LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w11 5/15 p. 16-20
  • Ko Hai ʻa e Tokotaha Mahuʻinga Taha ʻi Hoʻo Moʻuí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hai ʻa e Tokotaha Mahuʻinga Taha ʻi Hoʻo Moʻuí?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻĪsiu ʻi he Ngoue ʻo ʻĪtení
  • ʻĪsiu ʻi he ʻAho ʻo Siopé
  • Tali Haohaoa ʻa Sīsuú
  • Ko ʻEtau Tali ki he Fehuʻí
  • Fakakaukau ki he Faʻahinga Tokotaha ʻOku Totonu Ke Ke Hoko ki Aí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Fakahīkihikiʻi ʻe Siope ʻa e Huafa ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • ʻOkú Ke Kau ki ha Pole Mahuʻinga ʻAupito
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
  • Moʻui ʻi ha Founga ʻOku Fakahōifuaʻi Ai ʻa e ʻOtuá
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
w11 5/15 p. 16-20

Ko Hai ʻa e Tokotaha Mahuʻinga Taha ʻi Hoʻo Moʻuí?

‘Ko koé, koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.’—SĀME 83:18, PM.

1, 2. ʻI he fekauʻaki mo hotau fakamoʻui fakafoʻituituí, ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga ai pē ke ʻiloʻi e huafa ʻo Sihová?

MAHALO ko e ʻuluaki taimi naʻá ke sio ai he huafa ʻo Sihová ko e taimi naʻe fakahaaʻi atu ai kia koe ʻi he Sāme 83:18. Naʻá ke ʻohovale nai hono lau e lea ko iá: “Koeuhi ke ilo e he kakai ko koe, ko ho huafa oou ko Jihova, koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.” Talu mei ai, ʻoku ʻikai ha veiveiua kuó ke ngāueʻaki e konga Tohi Tapu tatau ko ení ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo ʻiloʻi hotau ʻOtua ʻofa ko Sihová.—Loma 10:12, 13.

2 Neongo ʻoku mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻe he kakaí e huafa ʻo Sihová, ko e ʻilo ko iá ʻiate ia pē ʻoku ʻikai feʻunga. Fakatokangaʻi ange e anga hono fakamamafaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ha toe foʻi moʻoni ʻoku fiemaʻu pau ki hotau fakamoʻuí ʻi heʻene pehē: ‘Ko koé, koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.’ ʻIo, ko Sihova e Tokotaha mahuʻinga taha he kotoa ʻo e ʻunivēsí. ʻI hono tuʻunga ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e meʻa kotoa pē, ʻokú ne maʻu e totonu ke ʻamanekina e fakamoʻulaloa kakato mei he kotoa ʻo ʻene meʻa fakatupú. (Fkh. 4:11) ʻI ha ʻuhinga lelei leva, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻeke hifo kia kitautolu, ‘Ko hai e tokotaha mahuʻinga taha heʻeku moʻuí?’ ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau ʻanalaiso fakalelei ʻetau tali ki he fehuʻi ko iá!

ʻĪsiu ʻi he Ngoue ʻo ʻĪtení

3, 4. Naʻe malava fēfē ke kākaaʻi ʻe Sētane ʻa ʻIvi, pea ko e hā hono olá?

3 Ko e mafatukituki ʻo e fehuʻi ko ení ʻoku lava ke hā mahino ia he meʻa naʻe hoko he ngoue ʻo ʻĪtení. Naʻe fakataueleʻi ai ʻe he ʻāngelo angatuʻu naʻe hoko ʻo ʻiloa ki mui ko Sētane ko e Tēvoló e ʻuluaki fefiné, ʻa ʻIvi, ke ne fakamuʻomuʻa ʻene holi ʻaʻaná ʻi he tuʻutuʻuni ʻa Sihova ke ʻoua ʻe kai e fua ʻo ha fuʻu ʻakau pau. (Sen. 2:17; 2 Kol. 11:3) Naʻá ne tō he fakatauele ko ení pea fakahaaʻi ai ha taʻefakaʻapaʻapa ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová. Naʻe ʻikai fakahaaʻi ʻe ʻIvi ko Sihova e Tokotaha mahuʻinga taha heʻene moʻuí. Ka naʻe anga-fēfē malava ke kākaaʻi ʻe Sētane ʻa ʻIví?

