ʻOkú Ke Manatuʻi?
Kuó ke houngaʻia ʻi hono lau ʻa e ngaahi ʻīsiu fakamuimui ʻo e Taua Leʻo? Sai, sio angé pe ʻe lava ke ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení:
• Ko e hā ʻa e kī ʻe tolu ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke talitekeʻi ha hehema pē ki he taʻefaitotonú?
Ko e: (1) Fakatupulekina ha manavahē lelei ki he ʻOtuá. (1 Pita 3:12) (2) Fakatupulekina ha konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú. (3) Ngāue mālohi ke pouaki ha ongoʻi ʻo e fiemālie.—4/15, peesi 6-7.
• ʻOku fēfē ʻetau ʻiloʻi ko e tauhi ki he ʻOtuá ʻi he fakamātoató ʻoku ʻikai ʻuhinga maʻu pē ia ko e hā mataʻi anga-fefeka pe fakaʻehiʻehi mei ha mālōlō pē?
ʻE lava ke tau fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Naʻá ne maʻu ha ngaahi houa kai ʻi he mālōlō mo e niʻihi kehé. ʻOku tau ʻilo naʻe ʻikai te ne fuʻu fakamātoato tōtuʻa pe anga-fefeka. Ko e niʻihi kehé, naʻa mo e fānaú, naʻe tohoakiʻi kinautolu ki ai pea ongoʻi fiemālie ʻiate ia.—4/15, peesi 10.
• Ko e hā naʻe fakatātaaʻi ʻe he fuʻu ʻōlive ʻi he Loma vahe 11?
Ko e fuʻu ʻōlivé ʻoku felāveʻi ia mo e konga hono ua ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé, ʻa e ʻIsileli fakalaumālié. ʻOku hangē ʻa Sihova ko e tefitó pe aká pea ko Sīsū ʻoku hangē ko e sino ʻo e fuʻu ʻōlive fakaefakatātā ko ení. ʻI he taimi naʻe talitekeʻi ai ʻe he tokolahi taha ʻo e kau tupuʻi Siú ʻa Sīsuú, naʻe lava ʻa e kau Senitaile ko ia naʻe hoko ko e kau tuí ʻo hunuki ki ai, ʻo faʻuʻaki ai ʻa e fika kakato ʻo e konga hono ua ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé.—5/15, peesi 22-25.
• ʻE lava ke hoko ʻa e hako ʻe malava ke maʻu ʻo e tangata haohaoa ko Sīsuú ko e konga ʻo e huhuʻí?
ʻIkai. Neongo ko Sīsuú naʻe lava ke ne hoko ko ha tupuʻanga ʻo e laui piliona ʻo e hako haohaoá, ko e hako pehē ʻe malava ke maʻú naʻe ʻikai faʻuʻaki kinautolu ha konga ʻo e huhuʻí. Ko e moʻui haohaoa ʻataʻatā pē ʻa Sīsuú naʻe fehoanakimālie ia mo e moʻui ʻa ʻĀtamá. (1 Tim. 2:6)—6/15, peesi 13.
• Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha ongo meʻa mali kapau ko hona vaá ʻoku hā ngali vaivai hili ʻena maʻu ha fānau?
ʻOku fiemaʻu ke na fakapapauʻi ʻena feʻofaʻakí. Ko ha husepāniti ʻe lava ke ne feinga mālohi ke fakasiʻisiʻi ha ongoʻi taʻemalu pē nai ʻoku maʻu ʻe hono uaifí. Pea ʻoku fiemaʻu fakatouʻosi kia kinaua ke na ngāue ki he fetuʻutaki lelei fekauʻaki mo ʻena ngaahi ongoʻí mo e ngaahi fiemaʻu fakaesinó.—7/1, peesi 12-13.
• ʻOku ō ʻa e kau Kalisitiane faitōnunga kotoa pē ki hēvani?
ʻIkai. Ko e toetuʻu ki hēvaní ʻoku felāveʻi vāofi ia mo ha vāhenga-ngāue kuo ʻoange pē ki he niʻihi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko honau vāhenga-ngāué ko e pule fakataha mo Sīsū ʻi hēvani pea ‘nofo ki ha ngaahi taloni, ʻo fakamaau.’ (Luke 22:28-30) Hangē pē ko ia ʻi he founga-pule kotoa pē, ko ha tokolahi fakangatangata pē ʻoku pulé. ʻOku pehē pē foki, ko e toko 144,000 pē “naʻe fakatau mei he kakai” ke pule fakataha mo Sīsū ʻi hono Puleʻanga fakahēvaní. (Fkh. 14:1, 4)—7/1, peesi 22.
• ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ha kautaha ʻi māmani he ʻahó ni?
ʻOku fakahaaʻi ʻi he fakamoʻoni Fakatohitapú kuo ngāueʻaki maʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻene kautahá ʻi heʻene fakahoko ʻene taumuʻá. Naʻá ne fokotuʻutuʻu maau ʻene kau lotú ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, pea naʻá ne fokotuʻutuʻu maau ʻa e muʻaki kau Kalisitiané heʻenau lotú. ʻOku ʻuhinga lelei leva ke fakaʻosiʻaki ʻoku kei tataki pē ʻe Sihova ko e ʻOtuá hono kakaí he ʻahó ni, hangē ko ia naʻá ne fai he kuohilí. Ko hono ʻai ke fokotuʻutuʻu maau ʻene kau lotú mo fāʻūtahá ko ha fakahāhā ia ʻene tokanga ʻofa kia kinautolu.—7/1, peesi 24.
• ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe he kau Kalisitiané ʻoku tokanga fakamātoato ki he fakatokanga fekauʻaki mo e kau akonaki loi ʻoku lēkooti ʻi he Ngāue 20:29, 30?
ʻOku ʻikai ke nau tali kinautolu ki honau ʻū ʻapí pe fakafeʻiloaki ki he kau akonaki loí. (Loma 16:17; 2 Sione 9-11) ʻOku fakaʻehiʻehi ʻa e kau Kalisitiané mei he ʻū tohi ʻa e kau tafoki ʻo angatuʻu ki he moʻoní, ʻū polokalama televīsone ʻoku nau kau mai aí, mo e ʻū Uepisaiti ʻoku ʻi ai ʻenau ʻū akonakí.—7/15, peesi 15-16.