ʻOku ʻAfioʻi Koe ʻe Sihova?
“ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku haʻaná.”—2 TIM. 2:19, NW.
1, 2. (a) Ko e hā naʻe tokanga ʻa Sīsū fekauʻaki mo iá? (e) Ko e hā e ngaahi fehuʻi ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki aí?
ʻI HE ʻaho ʻe taha naʻe fakaofiofi ai ha Fālesi kia Sīsū ʻo ne ʻeke: “Koe fekau fe i he fono oku lahi?” Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Ke ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho laumalie kotoa, mo hoo moui kotoa, mo ho loto kotoa.” (Mt. 22:35-37, PM) Naʻe maʻu ʻe Sīsū ha ʻofa lahi ki heʻene Tamai fakahēvaní pea naʻá ne moʻui moʻoni ʻaki ʻa e ngaahi lea ko iá. Naʻe toe tokanga ʻa Sīsū fekauʻaki mo hono tuʻunga mo Sihová, ʻo fakahāhā eni ʻaki ʻene ʻalunga moʻui faitōnungá. Ko ia ai, ki muʻa siʻi peá ne pekiá, naʻe lava ke ne fakahaaʻi naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá ko e tokotaha naʻe talangofua faitōnunga ki Heʻene ngaahi fekaú. Naʻe nofo ai pē ʻa Sīsū ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá.—Sione 15:10.
2 ʻOku taukaveʻi ʻe he tokolahi he ʻahó ni ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku tau kau ʻi he fika ko iá. Kae kehe, ko e ngaahi tafaʻaki mafatukituki ke fakakaukau ki aí ko e: ‘ʻOku ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá? ʻOku fēfē vakai mai kia au ʻa e ʻOtuá? ʻOkú ne ʻafioʻi au ʻoku haʻana?’ (2 Tim. 2:19) Ko ha monū ē ke maʻu ʻa e faingamālie ke fiefia ai ʻi ha vahaʻangatae vāofi pehē mo e Hau ʻo e ʻunivēsí!
3. Ko e hā ʻoku fehuʻia ai ʻe he niʻihi pe ʻe lava ke ʻa Sihova kinautolú, pea ko e hā ʻa e tokoni ke fakafepakiʻi ha faʻahinga fakakaukau peheé?
3 Kae kehe, ko e niʻihi ʻoku nau maʻu ʻa e ʻofa lahi kia Sihová ʻoku nau ʻilo ko ha pole ia ke tui ʻoku lava ʻe he ʻOtuá ke ʻafioʻi kinautolu ʻi ha founga pau. ʻOku maʻu ʻe he niʻihi ʻa e ongoʻi ʻoku ʻikai hanau mahuʻinga, ko ia ʻoku nau fehuʻia ʻa e fakakaukau ʻoku ʻa Sihova kinautolu. Neongo ia, he meʻa fakafiefia ē ʻe lava ke tau ʻi aí, ʻoku lava ʻa e ʻOtuá ke sio mai kia kitautolu mei ha tafaʻaki kehe! (1 Sam. 16:7) Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki hono kaungā Kalisitiané: “Ka ʻoka ʻofa ʻe ha taha ki he ʻOtua, ko e toko taha ia kuo ʻiloa ʻe he ʻOtua.” (1 Kol. 8:3) Ko hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá ko ha muʻaki fiemaʻu mahuʻinga ia ke hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻe ia. Fakakaukau angé: Ko e hā ʻokú ke lau ai ʻa e makasini ko ení? Ko e hā ʻokú ke feinga ai ke tauhi kia Sihova ʻaki ʻa e loto, laumālie, ʻatamai, mo e mālohí kotoa? Kapau kuó ke fakatapui ki he ʻOtuá pea papitaiso, ko e hā naʻá ne taki atu koe ke fou ʻi he ongo sitepu ko iá? ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ʻo pehē ko Sihová, ʻokú ne sivi ʻa e lotó, ʻokú ne tohoaki ʻa e faʻahinga manakoá. (Lau ʻa e Hakeai 2:7, ‘NW’a; Sione 6:44.) Ko ia ai, ʻe lava ke ke fakamulituku ʻokú ke tauhi ʻa Sihova koeʻuhi ʻokú ne tohoaki koe. Heʻikai ʻaupito te ne liʻaki ʻa e faʻahinga kuó ne tohoakí kapau te nau nofo faitōnunga ai pē. ʻOku vakai ʻa e ʻOtuá kia kinautolu ʻoku nau mātuʻaki mahuʻinga, pea ʻokú ne ʻofaʻi lahi kinautolu.—Sāme 94:14.
4. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hokohoko atu ke fakakaukau ki heʻetau hoko ʻo ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá?
4 ʻI hono tohoakiʻi pē kitautolu ʻe Sihová, ʻoku totonu ke tau tokanga ke nofo maʻu pē ʻi heʻene ʻofá. (Lau ʻa e Siutasi 20, 21.) Manatuʻi, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku malava ke ʻauhia atu pe mavahe mei he ʻOtuá. (Hep. 2:1; 3:12, 13) Ko e fakatātaá, ki muʻa pē ʻi he fakamatala ʻoku maʻu ʻi he 2 Timote 2:19, naʻe lave ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá kia ʻAiminia mo Failito. Ko e ongo tangata ko iá naʻe hā mahino naʻe ʻa Sihova kinaua ʻi he taimi ʻe taha, ka naʻá na afe ki mui mei he moʻoní. (2 Tim. 2:16-18) Manatuʻi foki, ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻi Kalētiá, ko e niʻihi ko ia ne ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá naʻe ʻikai te nau nofo ai pē ʻi he maama fakalaumālie naʻa nau maʻu ki muʻá. (Kal. 4:9) ʻOfa ke ʻoua ʻaupito naʻa tau ʻaiʻainoaʻia hotau tuʻunga mahuʻinga mo e ʻOtuá.
5. (a) Ko e hā e ngaahi ʻulungaanga ʻe niʻihi ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe he ʻOtuá? (e) Ko e hā e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga te tau lāulea ki aí?
5 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻe niʻihi ʻoku fakamahuʻingaʻi tefito ʻe Sihova. (Sāme 15:1-5; 1 Pita 3:4) Ko e tuí mo e anga-fakatōkilaló ʻoku fakafaikehekeheʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá. Tau sivisiviʻi angé ʻa e ongo faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ongo tangata ʻe ua ke sio ki he anga hono ʻai ʻe he ongo ʻulungaanga ko ení kinaua ke ʻofaʻi ʻe Sihová. Te tau toe sio ki ha tangata ʻa ia naʻá ne fakakaukau naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá ka naʻá ne fili ha ʻalunga hīkisia pea toki ʻilo kuo talitekeʻi ia ʻe Sihova. ʻE lava ke tau ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he ongo fakatātā ko ení.
Ko e Tamai ʻa e Faʻahinga ʻOku Nau Maʻu ʻa e Tuí
6. (a) Naʻe fakahāhā ʻe ʻĒpalahame ʻa e tui fē ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová? (e) Naʻe fēfē hono ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahamé?
6 Ko ʻĒpalahamé ko ha tangata ia naʻe “tui kia Sihova.” Ko hono moʻoní, ʻoku ui ia ko e “tamai ʻanautolu kotoa pe ʻoku tui.” (Sen. 15:6; Loma 4:11) ʻI he tuí, naʻe liʻaki ai ʻe ʻĒpalahame hono ʻapí, ngaahi kaumeʻá, mo ʻene ngaahi koloá ke ʻalu ki ha fonua mamaʻo. (Sen. 12:1-4; Hep. 11:8-10) Naʻe kei mālohi pē ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé he ngaahi taʻu lahi ki mui ai. Naʻe hā mahino eni ʻi he taimi naʻá ne ‘feilaulau ʻaki ai ʻa Aisake’ ʻa hono fohá ʻi heʻene talangofua ki he fekau ʻa Sihová. (Hep. 11:17-19) Naʻe fakahāhā ʻe ʻĒpalahame ʻa e tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová, ko ia naʻe vakai ʻa e ʻOtuá kiate ia ʻokú ne makehe; naʻá ne ʻafioʻi moʻoni ʻa ʻĒpalahame. (Lau ʻa e Senesi 18:19.) Naʻe ʻikai ʻiloʻi pē ʻe Sihova ʻa e ʻi ai ʻa ʻĒpalahamé; naʻá ne fakamahuʻingaʻi ʻa ʻĒpalahame ko ha takanga pe kaumeʻa.—Sem. 2:22, 23.
7. Ko e hā ʻoku taau ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e fakahoko e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová, pea naʻe fēfē hono uesia ʻe he meʻá ni ʻa ʻĒpalahamé?
