ʻE Lava Ke Ke Hangē ko Fineasí ʻi he Taimi ʻOkú Ke Fehangahangai Ai mo e Ngaahi Polé?
KO ha monū maʻongoʻonga ia ke ngāue ko ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e kau mātuʻá ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi pole. ʻI he taimi ʻe niʻihi, kuo pau ke nau ngāue ki he ngaahi keisi faihala ʻa ia ʻoku nau ‘fakamaau maʻa Sihova.’ (2 Kal. 19:6) Pe ko ha ʻovasia ʻokú ne maʻu nai ha vāhenga-ngāue ka ʻokú ne ongoʻi taʻemateuteu, hangē ko Mōsesé, ʻa ia naʻá ne ʻeke anga-vaivai fekauʻaki mo ha vāhenga-ngāue ʻe taha: “Ko hai au ke u ʻalu kia Felo?”—Eki. 3:11.
Ko e Tohi Tapú, naʻe hiki ia ʻi he takina ʻe he ivi ngāue tatau mo ia ʻoku fakanofoʻaki ʻa e kau mātuʻá, ʻo ʻomai ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga moʻui ʻo e kau ʻovasia naʻa nau fehangahangai lavameʻa mo e ngaahi ʻahiʻahí. Ko Fineasí ko e foha ia ʻo ʻEliesa pea ko e mokopuna ʻo ʻĒlone pea naʻe ʻi he laine ke hoko ko e taulaʻeiki lahí. Ko e meʻa ʻe tolu naʻe hoko ʻi heʻene moʻuí ʻoku fakamamafaʻi ai e fiemaʻu ki he kau mātuʻa ʻi he ʻaho ní ke fehangahangai mo e ngaahi polé ʻi he loto-toʻa, fakapotopoto pe ʻiloʻilo, pea falala kia Sihova.
“Nae Tuu Hake Ia”
Ko Fineasí ko ha kiʻi talavou ʻi he taimi naʻe ʻapitanga ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he tokalelei ʻo Mōapé. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú: “Nae kamata fai ehe kakai ae feauaki moe gaahi ofefine o Moabe. . . . Bea nae kai e he kakai, mo nau bunou hifo ki ho nau gaahi otua.” (Nom. 25:1, 2, PM) Naʻe ʻai ʻe Sihova ke faingataʻaʻia ʻa e kau faihalá ʻaki ha mala fakatupu mate. ʻE lava ke ke sioloto atu ki he anga hono hanga ʻe he līpooti ko eni ʻo e faihalá mo e mala naʻá ne fakatupungá ʻo uesia ʻa Fineasí?
“Vakai!” ko e hoko atu ia ʻa e fakamatalá, “nae haʻu ae toko taha oe fānau a Isileli o omi ki hono kaiga ha fefine Mitiane i he ao o Mosese, bea i he ao oe kakai kotoabe oe fānau a Isileli, lolotoga e nau tagi i he vee mataba oe fale fehikitaki oe kakai.” (Nom. 25:6, PM) Ko e hā ʻe fai ʻe taulaʻeiki Fineasí? Naʻá ne kei siʻi ange, pea ko e tokotaha ʻIsileli fakatupu mamahí ko ha ʻeiki naʻá ne taki he lotú ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí.—Nom. 25:14.
Ka naʻe manavahē ʻa Fineasi ia kia Sihova, ʻikai ko e tangatá. ʻI he taimi naʻá ne fakatokangaʻi atu ai ʻa e ongo meʻá, naʻá ne toʻo leva ha tao ʻo muimui atu he tangatá ki he tēnití ʻo hokaʻi fakatouʻosi kinaua. Naʻe fēfē vakai ʻa Sihova ki he loto-toʻa mo e fili papau ʻa Fineasí? Naʻe fakangata leva ʻe Sihova ʻa e malá pea fakapaleʻi ʻa Fineasi ʻaki ha fuakava ko e tuʻunga taulaʻeikí ʻe nofo maʻu ia ʻi hono lainé “o lauikuoga.”—Nom. 25:7-13, PM.