4 Naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e founga olopoto heʻene fetalanoaʻaki mo ʻIví. (Lau ʻa e Senesi 3:1-5, “PM.”) ʻUluakí, naʻe ʻikai ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo Sihová. Naʻá ne lea pē ʻo fekauʻaki mo e “Otua.” ʻI hono kehé, ko e tokotaha-tohi ʻo e Senesí naʻá ne ngāueʻaki e huafa fakafoʻituitui ʻo Sihová he ʻuluaki veesi ʻo e vahe ko iá. Uá, ʻi he ʻikai lea fekauʻaki mo e “tuʻutuʻuni” ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻeke pē ʻe Sētane ia e meʻa naʻe “folofola” ʻaki ʻe he ʻOtuá. (Sen. 2:16) ʻI he founga olopoto ko ení, naʻe feinga nai ai ʻa Sētane ke fakasiʻisiʻi e mahuʻinga ʻo e tuʻutuʻuni ko iá. Tolú, neongo naʻá ne lea pē kia ʻIvi, naʻá ne ngāueʻaki e fetonginauna faʻunga tuale ko e “te mo.” ʻI he fai peheé, naʻá ne feinga nai ai ke ʻai ke fakamānako ki heʻene ongoʻi hīkisiá, ʻo feinga ke ʻai ia ke ne ongoʻi mahuʻinga—ʻo hangē ia ko ia e tokotaha-lea maʻana mo hono husepānití. Ko e hā e olá? ʻOku hā mahino naʻe fili ʻa ʻIvi ke ne lea fakatouʻosi maʻanaua ʻaki ʻene pehē ki he ngatá: “Oku gofua e ma kai i he fua oe gaahi akau oe goue.”

5. (a) Ko e hā naʻe ʻai ʻe Sētane ʻa ʻIvi ke fakahangataha ki ai ʻene tokangá? (e) Ko e hā naʻe fakahaaʻi ʻe ʻIvi heʻene kai e fuaʻiʻakau naʻe tapuí?

5 Naʻe toe mioʻi ʻe Sētane e foʻi moʻoní. Naʻá ne fakaʻuhinga naʻe taʻetotonu e ʻOtuá ʻi heʻene fekauʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻe “ikai te mo kai i he akau kotoabe oe goue.” Hokó, naʻe ʻai ʻe Sētane ʻa ʻIvi ke fakakaukau fekauʻaki mo ia tonu mo e founga ʻe lava tokua ke fakaleleiʻi ai hono tuʻunga he moʻuí, ke ne hoko ʻo “hage koe Otua.” Naʻe faifai pē, ʻo ne ʻai ia ke fakakaukau ki he fuʻu ʻakaú mo hono fuá kae ʻikai ki hono vahaʻangatae mo e Tokotaha naʻá ne ʻoange kiate ia e meʻa kotoa peé. (Lau ʻa e Senesi 3:6.) Ko e meʻa fakamamahí, ʻi hono kai e fuaʻiʻakaú, naʻe fakahaaʻi ai ʻe ʻIvi ko Sihová naʻe ʻikai ko e Tokotaha mahuʻinga taha ia heʻene moʻuí.

ʻĪsiu ʻi he ʻAho ʻo Siopé

6. Naʻe anga-fēfē hono poleʻi ʻe Sētane ʻa e lēkooti ʻo e anga-tonu ʻa Siopé, pea ko e hā e faingamālie naʻe ʻoange ai kia Siopé?

6 ʻI ha ngaahi senituli ki mui ai, ko e tangata faitōnunga ko Siopé naʻá ne maʻu ha faingamālie ke fakahaaʻi pe ko hai e Tokotaha mahuʻinga taha heʻene moʻuí. ʻI he taimi naʻe fakahaaʻi ange ai ʻe Sihova kia Sētane e lēkooti ʻo e anga-tonu ʻa Siopé, naʻe tali fakafepaki ʻa Sētane: “ʻOku ʻapasia ʻa Siope ki he ʻAfiona tuʻungaʻa pe?” (Lau ʻa e Siope 1:7-10.) Naʻe ʻikai fakaʻikaiʻi ʻe Sētane naʻe talangofua ʻa Siope ki he ʻOtuá. ʻI hono kehé, naʻá ne fehuʻia e fakaueʻiloto ʻa Siopé. Naʻá ne tukuakiʻi kākā ʻoku tauhi ʻa Siope kia Sihová, ʻikai ʻi he ʻofa, ka ʻi he mahuʻingaʻia siokita. Ko Siope pē naʻe lava ke ne tali e tukuakiʻi ko iá, pea naʻe ʻoange kiate ia e faingamālie ke ne fai ai ia.