7 ʻOku taau ke fakatokangaʻi naʻe ʻikai maʻu ʻe ʻĒpalahame lolotonga ʻa e taimi ʻene moʻuí ʻa e tofiʻa ʻo e fonua ne talaʻofa kiate iá. Naʻe ʻikai foki ke ne sio ki hono hakó kuo hoko ʻo ‘tatau mo e ʻoneʻone ʻi he matātahí.’ (Sen. 22:17, 18) Neongo naʻe ʻikai fakahoko e ngaahi talaʻofá ni lolotonga e moʻui ʻa ʻĒpalahamé, naʻá ne tauhi maʻu ʻa e tui mālohi kia Sihova. Naʻá ne ʻilo kapau naʻe fai ʻe he ʻOtuá ha lea, ʻe hangē pē ia kuo ʻosi hokó. ʻIo, naʻe moʻui ʻa ʻĒpalahame ʻo fehoanaki mo e tui ko iá. (Lau ʻa e Hepelu 11:13.) ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe Sihova ʻoku tau maʻu ʻa e tui hangē ko ʻĒpalahamé?
Ko e Tatali kia Sihová ko ha Fakaʻilonga Ia ʻo e Tui
8. Ko e hā e ngaahi holi totonu ʻoku fakaʻamu ʻa e niʻihi ke sio kuo fakahokó?
8 Te tau maʻu nai ha ngaahi holi ʻa ia ʻoku tau fakaʻamu ke sio kuo fakahoko. Ko e malí, maʻu fānaú, mo e moʻui leleí ko e ngaahi holi ia ʻoku fakanatula mo totonu kotoa. Neongo ia, ki he tokolahi, ko e taha pe lahi ange ʻo e ngaahi holi ko iá ʻe ʻalu taʻefakahoko. Kapau ʻoku pehē hotau tuʻungá, ko e anga ʻetau feangainga mo e tuʻunga ko iá ko e lahi nai ʻetau tuí.
9, 10. (a) Kuo fēfē kumi ʻa e niʻihi ke fakahoko ʻenau ngaahi holí? (e) ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo hono fakahoko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá?
9 Ko e meʻa taʻefakapotopoto ia ke kumi ke fakahoko e ngaahi holi ko ení ʻi ha founga ʻoku kehe ia mei he poto fakaʻotuá. ʻE hoko ia ʻo faingataʻaʻia fakalaumālie ai ha taha. Hangē ko ení, kuo fili ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi founga ʻo hono tokangaʻi fakafaitoʻo ʻo e moʻuí ʻa ia ʻoku fepaki mo e akonaki ʻa Sihová. Ko e niʻihi kuo nau fili ha ngāue ʻa ia ʻoku nau mamaʻo ai mei honau ngaahi fāmilí pe ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Pe fēfē kapau ko hano fakatupulekina ha vahaʻangatae fakaemanako mo ha tokotaha taʻetui? Kapau ʻoku muimui ha Kalisitiane ʻi ha ʻalunga pehē, ʻokú ne kumi moʻoni ai ke ʻafioʻi ia ʻe Sihova? Ne mei fēfē ongoʻi ʻa Sihová kapau naʻe hoko ʻo taʻekātaki ʻa ʻĒpalahame fekauʻaki mo e fakahoko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo iá? Fēfē kapau naʻe fai pē ʻe ʻĒpalahame ki he anga ʻene fakakaukaú ke maʻu ha ʻapi ke nofo lelei ai pea ʻai ke ʻiloa hono hingoá kae ʻikai tatali kia Sihova? (Fakafehoanaki mo e Senesi 11:4.) Te ne kei hokohoko atu ke ʻafioʻi lelei ʻe Sihova?
10 Ko e hā e ngaahi holi ʻokú ke fakaʻamu ke sio kuo fakahokó? ʻOku mālohi feʻunga hoʻo tuí ke ke tatali kia Sihova, ʻa ia ʻokú ne talaʻofa ke fakamākona hoʻo ngaahi holi totonú? (Sāme 145:16) Hangē ko ia ko ʻene moʻoni ʻia ʻĒpalahamé, ko hono fakahoko e ngaahi talaʻofa fakaʻotua ʻe niʻihi ʻe ʻikai nai hoko vave hangē ko ʻetau fiemaʻú. Neongo ia, ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻetau tui fakalakalaká hangē ko ʻĒpalahamé pea tau ngāue ʻo fehoanaki mo iá. Ko e fai peheé ʻoku pau moʻoni ko e ʻaonga taupotu ia maʻatautolu.—Hep. 11:6.