Ko e moʻoni, ko e kau mātuʻa Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻoku ʻikai ke nau ngāueʻaki ʻa e fakamālohí. Kae hangē ko Fineasí, kuo pau ke mateuteu ʻa e kau mātuʻá ke nau fai ha fili papau mo loto-toʻa. Ko e fakatātaá, ko Guilherme naʻá ne ngāue ko ha mātuʻa ʻi ha māhina siʻi pē ʻi he taimi naʻe kole ange ai ke ne ngāue ʻi ha kōmiti fakamaau. Ko e keisi ʻo e faihalá naʻe kau ai ha mātuʻa kuó ne tokoniʻi ʻa Guilherme ʻi heʻene kei siʻi angé. “Naʻá ku ongoʻi faingataʻaʻia ʻi he hoko ki he tuʻunga ko iá,” ko ʻene laú ia. “Naʻe faingataʻa kiate au ke u mohe ʻi he poʻulí. Naʻe vilo takai hoku ʻatamaí ha ngaahi founga ke fai ki he keisí ni ke ʻoua ʻe ʻai ʻeku ngaahi ongó ke ne fakanenefuʻi ʻeku vakai fakalaumālié. Naʻá ku lotu he ngaahi ʻaho lahi pea fekumi ʻi he ngaahi tohi Fakatohitapú.” Naʻe tokoni eni kiate ia ke maʻu ʻa e loto-toʻa naʻe fiemaʻú ke fakahoko ʻa e tuʻunga makehe ko ení pea ʻoatu mo e tokoni fakalaumālie ki hono tokoua faihalá.—1 Tim. 4:11, 12.
ʻI he ngāue loto-toʻa pea fili papau ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ʻa e ngaahi tuʻunga peheé ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku hoko ai ʻa e kau mātuʻá ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tui mo e mateaki. Ko e moʻoni, ʻoku toe fiemaʻu ki he kau Kalisitiane kehé ke nau ngāue loto-toʻa, ʻo līpooti ʻa e ngaahi faihala mamafa ʻoku nau ʻilo nai ki aí. ʻOku pehē pē, ʻoku fiemaʻu ʻa e mateakí ke taʻofi ai ʻa e feohi mo ha kaumeʻa pe kāinga kuo tuʻusi.—1 Kol. 5:11-13.
Kalofi ʻe he ʻIloʻiló ha Fakatamaki
Ko e loto-toʻa ʻa Fineasí naʻe ʻikai ko ha foʻi ngāue fakatuʻupakē fakatalavou pē. Fakakaukau ki he anga ʻene fakahāhā ʻa e ʻiloʻiló—ʻo ngāue fakapotopoto mo e pōtoʻi—ʻi he taimi naʻe fanongo ai ki ha toe līpooti. Ko e matakali Lūpeni mo Kata pea mo e vaeua ʻo e matakali Manasé naʻa nau langa ha ʻōlita ofi ki he Vaitafe Sioataní. Naʻe fakamulituku ʻa e kau ʻIsileli kehé ko e ʻai eni maʻá e lotu loí pea naʻa nau mateuteu ke fakahoko ha ngāue fakakautau.—Sios. 22:11, 12.
Naʻe fēfē tali ʻa Fineasí? Ko Fineasi, fakataha mo e houʻeiki ʻIsilelí, naʻa nau tālangaʻi fakapotopoto ʻa e meʻá mo e faʻahinga kuo nau langa ʻa e ʻōlitá. Ko e ngaahi matakali kuo tukuakiʻí naʻa nau fakamahino ʻa e tuʻungá, ʻo fakamatalaʻi ko ha ʻōlita moʻoni ia maʻá e “gaue a Jihova.” Naʻe kalofi ai heni ha fakatamaki.—Sios. 22:13-34, PM.
Kapau ʻoku fanongo ha Kalisitiane ki ha tukuakiʻi pe ha fakamatala ʻikai sai fekauʻaki mo ha kaungā sevāniti ʻa Sihova, he fakapotopoto ē ke faʻifaʻitaki kia Fineasi! Ko e ʻiloʻiló ʻokú ne taʻotaʻofi kitautolu mei he ʻitá pe fakaeʻa ha ngaahi fakamatala taʻeʻofa fekauʻaki mo hotau fanga tokouá.—Pal. 19:11.