7, 8. Ko e hā e ngaahi ʻahiʻahi naʻe pau ke fekuki mo Siopé, pea ko e hā naʻá ne fakahaaʻi heʻene kātaki faitōnungá?

7 Naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa Sētane ke ne ʻomai ha fakatamaki hokohoko kia Siope, ʻo hoko tahataha. (Siope 1:12-19) Ne anga-fēfē fakafeangai ʻa Siope ki he mafuli ko eni e ngaahi tuʻungá? ʻOku tala mai ‘naʻe ʻikai te ne fai hala, pea naʻe ʻikai te ne tuku ha kovi ki he ʻOtuá.’ (Siope 1:22) Ka naʻe ʻikai pē ke fakasīlongoʻi ai ʻa Sētane. Naʻá ne toe lāunga: “Ko e kili pe ia telia ha kili: ʻio, ʻe ʻatu ʻe ha tangata ʻene meʻa kotoa telia ʻene moʻui.”a (Siope 2:4) Naʻe pehē tokua ʻe Sētane kapau ʻe faingataʻaʻia tonu ʻa Siope, te ne fakapapauʻi ai ko Sihová ʻoku ʻikai ko e Tokotaha mahuʻinga taha ia heʻene moʻuí.

8 Naʻe fakamatamatakoviʻi ʻa Siope ʻe ha mahaki palakū pea tenge leva ia ʻe hono uaifí ke leakovi ki he ʻOtuá pea mate. Ki mui ai, naʻe tukuakiʻi ia ʻe ha kau fakafiemālie loi ʻe toko tolu naʻe faihala. (Siope 2:11-13; 8:2-6; 22:2, 3) Kae kehe, ʻi he faingataʻaʻia kotoa ko ení, naʻe fakafisi ʻa Siope ke tukuange ʻene anga-tonú. (Lau ʻa e Siope 2:9, 10.) Naʻá ne fakahāhā ʻi heʻene kātaki faitōnungá ko Sihova e Tokotaha mahuʻinga taha heʻene moʻuí. Naʻe toe fakahāhā ʻe Siope ʻoku malava ki ha tangata taʻehaohaoa ke ne tali, neongo ʻa ʻene ʻi ha founga fakangatangata, ʻa e ngaahi tukuakiʻi loi ʻa e Tēvoló.—Fakafehoanaki mo e Palovepi 27:11.

Tali Haohaoa ʻa Sīsuú

9. (a) Ne anga-fēfē feinga ʻa Sētane ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsū fekauʻaki mo e holi fakafoʻituituí? (e) Ko e hā e fakafeangai ʻa Sīsū ki he ʻahiʻahi ko ení?

9 Taimi nounou mei he papitaiso ʻo Sīsuú, naʻe feinga ai ʻa Sētane ke fakataueleʻi ʻa Sīsū ke tuli ki he ngaahi holi siokitá kae ʻikai ke ne ʻai ʻa Sihova ko e Tokotaha mahuʻinga taha ia heʻene moʻuí. Naʻe fai ʻe he Tēvoló kia Sīsū e ʻahiʻahi ʻe tolu. ʻUluakí, naʻá ne feinga ke ʻai ke hā fakamānako ki he holi fakakakanó, ʻo ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsū ke ne liliu e maká ko e mā. (Mt. 4:2, 3) Ko e toki ʻosi pē ia e ʻaukai ʻa Sīsū ʻi he ʻaho ʻe 40 pea naʻá ne fiekaia lahi. Ko ia ne fakaʻaiʻai ia ʻe he Tēvoló ke ne ngāuehalaʻaki ʻe mafai fakaemaná ke fakamākona ʻaki ʻene fiekaiá. Naʻe anga-fēfē e fakafeangai ʻa Sīsuú? ʻI he ʻikai hangē ko ʻIví, ne tokangataha ʻa Sīsū ki he Folofola ʻa Sihová pea talitekeʻi he taimi pē ko iá e ʻahiʻahí.—Lau ʻa e Mātiu 4:4.b