Ko ha Faikehekehe ʻi he Vahaʻa ʻo e Anga-Fakatōkilaló mo e Hīkisiá
11. Ko e hā e ngaahi monū ne maʻu nai ʻe Kolá, ʻo fakahaaʻi moʻoni ai ʻa e hā fekauʻaki mo e anga ʻene vakai ki he ʻOtuá?
11 Ko Mōsese mo Kolá naʻá na tuʻu mātuʻaki kehekehe ʻi he taimi ʻoku haʻu ai ki hono fakahāhā ʻa e ʻapasia ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sihová mo ʻene ngaahi filí. Ko ʻena ngaahi talí naʻe ʻi ai ʻene kaunga ki he anga ʻo e vakai ʻa Sihova kia kinauá. Ko Kola ko ha Līvai ʻi he haʻa Kōhaté, pea naʻá ne maʻu ha ngaahi monū lahi, ʻa ia ʻoku ngalingali naʻe kau ai ʻa e sio ʻi hono fakahaofi ʻo e puleʻangá he Tahi Kulokulá, poupou ki he fakamaau ʻa Sihova fekauʻaki mo e kau ʻIsileli talangataʻa he Moʻunga Sainaí, pea mo hono maʻu ha ngafa ko hono ʻave ʻa e puha ʻo e fuakavá. (Eki. 32:26-29; Nom. 3:30, 31) Kuó ne mateaki moʻoni kia Sihova ʻi he laui taʻu pea naʻe sio hake kiate ia ʻa e faʻahinga tokolahi he ʻapitanga ʻo ʻIsilelí.
12. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he peesi 28, naʻe anga-fēfē hono uesia ʻe he hīkisiá hono ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Kolá?
12 Neongo ia, lolotonga ʻa e fononga atu ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe fakatokangaʻi ʻe Kola ha meʻa naʻá ne fakakaukau ko ha ngaahi palopalema ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá. Naʻe kau leva e kau tangata taki kehe ʻe 250 ʻi he puleʻangá mo Kola he feinga ke fai ha ngaahi liliu. Ko Kola mo e niʻihi kehé kuo pau pē naʻa nau ongoʻi malu fekauʻaki mo honau vahaʻangatae mo Sihová. Naʻa nau tala ange kia Mōsese: “Kuo mo ʻafungi fau, he ʻoku tapuha kotoa pe ʻa e fakataha kotoa, pea ʻoku ʻafio ʻa Sihova ʻi honau lotolotonga.” (Nom. 16:1-3) He fakakaukau falala tōtuʻa mo hīkisia ē! Naʻe tala ange ʻe Mōsese kia kinautolu: “ʻE fakaeʻa ʻe Sihova ʻapongipongi pe kohai ʻoku oʻona.” (Lau ʻa e Nomipa 16:5.) ʻI he ngataʻanga e ʻaho hokó, ne mate ʻa Kola mo e kotoa naʻe kau mo ia ʻi he angatuʻú.—Nom. 16:31-35.
13, 14. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakahāhā ai ʻe Mōsese ʻene anga-fakatōkilaló?
