuó ne pouaki ʻi he tokolahi ha fakapapau ke hoko ʻo koloaʻia. (1 Tim. 6:9, 10) Ko e laumālie ko iá te ne ʻai ke tau tui ko ha fokotuʻuna ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié ʻe ʻomai ai ʻa e maluʻanga tuʻuloa. (Pal. 18:11) Kae kehe, kapau ʻoku tau fakaʻatā ha ʻofa ki he paʻangá ke ne fetongi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, ʻe ikuna ai ʻa Sētane. ʻOku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolu, ‘Kuo hoko ʻo fakahangataha ʻeku moʻuí ki ha fekumi ki he tuʻumālie fakamatelié mo e ngaahi mālié?’
11 ʻI hono kehé, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá kuo fakamānavaʻi ʻe he laumālié ʻoku fakaʻaiʻai ai kitautolu ke tau maʻu ha vakai mafamafatatau ki he paʻangá pea ke ngāue mālohi ke tokonaki ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie ʻoku fiemaʻú maʻatautolu pea ki hotau fāmilí. (1 Tim. 5:8) Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻokú ne tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu iá ke nau tapua atu ʻa e ʻulungaanga nima-homo ʻo Sihová. Ko e faʻahinga ko iá ʻoku ʻiloa kinautolu ko e kau foaki, ʻo ʻikai ko e kau tali ke maʻu mai. ʻOku nau fakamahuʻingaʻi ʻa e kakaí ʻo māʻolunga ange ia ʻi he ngaahi meʻá pea vahevahe fiefia atu ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú ʻi he taimi ʻoku malava ai ke nau fai peheé. (Pal. 3:27, 28) Pea ʻoku ʻikai ʻaupito te nau fakaʻatā ʻa e ngāue paʻangá ke muʻomuʻa ia ʻi he tauhi ki he ʻOtuá.
12, 13. ʻI he kehe mei he laumālie ʻo e māmaní, ʻe lava fēfē ke ueʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ki haʻatau lelei?
12 Ko e hā ʻa e laumālie ʻoku tapua atu ʻi hoku ʻulungaangá? (Lau ʻa e Kolose 3:8-10, 13.) Ko e laumālie ʻo e māmaní ʻokú ne pouaki ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kakanó. (Kal. 5:19-21) Ko ha ʻahiʻahi moʻoni pe ko fē ʻa e laumālie ʻokú ne tākiekina kitautolú ʻoku hoko mai ia, ʻo ʻikai ʻi he taimi ʻoku lele lelei ai ʻa e ngaahi meʻá, ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai pehē aí, hangē ko e taimi ko ia ʻoku fakamāhuʻi, fakaʻitaʻi, pe aʻu ʻo faihala mai ai kia kitautolu ha tokoua pe tuofefine Kalisitiane. ʻIkai ko ia pē, ʻi he tuʻunga fakapulipuli ʻo hotau ngaahi ʻapí, ʻoku hoko nai ai ʻo hā mahino pe ko fē ʻa e laumālie ʻoku faitākiekiná. ʻOku fiemaʻu nai ha sivisiviʻi-kita. ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻI he māhina ʻe ono kuohilí, kuo hoko ange ai ʻa hoku angaʻitangatá ʻo hangē ko Kalaisí pe kuó u toe foki ki he ngaahi tōʻonga kovi ʻi he leá mo e ʻulungaangá?’
13 Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau “huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata, mo ʻene ngaahi falengā ngaue” pea ke tau ʻai ʻa e “tangata foʻou.” ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻa ko iá ke tau hoko ʻo anga-ʻofa mo anga-lelei ange. Te tau hehema ai ke fefakamolemoleʻaki, neongo kapau ʻoku hā ngali ʻi ai ha totonu ke koviʻia ʻi ha taha ʻi ha meʻa. Heʻikai te tau kei fakafeangai ki he ngaahi fakamaau taʻetotonu ʻoku hokó ʻaki hono fakahaaʻi mālohi ʻa e ‘fakamahū mo e lili mo e ʻita mo e feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi.’ ʻI hono kehé, te tau fai ʻa e feinga ke hoko ʻo “manavaʻofa.”—Ef. 4:31, 32.
14. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e tokolahi ʻi he māmaní ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
14 ʻOku ou fakaʻapaʻapa mo ʻofa ki he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa e Tohi Tapú? (Lau ʻa e Palovepi 3:5, 6.) Ko e laumālie ʻo e māmaní ʻoku tapua atu ai ʻa e angatuʻu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e faʻahinga kuo tākiekina ʻe he laumālie ko ení ʻoku nau tukunoaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau vakai ki ai ko e ngaahi konga faingataʻa ʻi he Tohi Tapú, ʻi hono kehé ʻoku nau saiʻia ange ʻi he ngaahi tala tukufakaholo mo e ngaahi filōsofia ʻa e tangatá. (2 Tim. 4:3, 4) ʻOku taʻetokaʻi fakaʻaufuli ʻe he niʻihi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e faʻahinga ko iá ʻoku nau fehuʻia ʻa e kaungatonu mo e alafalalaʻanga ʻa e Tohi Tapú, ʻo nau hoko ʻo poto ʻi he vakai pē ʻanautolú. ʻOku nau fakavaivaiʻi ʻa ʻene ngaahi tuʻunga maʻa fekauʻaki mo e tonó, faka-Sōtomá, mo e vete malí. ʻOku nau akoʻi “ʻa e kovi ko e lelei, pea ʻoku lau ʻa e lelei ko e kovi.” (Ai. 5:20) Kuo uesia kitautolu ʻe he laumālie ko ení? ʻOku tau falala ki he poto ʻo e tangatá, ʻo kau ai ʻetau ngaahi fakakaukau pē ʻatautolú, ʻi he taimi ʻo e fehangahangai mo e ngaahi palopalemá? Pe ʻoku tau feinga mālohi ke muimui ʻi he faleʻi ʻa e Tohi Tapú?