10. Ko e hā naʻe poleʻi ai ʻe Sētane ʻa Sīsū ke ne hopo hifo mei he tuʻahivi ʻo e temipalé?

10 Naʻe toe feinga ʻa Sētane ke fakaʻaiʻai ʻa Sīsū ke fakafeangai siokita. Naʻá ne poleʻi ʻa Sīsū ke hopo ki lalo mei he tuʻahivi ʻo e temipalé. (Mt. 4:5, 6) Ko e hā ne ʻamanaki ʻa Sētane ke lavaʻí? Naʻe pehē tokua ʻe Sētane kapau heʻikai lavea ʻa Sīsū heʻene toó, ʻe fakamoʻoniʻi ai ko iá ‘ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.’ ʻOku hā mahino, naʻe loto e Tēvoló ke hohaʻa tōtuʻa ʻa Sīsū fekauʻaki mo hono ongoongó, ʻo aʻu ki he tuʻunga ko hono fai ha fiehā. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sētane ʻe tali nai ʻe ha tokotaha ha pole fakatuʻutāmaki koeʻuhí ko e hīkisiá mo ha holi ke ʻoua ʻe mole hono tokaʻi ʻe he niʻihi kehé. Naʻe ngāuehalaʻaki ʻe Sētane ha konga Tohi Tapu, ka naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū naʻá Ne mahinoʻi kakato e Folofola ʻa Sihová. (Lau ʻa e Mātiu 4:7.c) ʻI hono talitekeʻi e pole ko iá, naʻe toe fakamoʻoniʻi ai ʻe Sīsū ko Sihova e Tokotaha mahuʻinga taha heʻene moʻuí.

11. Ko e hā naʻe fakafisingaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e tuʻuaki ange ʻe he Tēvoló e puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní?

11 ʻI heʻene feinga vavale fakaʻosí, ne tuʻuaki ai ʻe Sētane kia Sīsū e puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní. (Mt. 4:8, 9) Naʻe fakafisingaʻi ʻe Sīsū he taimi pē ko iá e tuʻuakí. Naʻá ne ʻiloʻi ko hono tali iá ʻe tatau ia mo hono talitekeʻi e tuʻunga-hau ʻo Sihová—ʻa e totonu e ʻOtuá tonu ke hoko ko e Fungani Māʻolungá. (Lau ʻa e Mātiu 4:10.d) ʻI he tuʻunga taki taha, naʻe tali ai ʻa Sīsū kia Sētane ʻaki ʻene lave ki he ngaahi konga Tohi Tapu ne ʻi ai e huafa fakafoʻituitui ʻo Sihová.

12. Ko e hā e fili faingataʻa ne fehangahangai mo Sīsū ʻi he fakaofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene ʻalunga moʻui he māmaní, pea ko e hā ʻoku tau ako mei he anga ʻene fakafeangai ki he fili ko iá?

12 ʻI he fakaofi ʻa Sīsū ki he ngataʻanga ʻo ʻene ʻalunga moʻui he māmaní, naʻá ne fehangahangai ai mo ha fili mātuʻaki faingataʻa. ʻI he kotoa ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne fakahāhā ai e loto-lelei ke foaki ʻene moʻuí ko ha feilaulau. (Mt. 20:17-19, 28; Luke 12:50; Sione 16:28) Kae kehe, naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻe toe tukuakiʻi loi ia mo fakahalaiaʻi he malumalu ʻo e fokotuʻutuʻu fakalao ʻa e kau Siú pea ʻe tautea mate ia he tuʻunga ko ha tokotaha lea fieʻotua. Ko e tafaʻaki ko eni ʻo ʻene pekiá naʻe fakahohaʻasi lahi ai ia. Naʻá ne lotu: “ʻAlā Tamai, kapau ʻe lava, tuku ke tolona ʻa e ipu ni meiate au.” Ka naʻá ne hoko atu: “Kae kehe ke ʻoua naʻa fai ki hoku loto, ka ki hoʻou pe.” (Mt. 26:39) ʻIo, ko e faitōnunga ʻa Sīsū ʻo aʻu ai pē ki heʻene pekiá naʻe fakamoʻoniʻi taʻetoeveiveiua ai e Tokotaha naʻe mahuʻinga taha heʻene moʻuí!

