LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w11 11/15 p. 6-10
  • “ʻOua ʻe Falala ki Hoʻo Mahino Pē ʻAʻaú”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “ʻOua ʻe Falala ki Hoʻo Mahino Pē ʻAʻaú”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻI he Tuʻunga Fakamamahí
  • ʻI Hono Fai ha Ngaahi Fili
  • ʻI he Fāinga ke Talitekeʻi ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahí
  • Ko Hono Maʻu ʻa e Ikunaʻi ʻo e Vaivaiʻanga Fakaetangatá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Fakaleleiʻi ʻa e Kakano ʻo ʻEtau Lotú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
  • Ko e Hā ʻOku Totonu Ai Ke Tau Lotu Taʻetukú?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Founga ke Fakaleleiʻi Ai Hoʻo Ngaahi Lotú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
w11 11/15 p. 6-10

“ʻOua ʻe Falala ki Hoʻo Mahino Pē ʻAʻaú”

“Falala kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho lotó pea ʻoua ʻe falala ki hoʻo mahino pē ʻaʻaú.”—PAL. 3:5, “NW.”

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku tau fetaulaki nai mo iá? (e) ʻI he fekuki mo e tuʻunga fakamamahí, ko hono fai ha filí, pe ko hono talitekeʻi ha ʻahiʻahí, ko hai ʻoku totonu ke tau falala ki aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

KO E pule ngāue ʻo Sinitiía kuó ne tāpuni ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo ʻene kautahá pea kuó ne fakanofo atu ʻa e kau ngāue ʻe niʻihi. ʻOku ongoʻi ʻe Sinitī ko ia ʻa e tokotaha hono hoko ʻe fakanofó. Ko e hā te ne faí kapau ʻe mole ʻene ngāué? Te ne totongi fēfē hono ngaahi moʻuá? Ko ha tuofefine Kalisitiane ko Pāmela hono hingoá ʻokú ne loto ke hiki ki ha feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá, ka te ne fai pehē? Ko ha talavou ko Sāmiuela hono hingoá naʻe kehe ʻa e meʻa ia naʻá ne loto-moʻua ki aí. Naʻá ne faʻa mamata ʻi he ʻata fakalieliá ʻi heʻene kei siʻí. ʻOkú ne taʻu 20 tupu he taimí ni, ʻoku ʻahiʻahiʻi mālohi ia ke toe foki ki he tōʻonga ko iá. ʻE lava fēfē ke ne talitekeʻi ʻa e tenge ko iá?

2 Ko hai ʻokú ke falala ki ai ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e ngaahi tuʻunga fakamamahí, ko hono fai ʻo e ngaahi fili mahuʻingá, pe ko hono talitekeʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí? ʻOkú ke falala tāfataha pē kiate koe, pe ʻokú ke “li hoʻo kavenga kia Sihova”? (Saame 55:22) “Oku afio mau ae fofoga o Jihova ki he kakai maonioni,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “bea oku ogoʻi e hono teliga e nau tagi.” (Saame 34:15, PM) Ko ia, he mahuʻinga ē ke tau falala kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo hotau lotó pea ʻoua te tau falala ki heʻetau mahino pē ʻa kitautolú!—Pal. 3:5.

3. (a) Ko e hā ʻoku kau ki he falala kia Sihová? (e) Ko e hā ʻoku hehema nai ai ʻa e niʻihi ke falala ki heʻenau mahino pē ʻa kinautolú?

3 Ko e falala kia Sihova ʻaki ha loto ʻoku kakató ʻoku kau ki ai ʻa hono fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi heʻene foungá, ʻo fakatatau ki hono finangaló. Ko e meʻa tefito ki hono fai iá ko ʻetau lea maʻu pē kiate ia ʻi he lotu pea mo fai ha kole loto-moʻoni ki heʻene tatakí. Kae kehe, ko e falala kakato kia Sihová ʻoku hoko ai ha pole ki he tokolahi. Ko e fakatātaá, ko ha tuofefine Kalisitiane ko Lini hono hingoá, ʻokú ne fakahaaʻi, “Ko e ako ke u falala kakato kia Sihová kuo hoko ia ko ha fāinga hokohoko kiate au.” Ko e hā hono ʻuhingá? “ʻOku ʻikai ke u maʻu ha vahaʻangatae mo ʻeku tamaí,” ko ʻene laú ia, “pea ʻoku ou maʻu ha faʻē naʻe ʻikai ke ne tokanga fakaeongo pe fakaesino mai kiate au. Ko ia naʻá ku ako vave ʻaupito ke u tokangaʻi pē au.” Naʻe ʻai ʻe he puipuituʻa ʻo Lini ke faingataʻa kiate ia ke ne falala kakato ki ha taha. Ko e malava mo e lavameʻa fakafoʻituituí ʻe lava foki ke ne ʻai ha taha ke hoko ʻo falala pē kiate ia. Ko e falala ʻa ha tokotaha mātuʻa ki heʻene taukeí, te ne kamata nai ai ke tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e fakatahaʻangá ʻo ʻikai te ne ʻuluaki lea ki he ʻOtuá ʻi he lotu.

4. Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

4 ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau fai ha feinga loto-moʻoni ke moʻui ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi lotú pea ngāue ʻo fehoanaki mo hono finangaló. ʻE lava fēfē leva ke tau mafamafatatau ʻi hono lī atu ʻetau ngaahi loto-moʻuá kiate iá mo hono fai ha feinga fakafoʻituitui ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema faingataʻá? ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke fai ha ngaahi filí, ko e hā ʻa e tokanga kuo pau ke tau faí? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e lotú ʻi heʻetau feinga ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakatauelé? Te tau lāulea ki he ngaahi fehuʻí ni ʻaki ʻa e fakakaukauloto atu ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapú.

ʻI he Tuʻunga Fakamamahí

5, 6. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Hesekaia ʻi hono fakamanamanaʻi ia ʻe he tuʻi ʻo ʻAsīliá?

5 ʻI he fekauʻaki mo Tuʻi Hesekaia ʻo Siutá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻa ne pikitai kia Sihova: naʻe ʻikai te ne afe mei he muimui kiate ia, ka naʻa ne tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni naʻe fai ʻe Sihova kia Mosese.” ʻIo, “naʻa ne falala kia Sihova ko e ʻOtua ʻo Isileli.” (2 Tuʻi 18:5, 6) Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Hesekaia ʻi he taimi naʻe fekau mai ai ʻe Tuʻi Senakalipe ʻo ʻAsīliá ʻa ʻene kau fakafofongá—ʻo kau ai ʻa e Lapisaké—ki Selusalema fakataha mo ha fuʻu kau tau kaukauá? Naʻe ʻosi hanga ʻe he kau tau mālohi ʻAsīliá ia ʻo faʻao fakamālohi ha ngaahi kolo mālohi ʻo Siuta, pea ʻi he taimi ko ení naʻe fakahanga ai ʻe Senakalipe ʻene tokangá ki Selusalema. Naʻe ʻalu ʻa Hesekaia ki he fale ʻo Sihová ʻo kamata lotu: “ʻE Sihova ko homau ʻOtua, fakahaofi muʻa kimautolu mei hono nima, kae ʻilo ʻe he ngaahi puleʻanga kotoa pe ʻo mamani ko koe pe, ʻe Sihova, ʻa e ʻOtua, ko koe toko taha pe.”—2 Tuʻi 19:14-19.

6 Naʻe ngāue ʻa Hesekaia ʻo fehoanaki mo ʻene lotú. Naʻa mo e ki muʻa ke ne ʻalu hake ki he temipalé ke lotú, naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa e kakaí ke ʻoua te nau fai ha tali ki he ngaahi manuki ʻa e Lapisaké. Naʻe toe fekau atu ʻe Hesekaia ha fakafofonga kia ʻAisea ko e palōfitá, ʻo kole ki haʻane faleʻi. (2 Tuʻi 18:36; 19:1, 2) Naʻe fai ʻe Hesekaia ʻa e ngaahi meʻa naʻe malava totonu ke ne faí. ʻI he taimi ko ení, naʻe ʻikai te ne feinga ke kumi ki ha fakaleleiʻanga naʻe ʻikai fehoanaki mo e finangalo ʻo Sihová ʻaki ha kumi tokoni mei ʻIsipite pe mei he ngaahi fonua kaungāʻapí. ʻI he ʻikai ke falala ʻa Hesekaia ki heʻene mahino pē ʻaʻaná, naʻá ne falala kia Sihova. Hili hono taaʻi ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa e kau tangata ʻe toko 185,000 ʻa Senakalipé, naʻe “hiki” ʻa Senakalipe ʻo ne foki ki Ninive.—2 Tuʻi 19:35, 36.

7. Ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻoku lava ke tau maʻu mei he lotu ʻa ʻAna mo Sioná?

7 Ko ʻAna, ʻa e uaifi ʻo e Līvai ko ʻElikená, naʻá ne falala foki kia Sihova ʻi he taimi naʻá ne mamahi ai ko e ʻikai malava ke ne fanauʻi mai ha tamá. (1 Sām. 1:9-11, 18) Naʻe fakahaofi ʻa e palōfita ko Sioná mei he kete ʻo ha fuʻu ika ʻi he hili ʻene lotu: “Naʻa ku tangi mei heʻeku mamahi kia Sihova, pea naʻa ne fanongoa; mei loto hetesi naʻa ku tautapa, naʻa ke ongona ʻeku lea.” (Siona 2:1, 2, 10) He fakafiemālie ē hono ʻilo ʻoku tatau ai pē pe ʻoku fakalilifu fēfē hotau tuʻungá, ʻe lava ke tau ui kia Sihova ʻaki ha “ngaahi hu”!—Lau ʻa e Saame 55:1, 16.