15. ʻI he ʻikai falala ki he poto pē ʻotautolú, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí?
15 Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻokú ne fakatupu ʻia kitautolu ha fakaʻapaʻapa ki he Tohi Tapú. ʻI he hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé, ʻoku tau vakai ki he folofola ʻa e ʻOtuá ko ha tūhulu fakatouʻosi ki heʻetau laká mo ha maama ki hotau halá. (Sāme 119:105) ʻI he ʻikai falala ki he poto pē ʻotautolú, ʻoku tau falala ʻi he tuipau ki he Folofola tohi ʻa e ʻOtuá ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mei he halá. ʻOku tau ako ke ʻoua ʻe ngata pē ʻi he fakaʻapaʻapa ki he Tohi Tapú ka ke toe ʻofa foki ki he lao ʻa e ʻOtuá.—Sāme 119:97.
Ako mei he Faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú
16. Ko e hā ʻoku kau ki hono maʻu “ʻa e fakakaukau ʻa Kalaisí”?
16 Ke maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau fakatupulekina ʻia kitautolu “ʻa e fakakaukau ʻa Kalaisí.” (1 Kol. 2:16, Ko e Taulua) Ko hono maʻu ‘ʻa e anga [‘fakakaukau fakaeʻatamai tatau,’ NW] ko ia ʻa Kalaisi Sisuú’ ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú mo ʻene ngāué pea faʻifaʻitaki leva kiate ia. (Loma 15:5; 1 Pita 2:21) Fakakaukau ki he ngaahi founga ʻe lava ke tau fai ai iá.
17, 18. (a) Ko e hā ʻoku tau ako meia Sīsū fekauʻaki mo e lotú? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hanganaki “kole”?
17 Lotu ʻo kole ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Ki muʻa ke fetaulaki mo e ngaahi ʻahiʻahí, naʻe lotu ʻa Sīsū ʻo kole ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke tokoniʻi ia. (Luke 22:40, 41) Ko kitautolu foki ʻoku fiemaʻu ke tau kole ki he ʻOtuá ki hono laumālie māʻoniʻoní. ʻOku foaki tauʻatāina mo nima-homo ia ʻe Sihova ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau kole ia ʻi he tuí. (Luke 11:13) Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu: kumi, pea te mou ʻilo: tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu: he ʻilonga ʻa ia ʻoku ne kole ʻoku ne maʻu, pea ko ia ʻoku kumi ʻoku ne ʻilo, pea ko ia ʻoku tukituki ʻe toʻo kiate ia.”—Mt. 7:7, 8.
18 ʻI he kumi ki he laumālie mo e tokoni ʻa Sihová, ʻoua ʻe fuʻu fakavave ke tuku hono kole iá. ʻE fiemaʻu nai ke tau toutou lotu pea ke nōfoʻi ʻi he lotú. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku kole kiate iá ke nau fakahāhā ʻa e lahi ʻo ʻenau hohaʻá mo e tuʻunga moʻoni ʻo ʻenau tuí ki muʻa ke ne tali ʻenau ngaahi lotú.a
19. Ko e hā naʻe fai maʻu pē ʻe Sīsuú, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau faʻifaʻitaki kiate iá?
19 Talangofua kakato kia Sihova. Naʻe fai maʻu pē ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa naʻe hōhōʻia ai ʻene Tamaí. ʻIkai siʻi hifo he tuʻo tahá, naʻe kehe ai ʻa e hehema ʻa Sīsū ʻi he founga ke fakafeangai ai ʻi ha tuʻunga mei he meʻa naʻe finangalo ki ai ʻa ʻene Tamaí. Neongo ia, ʻi he loto-maʻu naʻá ne pehē ki heʻene Tamaí: “Ke ʻoua naʻa fai hoku loto ka ko hoʻou pē.” (Luke 22:42) ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou talangofua ki he ʻOtuá lolotonga ʻoku ʻikai ke faingofua ʻa e fai peheé?’ Ko e talangofua ki he ʻOtuá ʻoku fiemaʻu pau ia ki he moʻuí. ʻOku tau moʻuaʻaki kiate ia ʻa e talangofua fakaʻaufuli ʻi hono tuʻunga ko hotau Tokotaha-Ngaohí, ko e Matavai mo e Tokotaha-Fakatolonga ʻo ʻetau moʻuí. (Sāme 95:6, 7) ʻOku ʻikai ha fetongi ia ki he talangofuá. Heʻikai lava ke tau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá taʻekau ai ia.