Ko ʻEtau Tali ki he Fehuʻí

13. Ko e hā e ngaahi lēsoni kuo tau ako ʻi he aʻu mai ki hení mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIvi, Siope mo Sīsū Kalaisí?

13 Ko e hā e meʻa kuo tau ako ʻi he aʻu mai ki hení? ʻI he tuʻunga ʻo ʻIví, ʻoku tau ako ai ko e faʻahinga ʻoku tō ʻi he holi siokitá pe ongoʻi mahuʻinga fakaekitá ʻoku nau fakahaaʻi ko Sihová ʻoku ʻikai ko e Tokotaha mahuʻinga taha ia heʻenau moʻuí. ʻI hono kehé, mei he ʻalunga tauhi anga-tonu ʻo Siopé, ʻoku tau ako ai naʻa mo e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻoku lava ke nau fakahāhā ʻenau fakamuʻomuʻa ʻa Sihová ʻaki ʻenau kātakiʻi faitōnunga e ngaahi faingataʻá—naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai te nau mahinoʻi kakato ai e tupuʻanga ʻo e faingataʻa peheé. (Sem. 5:11) Fakaʻosí, ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻoku akoʻi ai kitautolu ke tau loto-lelei ke tofanga he tuʻunga fakamā pea ʻikai fakamahuʻingaʻi tōtuʻa hotau ongoongo fakafoʻituituí. (Hep. 12:2) Ka ʻe lava fēfē ke tau ngāueʻaki e ngaahi lēsoni ko ení?

14, 15. Ne anga-fēfē ʻa e kehe e fakafeangai ʻa Sīsū ki he ʻahiʻahí meia ʻIvi, pea ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū? (Fakamatala ki he fakatātā ʻi he peesi 18.)

14 ʻOua ʻaupito ʻe fakaʻatā ʻa e ʻahiʻahí ke ne ʻai koe ke ke fakangaloʻi ʻa Sihova. Ne fakaʻatā ʻe ʻIvi ʻene tokangá ke fakahanga leva ki he ʻahiʻahi ʻi muʻa ʻiate iá. Naʻá ne sio ko e fuaʻiʻakaú ne “lelei ki he kai, pea matamatalelei ki he mata, kaeʻumaʻa ko e ʻakau ke fai ki ai ha velevele.” (Sen. 3:6) He kehe ē mei he fakafeangai ʻa Sīsū ki he ʻahiʻahi ʻe tolú! ʻI he taimi taki taha, naʻá ne sio fakalaka atu ai ʻi he ʻahiʻahi pē ko iá ʻo fakakaukau ki he ola ʻo e meʻa ʻokú ne faí. Naʻá ne falala ki he Folofola ʻa e ʻOtuá pea toe ngāueʻaki e huafa fakafoʻituitui ʻo Sihová.

15 ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ʻahiʻahi ke fai e meʻa ʻoku taʻefakahōifua kia Sihová, ko e hā ʻoku fakahangataha ki ai ʻetau tokangá? Ko e lahi ange ʻetau tokangataha ki he ʻahiʻahí, ko e mālohi ange ia e holi fehālaakí. (Sem. 1:14, 15) ʻOku fiemaʻu ke tau ngāue vave ke taʻaki fuʻu e holí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku ngali fuʻu fefeka, ko hono moʻoní, ʻo toʻo ai ha konga ʻo hotau sinó. (Mt. 5:29, 30) ʻI he hangē ko Sīsuú, ʻoku fiemaʻu ke tau tokangataha ki he ola ʻo e meʻa ʻoku tau faí—ʻa e founga ʻe uesia ai hotau vahaʻangatae mo Sihová. Kuo pau ke tau manatu ki he meʻa ʻoku leaʻaki heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. Ko e founga pē ko ení ʻe lava ke tau fakamoʻoniʻi ai ko Sihova e Tokotaha mahuʻinga taha heʻetau moʻuí.

16-18. (a) Ko e hā nai te ne fakatupunga ke lōmekina hotau lotó? (e) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fekuki ai mo e tuʻunga fakamamahí?