8, 9. Ko e hā ʻa e ngaahi hohaʻa naʻe fakahāhā ʻi he ngaahi lotu ʻa Hesekaia, ʻAna, mo Sioná, pea ko e hā ʻoku tau ako mei he meʻá ni?

8 Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa Hesekaia, ʻAna, mo Sioná, ʻoku toe akoʻi mai ai kiate kitautolu ha lēsoni mātuʻaki mahuʻinga fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ʻikai totonu ke ngalo ʻiate kitautolu ʻi heʻetau lotu lolotonga ʻetau tofanga ʻi ha fakamanamana. Naʻe ongoʻi ʻe he toko tolú ni kotoa ʻa e mamahi fakaeongo ʻi he taimi naʻa nau ʻi ha ngaahi tuʻunga mātuʻaki faingataʻa aí. Neongo ia, ko ʻenau ngaahi lotú ʻoku hā mei ai naʻe ʻikai te nau hohaʻa fekauʻaki mo kinautolu pē pea mo hano maʻu ha fakanonga ki honau ngaahi palopalemá. Ko e huafa ʻo e ʻOtuá, ko ʻene lotú pea mo hono fai ʻa hono finangaló ʻa e ngaahi meʻa naʻe mahuʻinga lahi taha kiate kinautolú. Naʻe mamahi ʻa Hesekaia koeʻuhi ko e luma lahi fau naʻe fai ki he huafa ʻo Sihová. Naʻe palōmesi ʻa ʻAna te ne foaki ki he ngāue ʻi he tāpanekale ʻi Sailó ʻa ʻene tama tonu naʻá ne mātuʻaki fiemaʻú. Pea naʻe pehē ʻe Siona: “Teu fai aia kuou fuakava ki ai.”—Siona 2:9, PM.

9 ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai ke fakahaofi kitautolu mei ha tuʻunga faingataʻá, ʻoku fakapotopoto ke sivisiviʻi ʻetau ngaahi fakaueʻilotó. ʻOku tau hohaʻa tāfataha pē ki hano maʻu ha fakanonga mei he palopalemá, pe ʻoku tau hanganaki fakakaukau kia Sihova mo ʻene taumuʻá? ʻE lavangofua ʻe he faingataʻaʻia fakafoʻituituí ke ne ʻai kitautolu ke tau fuʻu nōfoʻi ʻi hotau tuʻunga pē ʻo kitautolú ʻo mōlia atu ai ʻa e hohaʻa ia ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻI he lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá, tau ʻai ke fakahangataha hotau ʻatamaí kia Sihova, ko hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hono huafá, pea mo hono fakatonuhiaʻi ʻa hono tuʻunga-haú. Ko e fai peheé ʻoku lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tauhi maʻu ha fakakaukau pau neongo kapau ko e fakaleleiʻanga ʻoku tau ʻamanaki ki aí ʻoku ʻikai ke hoko moʻoni mai ia. Ko e tali nai ki heʻetau ngaahi lotú ko e fiemaʻu ke tau kātekina ʻa e tuʻunga ko iá ʻaki ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá.—Lau ʻa e ʻAisea 40:29; Filipai 4:13.

ʻI Hono Fai ha Ngaahi Fili

10, 11. Ko e hā naʻe fai ʻe Sihosafate ʻi heʻene fetaulaki mo ha tuʻunga naʻe ʻikai te ne ʻilo pe ʻe anga-fēfē ʻene fekuki mo iá?

10 ʻOku anga-fēfē hoʻo fai ha ngaahi fili mafatukituki ʻi he moʻuí? ʻOkú ke ʻuluaki fili nai peá ke toki lotu kia Sihova ke tāpuakiʻi ʻa e fili kuó ke faí? Fakakaukau ki he meʻa naʻe fai ʻe Sihosafate, ʻa e tuʻi ʻo Siutá, ʻi he taimi naʻe fakatahataha ai ʻa e ngaahi kongakau Mōapé mo e kau ʻĀmoní ʻo nau haʻu ke faitau mo iá. Naʻe ʻikai malava ʻa Siuta ke tuʻu ʻo fakafepakiʻi kinautolu. Ko e hā ʻa e ngāue naʻe fai ʻe Sihosafaté?