ʻE lava fēfē ʻe he ʻiloʻiló ʻo tokoniʻi e kau mātuʻá ke nau ngāue hangē ko ia naʻe fai ʻe Fineasí? “ʻI he taimi ʻoku kamata talanoa ai ha tokotaha malanga fekauʻaki mo ha fefaikehekeheʻaki fakafoʻituitui ʻokú ne maʻu mo ha taha,” ko hono fakahā ia ʻe Jaime, ko ha mātuʻa laka hake he taʻu ʻe hongofulu, “ʻoku ou kole fakavave kia Sihova ke tokoniʻi au ke ʻoua te u kau ki ha faʻahi ka ke tokonaki mai ha tataki Fakatohitapu. Naʻe fakaofiofi mai ki muʻa ha tuofefine fekauʻaki mo ha palopalema fakafoʻituitui felāveʻi mo e founga fakafeangai ange kiate ia ha tokoua fua fatongia ʻi he fakatahaʻanga ʻe taha. Koeʻuhi ko e tokouá ko hoku kaumeʻa fakafoʻituitui, ʻe mei faingofua pē kiate au ke lea kiate ia. ʻI hono kehé, ko au mo e tuofefiné naʻá ma fakaʻuhinga ʻi he ngaahi konga Tohi Tapu kehekehe. Naʻá ne loto ki ai, ʻuluakí, ke lea pē ia ki he tokouá. (Mt. 5:23, 24) Naʻe ʻikai fakafoki mai leva ʻa e melinó. Ko ia naʻá ku fakaʻaiʻai ia ke fakakaukau ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu kehe. Naʻá ne fili ke toe lotu fekauʻaki mo e tuʻunga naʻe hokó pea ke ne feinga mālohi ke fakamolemoleʻi.”
Ko e hā e olá? “Hili ha ngaahi māhina ʻe niʻihi ki mui ai,” ko e manatu ia ʻa Jaime, “naʻe fakaofiofi mai ʻa e tuofefiné. Naʻá ne fakamatala mai, ʻi he faai mai ʻa e taimí, naʻe fakatomala ʻa e tokouá ʻi he meʻa kuó ne leaʻakí. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ke ngāue mo e tuofefiné ʻi he ngāue fakafaifekaú peá ne fakahāhā ʻene houngaʻiá kiate ia. Naʻe fakaleleiʻi ʻa e meʻá. Naʻá ku mei lava ke ʻomai ha ola lelei ange, kapau ko au, ʻa ia naʻe mei lava ke u hoko ʻo filifilimānako, naʻe hoko ʻo kau taʻetotonu atu ʻi he fekīhiakí?” ʻOku akonaki mai ʻa e Tohi Tapú: “ʻOua ʻe ʻalu fakavave ke hopo mo ha taha.” (Pal. 25:8) Ko e kau mātuʻa ʻiloʻiló ʻoku nau fakalototoʻaʻi fakapotopoto ʻa e kau Kalisitiane ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fefaikehekeheʻaki fakafoʻituituí ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ke pouaki pea maʻu ʻa e melinó.
Naʻá Ne Kole kia Sihova
Naʻe maʻu ʻe Fineasi ʻa e monū ke ngāue ko ha taulaʻeiki maʻá e kakai fili ʻa e ʻOtuá. Hangē ko ia kuo fakahāʻí, naʻá ne maʻu ʻa e loto-toʻa anga-kehe mo e ʻiloʻilo, naʻa mo e ʻi heʻene kei ʻi ha taʻu siʻi angé. Kae kehe, ko ʻene lavameʻa ʻi he fekuki mo e ngaahi polé naʻe makatuʻunga ia ʻi heʻene falala kia Sihová.
Hili ʻa e tohotohoʻi mo hono fakapoongi anga-fakamamahi ʻo ha sinifu Līvai ʻe ha kau tangata Kīpea, ʻo e matakali ʻo Penisimaní, naʻe teuaki ʻe he ngaahi matakali kehé ke faitau mo e kau Penisimaní. (Fkm. 20:1-11) Naʻa nau lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová ki muʻa ke faitaú, ka naʻe tuʻo ua ʻenau foʻi, ʻi ha mole lahi. (Fkm. 20:14-25, PM) Te nau fakamulitukuʻaki ko ʻenau ngaahi lotú naʻe ʻikai ola leleí? Naʻe mahuʻingaʻia moʻoni ʻa Sihova he vakai hifo ki heʻenau tali ki he hala naʻa nau faí?