13 ʻI hono kehé, ko Mōsese naʻe “agavaivai ia, o lahi hake i he kau tagata kotoabe nae i he fuga o mamani.” (Nom. 12:3, PM) Naʻá ne fakahāhā ʻene anga-vaivaí mo e anga-fakatōkilaló ʻaki ʻene fakapapauʻi ke muimui ki he tataki ʻa Sihová. (Eki. 7:6; 40:16) ʻOku ʻikai ha fakahāhā naʻe faʻa fehuʻia ʻe Mōsese ʻa e founga hono fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá pe ʻita ʻi hano fiemaʻu ke muimui ki he ngaahi founga ʻoku fokotuʻu ʻe Sihová. Ko e fakatātaá, naʻe ʻoange ʻe Sihova e ngaahi fekau fekauʻaki mo hono langa ʻo e tāpanekalé ʻo faai hifo ʻo aʻu ki he fakaikiiki siʻi tahá, hangē ko e lanu ʻo e filó mo e lahi e ngaahi kavei ke ngāueʻaki ʻi hono ngaohi ʻo e ngaahi tupenu ʻo e tēnití. (Eki. 26:1-6) Kapau ʻoku ʻoatu ʻe ha ʻovasia fakaetangata ʻi he kautaha ʻa e ʻOtuá ha ngaahi fakahinohino ʻoku ngali fakaikiiki tōtuʻa, te ke ongoʻi feifeitamaki nai he taimi ʻe niʻihi. Kae kehe, ko Sihová ko ha ʻovasia haohaoa, ʻokú ne vaheʻi nima-homo mo falala ki heʻene kau sevānití. ʻI he taimi ʻokú ne ʻomai ai e fakaikiiki lahi, ʻokú ne fai pehē ʻi ha ʻuhinga lelei. Kae fakatokangaʻi, naʻe ʻikai hoko ʻa Mōsese ʻo ʻita kia Sihova ʻi hono ʻoange ʻa e tuʻunga fakaikiiki ko iá, ʻo hangē ʻoku hanga ʻe Sihova ʻo tuku hifo ia pe taʻofi ʻene malava ke foʻu meʻá pe tauʻatāiná. Ka, naʻe fakapapauʻi ʻe Mōsese ko e kau ngāué “naʻe pehe ʻenau fai” ʻi he muimui ki he ngaahi tataki ʻa e ʻOtuá. (Eki. 39:32) He ʻalunga fakatōkilalo ē! Naʻe ʻiloʻi ʻe Mōsese ko e ngāué ia ʻa Sihova pea ko ia ia ko ha meʻangāue pē ne ngāueʻaki ke fai ʻa e ngāue ko iá.
14 Naʻe toe hā mahino ʻa e anga-fakatōkilalo ʻa Mōsesé ʻi he taimi naʻá ne fehangahangai tamaki ai mo e ngaahi tuʻunga naʻe uesia fakafoʻituitui ai iá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe mole ai meia Mōsese ʻa e mapuleʻi-kitá pea ʻikai fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene feangainga mo e kakai lāungá. Ko hono olá, naʻe tala ʻe Sihova kia Mōsese heʻikai te ne ʻave ʻa e kakaí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Nom. 20:2-12) Ko ia mo hono tokouá, ʻa ʻĒlone, naʻá na kātekina ʻa e lāunga ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he laui taʻu. Ko ia ai, koeʻuhí ne faihala ʻa Mōsese ʻi he taimi ʻe taha ko iá, heʻikai ai te ne hokosia ʻa e meʻa kuó ne ʻamanekina ʻi ha taimi fuoloa! Naʻe fēfē tali ʻa Mōsesé? Neongo naʻe siva mahino ʻene ʻamanakí, naʻe tali anga-fakatōkilalo ʻe Mōsese ʻa e fili ʻa Sihová. Naʻá ne ʻilo ko Sihová ko ha ʻOtua māʻoniʻoni, ʻoku ʻikai ha fakamaau taʻetotonu ai. (Teu. 3:25-27; 32:4) ʻI hoʻo fakakaukau kia Mōsesé, ʻikai ʻokú ke sio kiate ia ko e taha ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova?—Lau ʻa e Ekisoto 33:12, 13.
Ko e ʻUlutukua kia Sihová ʻOku Fiemaʻu ʻa e Anga-Fakatōkilalo
15. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ʻalunga hīkisia ʻa Kolá?
15 Ko e anga ʻetau tali ki he ngaahi fakatonutonu ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi māmani lahí mo e ngaahi fili ʻoku fai ʻe he faʻahinga ʻoku takimuʻa ʻi aí ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ki heʻetau hoko ʻo ʻafioʻi ʻe Sihová. Ko Kola mo hono ngaahi takangá naʻa nau fakamavaheʻi kinautolu mei he ʻOtuá ʻaki ʻenau falala tōtuʻa pē kia kita, hīkisia, pea ʻikai ha tui. Neongo naʻe vakai ʻa Kola ko e tokotaha taʻumotuʻa ko Mōsesé naʻá ne fai ʻa e ngaahi fili ʻi he ʻaho ki he ʻahó, ko Sihova moʻoni ia naʻá ne tataki ʻa e puleʻangá. Naʻe mole meia Kola ʻa e foʻi moʻoni ko iá ʻo iku ai ʻo ʻikai fakahaaʻi e mateaki ki he faʻahinga naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá. He fakapotopoto ange ē kia Kola kapau naʻá ne tatali kia Sihova ki ha mahino māʻalaʻala ange pe ki ha ngaahi fakatonutonu kapau naʻe mātuʻaki fiemaʻu e ngaahi meʻa ko iá. Ko ia ʻi he ngataʻangá, naʻe fakaʻauha ʻe Kola ʻa e lēkooti ʻene ngāue faitōnungá ʻaki ʻene ngaahi ngāue hīkisiá!