16 ʻOua ʻaupito ʻe fakaʻatā ʻa e meʻa fakamamahi fakafoʻituituí ke ʻai ai koe ke kona ho lotó kia Sihova. (Pal. 19:3) ʻI heʻetau ʻunuʻunu ofi ange ai pē ki he ngataʻanga ʻo e māmani fulikivanu ko ení, ʻoku uesia ai e kakai tokolahi ange ʻa Sihova he ngaahi fakatamakí mo e meʻa fakamamahí. ʻOku ʻikai te tau ʻamanekina ha maluʻi fakaemana he taimi ko ení. Naʻa mo ia, ʻi he hangē ko Siopé, te tau ʻiloʻi nai ʻoku lōmekina hotau lotó he mole e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí pe tofanga ʻi he faingataʻa fakafoʻituituí.

17 Naʻe ʻikai mahinoʻi ʻe Siope e ʻuhinga naʻe fakaʻatā ai ʻe Sihova e ngaahi meʻa pau ke hokó, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai nai ai ke tau mahinoʻi e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa koví. Mahalo pē kuo tau fanongo he mate ha fanga tokoua faitōnunga ʻi ha mofuike, hangē ko ia ʻi Haití, pe ko ha fakatamaki fakanatula kehe. Pe ʻoku tau ʻiloʻi nai ha tokotaha tauhi anga-tonu kuo hoko ʻo maʻukovia ʻi ha tōʻonga fakamālohi pe kuo mate ʻi ha fakatuʻutāmaki fakalilifu. Pe ʻoku aʻu nai ʻo fakahohaʻasi kitautolu ʻe ha tuʻunga fakamamahi pe sio ki ha fakamaau taʻetotonu. Te tau kalanga nai ʻi he mamahi hotau lotó: ‘Ko e hā Sihova? Ko e hā ʻoku hoko ai eni kiate aú? Ko e hā ha hala naʻá ku fai?’ (Hap. 1:2, 3) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fekuki ai mo e taimi hangē ko iá?

18 ʻOku fiemaʻu ke tau tokanga ke ʻoua ʻe pehē tokua ko e meʻa peheé ko hano fakahaaʻi ia e taʻehōifua ʻa Sihová. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū e moʻoniʻi meʻa ko ení heʻene lave ki he ongo meʻa fakamamahi naʻe hoko ʻi hono ʻahó. (Lau ʻa e Luke 13:1-5.) Ko e fakatamaki lahi ko e tupu ia mei he ‘hokonoa ʻa e faingamalié mo e tuʻutamakí.’ (Koh. 9:11) Kae tatau ai pē pe ko e hā e tupuʻanga ʻetau mamahí, ʻe lava ke tau fekuki mo ia kapau ʻoku fakahangataha ʻetau tokangá ki he “Otua oe fiemalie kotoabe.” Te ne ʻomai kia kitautolu e mālohi ʻoku fiemaʻú ke hokohoko faitōnunga atu ai.—2 Kol. 1:3-6, PM.

19, 20. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Sīsū ke ne kātakiʻi e tuʻunga fakamaá, pea ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fai e meʻa tatau?

19 ʻOua ʻaupito ʻe fakaʻatā ʻa e hīkisiá pe ko e manavahē ki he tuʻunga fakamaá ke hoko ko e meʻa tefito ia ʻokú ke tokangataha ki aí. Ko e anga-fakatōkilalo ʻa Sīsuú naʻe malava ai ʻo ne “fakamasivesivaʻi ʻe ia ia, heʻene toʻo ʻa e anga ʻo e tamaioʻeiki.” (Fili. 2:5-8) Naʻá ne malava ke kātakiʻi e tuʻunga fakamā lahi koeʻuhí ko ʻene falala kia Sihová. (1 Pita 2:23, 24) ʻI he fai peheé, ne fakamuʻomuʻa ai ʻe Sīsū e finangalo ʻo Sihová, pea ne iku eni ki hono hakeakiʻi ki ha tuʻunga māʻolunga ange. (Fili. 2:9) Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe Sīsū e ʻalunga moʻui tatau ki heʻene kau ākongá.—Mt. 23:11, 12; Luke 9:26.