ʻI he taʻemauea ʻene falalá, ko Fineasi, ko e taulaʻeiki lahi he taimí ni ʻo ʻIsilelí, naʻe toe hā mai ki muʻa. “Kau toe ʻalu atu koā ke fakahoko tau mo e hako ʻo Penisimani ko hoku tokoua, pe te u tuku?” ko ʻene lotú ia. ʻI he talí, naʻe tuku ʻe Sihova ʻa e kau Penisimaní ki honau nimá, pea naʻe tutu ʻo ʻosiʻosi ʻa Kīpea.—Fkm. 20:27-48.
Ko e hā nai e lēsoni te tau ako mei hení? ʻOku hokohoko atu pē ʻa e ngaahi palopalema ʻe niʻihi ʻi he fakatahaʻangá neongo ʻa e ngaahi feinga tōtōivi ʻa e kau mātuʻá mo ʻenau ngaahi lotu ki he tokoni ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻoku hoko eni, ʻoku lelei ki he kau mātuʻá ke manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Kole [pe lotu], pea ʻe foaki kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu.” (Luke 11:9) Neongo kapau ʻoku hā ngali toloi ha tali ki he lotú, ʻoku pau moʻoni ki he kau ʻovasiá ʻe fai ʻe Sihova ʻa e tali ʻi heʻene taimi kotofa pē ʻaʻana.
Hangē ko ení, naʻe fiemaʻu vavale ʻe ha fakatahaʻanga ʻi ʻAilani ha Fale Fakatahaʻanga ka naʻe ʻikai leleiʻia ai ʻa e ʻōfisa palani fakalotofonuá. Naʻe ʻikai te ne tali ʻa e ngaahi fokotuʻu kotoa ki he tuʻuʻanga naʻe ʻamanaki ʻa e fanga tokouá ke langa aí. Naʻe hā ko e tokotaha maʻu mafai kehe pē taha te ne malava ke fakaʻatā ʻa e ngaahi fokotuʻú ko e ʻōfisa palani pule ʻo e vahefonuá kotoa. ʻE tokoni ʻa e lotú, hangē ko ia naʻe hoko ʻi he ʻaho ʻo Fineasí?
ʻOku fakamatala ha tokotaha mātuʻa fakalotofonua: “Hili ha ngaahi lotu lahi mo e kōlenga, naʻa mau fononga ki he ʻōfisi palani tefitó. Naʻe tala mai kiate au ʻe laui uike nai ki muʻa ke mau lava ʻo sio ki he ʻōfisa pulé. Kae kehe, naʻe lava ke mau feʻiloaki mo ia ʻi he miniti ʻe nima. Hili ʻene sio ki he ngaahi palani naʻe toe taá, naʻá ne ʻomai leva ʻa e fakaʻatā kia kimautolu ke hoko atu, pea mei ai leva ʻo faai atu ko e ʻōfisa palani fakalotofonuá naʻá ne haʻu ʻo tokoni mai kiate kimautolu. Naʻe maongo kia kimautolu ʻa e mālohi ʻo e lotú ʻi he hokosia ko iá.” ʻIo, ʻe tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu loto-moʻoni ʻa e kau mātuʻa ʻoku nau falala kiate iá.
Naʻe fua ʻe Fineasi ha kavenga mafatukituki ʻo e fatongia ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá; ka, ʻi he loto-toʻa, ʻiloʻilo, mo e falala ki he ʻOtuá, naʻá ne malava ke fehangahangai lavameʻa mo e ngaahi polé. Pea ko e tokanga tōtōivi ʻa Fineasi ki he fakatahaʻanga ʻa e ʻOtuá naʻe fenāpasi ia mo e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻI ha taʻu ʻe 1,000 nai ki mui ai, naʻe fakamānavaʻi ʻa ʻĒsela ke ne tohi: “Pea ko Finiasi foha ʻo Eliesa ʻa honau ʻeiki ʻi muʻa: naʻe kau ʻa Sihova mo ia.” (1 Kal. 9:20) ʻOfa ke moʻoni ia fekauʻaki mo e tokotaha kotoa ʻoku takimuʻa ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní, ko hono moʻoní, fekauʻaki mo e kau Kalisitiane kotoa ʻoku nau tauhi mateaki kiate iá.