16. ʻE lava fēfē ʻe he muimui he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mōsese ʻo e anga-fakatōkilaló ʻo uesia hotau ʻafioʻi ʻe Sihová?
16 Ko e talanoa ko iá ʻokú ne tokonaki mai ha fakatokanga mafatukituki ki he kau mātuʻa mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻanga he ʻaho ní. Ko e tatali kia Sihova pea muimui ʻi he ngaahi tataki mei he faʻahinga kuo fakanofo ke takimuʻá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e anga-fakatōkilalo. ʻOku tau fakahaaʻi ʻoku tau hangē ko Mōsesé ʻo anga-fakatōkilalo mo anga-mokomoko? ʻE lava ke tau ʻiloʻi e tuʻunga ʻo e faʻahinga ʻoku takimuʻa ʻiate kitautolú pea anganofo ki he ngaahi tataki ʻoku tau maʻú? Te tau lava ke mapuleʻi ʻetau ngaahi ongoʻi fakafoʻituituí ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi siva ʻo e ʻamanakí? Kapau ko ia, ʻoku ʻafioʻi lelei foki mo kitautolu ʻe Sihova. Ko ʻetau anga-fakatōkilalo mo ʻulutukuá te ne ʻofeina ai kitautolu.
ʻOku ʻAfioʻi ʻe Sihova ʻa e Faʻahinga ʻOku Haʻaná
17, 18. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke hokohoko atu ke ʻiloʻi ʻoku ʻa Sihova kitautolu?
17 ʻOku lelei ke fakakaukau ki he faʻahinga naʻe tohoakiʻi mo ʻafioʻi lelei ʻe Sihová. Ko ʻĒpalahame mo Mōsesé naʻá na taʻehaohaoa pea ʻi ai hona ngaahi mele, hangē pē ko kitautolú. Neongo ia, naʻe ʻafioʻi kinaua ʻe Sihova ko e ongo meʻa naʻe haʻana. Kae kehe, ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Kolá, ʻoku fakatātaaʻi ai ʻe malava kia kitautolu ke fakamamaʻo meia Sihova pea ʻikai ai ke ne ʻafioʻi kitautolu ʻi he hōifua. Ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻoku lelei ke tau ʻeke hifo: ‘ʻOku fēfē sio mai ʻa Sihova kiate aú? Ko e hā ʻe lava ke u ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ko ení?’
18 ʻE lava ke maʻu e fiemālie lahi ʻi hono ʻiloʻi ʻoku vakai ʻa Sihova ʻoku haʻana ʻa e kau faitōnunga kuó ne tohoakí. Hokohoko atu ke fakatupulekina ʻa e tui, anga-fakatōkilalo, mo e ngaahi ʻulungaanga kehe te ne toe ʻai ke ʻofeina lahi koe ʻe hotau ʻOtuá. Ko hono ʻafioʻi ʻe Sihová ʻoku ʻikai toe fehuʻia ko ha monū mahuʻinga ia ʻokú ne ʻomai e fiemālie ki heʻetau moʻuí he taimí ni, pea ʻokú ne tuku tauhi e ngaahi tāpuaki fakaofo maʻá e kahaʻú.—Sāme 37:18.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Hakeai 2:7 (NW): “Te u luluʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe hū mai ʻa e ngaahi meʻa manakoá mei he puleʻanga kotoa pē; pea te u fakafonu ʻa e falé ni ʻaki ʻa e lāngilangi.”
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā e tuʻunga mahuʻinga ʻe lava ke ke maʻu mo Sihová?
• ʻE lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki ki he tui ʻa ʻĒpalahamé?
• Ko e hā e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako meia Kola mo Mōsesé?
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Hangē ko ʻĒpalahamé, ʻoku tau maʻu e tui ʻe fakahoko kakato ʻe Sihova ʻene ngaahi talaʻofá?
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
Naʻe ʻikai loto-lelei ʻa Kola ke ʻulutukua anga-fakatōkilalo ki he tatakí
[Fakatātā ʻi he peesi 29]
ʻOku ʻafioʻi koe ʻe Sihova ko ha taha ʻoku ʻulutukua anga-fakatōkilalo ki he ngaahi tatakí?