20 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e ʻahiʻahi pau ʻo ʻetau tuí ʻe fakamā nai. Neongo ia, ʻoku totonu ke tau loto-maʻu hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne pehē: “Ko hono ʻuhinga foki ia ʻoku ou moʻua ai ʻi he ngaahi mamahi ni; ka ʻoku ʻikai te u mā ai: he ʻoku ou ʻilo pe ʻa ia kuo u tui ki ai, pea ʻoku ou ʻilopau ʻoku ne mafai ke tauhi ʻeku meʻa kuo u tuku kiate ia, ʻo aʻu ki he ʻaho ko é.”—2 Tim. 1:12.

21. Neongo e fakakaukau siokita ʻa e māmaní ko e hā hoʻo fakapapaú?

21 Ne tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú he lolotonga hotau taimí ko e kakaí te nau “ʻofa kiate kinautolu pe.” (2 Tim. 3:2) ʻOku ʻikai leva ha ofo ʻi hono kāpui kitautolu ʻe ha toʻutangata fakamuʻomuʻa-kitá. ʻOfa ke ʻoua ʻaupito ʻe fakameleʻi kitautolu ʻe ha fakakaukau siokita pehē! ʻI hono kehé, pe ʻoku tau fehangahangai mo e ʻahiʻahí, toloto he meʻa fakamamahí, pe fetaulaki mo e feinga ke fakamaaʻi kitautolú, tau taki taha fakapapauʻi ke fakamoʻoniʻi ko Sihova moʻoni e Tokotaha mahuʻinga taha heʻetau moʻuí!

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻOku tui e kau mataotao Tohi Tapu ʻe niʻihi ko e kupuʻi lea “kili pe ia telia ha kili” ʻoku fakahuʻunga nai ai ʻe loto-lelei siokita ʻa Siope ke fakaʻatā ʻene fānaú mo e fanga manú ke mole ʻenau moʻuí, kehe pē ke lava ʻo fakahaofi ʻene moʻuí. ʻOku tui e niʻihi ko e kupuʻi leá ʻoku fakamamafaʻi ai ʻe loto-lelei ha tokotaha ke mole hano konga kapau naʻe ʻuhinga iá ʻe fakahaofi ai ʻene moʻuí. Ko e fakatātaá, ʻe hiki nai ʻe ha tokotaha hono nimá ke paleʻi ʻaki ha taaʻi hono ʻulú, ʻo mole ai ha konga kae hao ʻene moʻuí. Ko e hā pē naʻe ʻuhinga ki ai e ʻitiomé, ʻoku hā mahino naʻe fakahuʻunga ai ʻe foaki fiefia ʻe Siope e meʻa kotoa pē kehe pē ke lava ʻo fakahaofi ai ʻene moʻuí.

b Mātiu 4:4 (NW): ‘Ka naʻá ne tali ʻo pehē: “Kuo tohi: ‘Kuo pau ke moʻui ʻa e tangatá, ʻo ʻikai ʻi he maá pē, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he fofonga ʻo Sihová.’”’

c Mātiu 4:7 (NW): ‘Naʻe pehē ʻe Sīsū kiate ia: “Kuo tohi foki: ‘Kuo pau ke ʻoua te ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova ko ho ʻOtuá.’”’

d Mātiu 4:10 (NW): ‘Naʻe pehē leva ʻe Sīsū kiate ia: “ʻAlu mamaʻo, Sētane! He kuo tohi: ‘Ko Sihova ko ho ʻOtuá kuo pau ke ke lotu ki aí, pea ko ia toko taha pē kuo pau ke ke fai ki ai ʻa e ngāue toputapú.’”’

Ko e Hā ʻOku Lava Ke Tau Ako mei he . . .

• founga hono kākaaʻi ʻe Sētane ʻa ʻIví?

• fakafeangai ʻa Siope ki he ngaahi meʻa fakamamahi fakafoʻituituí?

• meʻa tefito naʻe fakahangataha ki ai ʻa e tokanga ʻa Sīsuú?

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

Naʻe ʻikai lava ke tokangataha ʻa ʻIvi ki hono vahaʻangatae mo Sihová

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Naʻe talitekeʻi ʻe Sīsū e ʻahiʻahi ʻa Sētané pea tokangataha ki hono fai e finangalo ʻo Sihová

[Fakatātā ʻi he peesi 20]

Faifakamoʻoni ʻi he tēniti ki he tēniti hili e mofuike ʻi Haití

Lolotonga e taimi ʻo e mamahí, ʻe lava ke tau tokangataha ki he “Otua oe fiemalie kotoabe”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share