20. Ko e moʻui ʻa Sīsuú naʻe kau kotoa ki ai ʻa e hā, pea ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kiate ia?
20 ʻIloʻi lelei ʻa e Tohi Tapú. ʻI hono talitekeʻi ʻa e ʻohofi fakahangatonu ʻe Sētane ʻa ʻene tuí, naʻe lave ai ʻa Sīsū ki he Tohi Tapú. (Luke 4:1-13) ʻI he fehangahangai mo hono kau fakafepaki fakalotú, naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ko ʻene mafaí ia. (Mt. 15:3-6) Ko e moʻui kotoa ʻa Sīsuú naʻe kau ki ai ʻa hono ʻiloʻi mo hono fakahoko ʻo e lao ʻa e ʻOtuá. (Mt. 5:17) Ko kitautolu foki ʻoku tau loto ke hanganaki fafangaʻi hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e Folofola fakatuimālohi ʻa e ʻOtuá. (Fili. 4:8, 9) Ko hono maʻu ʻa e taimi ki he ako fakafoʻituituí mo e fakafāmilí ʻoku fakamoʻoniʻi nai ko ha pole ia ki he niʻihi ʻo kitautolu. Kae kehe, ʻi he ʻikai kumi ha taimí, ʻe fiemaʻu nai ke tau ʻai ha taimi.—Ef. 5:15-17.
21. Ko e hā e fokotuʻutuʻu ʻe lava ke tau ngāueʻaki ke tokoniʻi kitautolu ke ʻiloʻi lelei ange ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki iá?
21 Ko e “tamaioeiki agatonu mo boto” kuo nau tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e taimi ki he ako fakafoʻituituí mo e fakafāmilí ʻaki hono fokotuʻutuʻu ha efiafi Lotu Fakafāmili ʻi he uike taki taha. (Mt. 24:45, PM) ʻOkú ke ngāuefakapotopotoʻaki ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení? Ke tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e fakakaukau ʻa Kalaisí, ʻe lava ke ke fakakau ʻi hoʻo taimi akó ha lāulea hokohoko lelei ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi he ngaahi kaveinga ʻokú ke filí? ʻE lava ke ke ngāueʻaki ʻa e Watch Tower Publications Index ke kumi ʻa e ngaahi fakamatala fakatupu-ʻilo ʻi he kaveinga ʻokú ke fiemaʻu ke ʻiló. Ko e fakatātaá, mei he 2008 ki he 2010, ko e pulusinga ʻo e makasini ko eni maʻá e kakaí naʻe ʻi ai ha fakahokohoko ʻo e kupu ʻe 12 ko hono kaveingá ko e “Meʻa ʻOku Tau Ako Meia Sīsū.” Te ke loto nai ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi kupu ko ení ko ha meʻa tefito ia ki he akó. Kamata ʻi he 2006, mo e ʻi he ʻĀ Hake! ʻa e kupu “ʻE Fēfē Haʻo Tali?” Ko e fehuʻi ko ení naʻe faʻufaʻu ia ke tokoni ke ʻai ke lahi ange mo loloto ange hoʻo ʻilo ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e hā ʻoku ʻikai fakakau ai ʻa e fakamatala mei he konga ko ia ʻi hoʻo polokalama Lotu Fakafāmilí ʻi he taimi ki he taimi?
ʻE Lava Ke Tau Ikunaʻi ʻa Māmani
22, 23. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke ikunaʻi ai ʻa māmaní?
22 Ke tataki ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e laumālie ʻo e māmaní. Ko e talitekeʻi peheé ʻoku ʻikai ke faingofua. ʻE lava ke hoko ia ko ha fāinga, ko ha fefaʻuhi. (Siu. 3) Ka ʻe lava ke tau ikuna! Naʻe pehē ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻI māmani ʻoku mou maʻu fakamamahi: ka mou loto toʻa pe; kuo u ikuna ʻa mamani ʻe au.”—Sione 16:33.
23 Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau ikunaʻi ʻa e māmaní kapau te tau talitekeʻi ʻa hono laumālié pea fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ke maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Ko e moʻoni, “kapau ʻoku kau ʻa e ʻOtua maʻatautolu, pea ko hai tu ʻe taʻofi mai?” (Loma 8:31) ʻI hono maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá pea ʻi he muimui ki heʻene tatakí hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he Tohi Tapú, te tau maʻu ai ʻa e fiemālie, melino, fiefia, mo e fakapapauʻi ʻo e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou ʻoku ofí ni maí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he peesi 170-173 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻoku mātuʻaki mafolalahia ai ʻa e laumālie ʻo e māmaní?
• Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻe fā ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolú?
• Ko e hā ʻa e meʻa ʻe tolu ʻoku tau ako meia Sīsū fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e kau ʻāngelo ʻe niʻihi ko e kau tēmenioó?
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e laumālie ʻo e māmaní ke puleʻiʻaki ʻa e kakaí, ka ʻe lava ke tau ʻatā mei heʻene tākiekiná