11 “Pea manavahe ʻa Sihosafate, ʻo ne nofo ke kumi kia Sihova,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. Naʻá ne fanongonongo ha ʻaukai ki Siuta kātoa pea fakatahatahaʻi ʻa e kakaí “ke kumi tokoni meia Sihova.” Pea naʻá ne tuʻu hake ʻi he fakatahaʻanga ʻo Siuta mo Selusalemá ʻo lotu. ʻI hano konga, naʻá ne kōlenga ai: “ʻE homau ʻOtua, ʻikai te ke fakamāuʻi kinautolu? he ʻoku ʻikai ha ivi ʻiate kimautolu ke tali ʻa e fuʻu hosite lahi ni ʻoku haʻu ke tauʻi kimautolu; pea ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe ko e ha te mau fai: ka ʻoku hanga homau mata ki he ʻAfiona.” Naʻe fanongo ʻa e ʻOtua moʻoní ki he lotu ʻa Sihosafaté peá ne tokonaki mai ha fakahaofi fakaemana. (2 Kal. 20:3-12, 17) ʻI hono fai ha ngaahi fili, tautefito ki he ngaahi fili te ne uesia nai hotau tuʻunga fakalaumālié, ʻikai ʻoku totonu ke tau falala kia Sihova kae ʻikai falala ki heʻetau mahino pē ʻa kitautolú?

12, 13. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Tuʻi Tēvita ʻi hono fai ha ngaahi filí?

12 Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí ʻi heʻetau fetaulaki mo ha ngaahi tuʻunga ʻoku hā ngali faingofua ange nai ke fakaleleiʻi—mahalo koeʻuhi ko ha meʻa naʻe hokosia ʻi he kuohilí ʻoku fakaʻatā ai kitautolu ke tau fakakaukau ki ha fakaleleiʻanga vave? Ko ha fakamatala fekauʻaki mo Tuʻi Tēvita ʻoku ʻomai ai ha fakamaama ʻi he meʻá ni. ʻI he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe he kau ʻAmalekí ʻa e kolo ko Sikilakí, naʻa nau ʻave ai ʻa e ongo uaifi mo e fānaú ʻa Tēvitá pea pehē ki he uaifi mo e fānau ʻa ʻene kau tangatá. Naʻe ʻeke ʻe Tēvita kia Sihova ʻo pehē: “Kau tuli koā ki he kongakau ni?” Naʻe tali mai ʻe Sihova: “Tuli pe, he te ke maʻu noa pe, ʻo hamusi kotoa.” Naʻe fai ki ai ʻa Tēvita, pea naʻá ne “hamusi . . . ʻa e meʻa kotoa naʻe ʻave ʻe Amaleki.”—1 Sām. 30:7-9, 18-20.

13 ʻI he hili atu ha taimi mei he ʻohofi naʻe fai ʻe he kau ʻAmalekí, naʻe haʻu ʻa e kau Filisitiá ke faitau mo ʻIsileli. Naʻe toe ʻeke ʻe Tēvita kia Sihova peá ne maʻu ha tali māʻalaʻala. Naʻe pehē ʻe he ʻOtuá: “ʻAlu hake pe: he te u matuʻaki tuku ʻa e kau Filisitia ki ho nima.” (2 Sām. 5:18, 19) ʻI he hili ha taimi siʻi mei ai, naʻe toe haʻu ʻa e kau Filisitiá ke faitau mo Tēvita. Ko e hā te ne fai he taimi ko ení? Naʻá ne mei fakaʻuhinga: ‘Kuó u ʻosi fehangahangai tuʻo ua mo ha tuʻunga meimei tatau ki muʻa. Tuku ke u ʻalu hake ʻo faitau mo e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia naʻá ku fai ki muʻá.’ Pe ʻe kumi ʻa Tēvita ki he tataki ʻa Sihová? Naʻe ʻikai ke falala ʻa Tēvita ki he meʻa naʻá ne hokosia ki muʻá. Naʻá ne toe hanga kia Sihova ʻi he lotu. He fiefia ē ka ko ia ʻi heʻene fai peheé! Naʻe kehe ʻa e ngaahi fakahinohino naʻá ne maʻu ʻi he taimi ko ení. (2 Sām. 5:22, 23) ʻI he fehangahangai mo ha tuʻunga pe palopalema meimei tatau, kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau falala tāfataha pē ki he meʻa naʻa tau ʻosi hokosia ʻi he kuohilí.—Lau ʻa e Selemaia 10:23.

14. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau maʻu mei he founga ʻo e fakafeangai ʻa Siosiua mo e kau tangata matuʻotuʻa ʻo ʻIsilelí ki he kau Kipioné?

14 ʻI he taʻehaohaoá, ko kitautolu kotoa—naʻa mo e kau mātuʻa taukeí—ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ke ʻoua te tau taʻemalava ke hanga kia Sihova ki ha tataki ʻi hono fai ha ngaahi fili. Fakakaukau atu ki he anga ʻo e tali ʻa e fetongi ʻo Mōsesé, ʻa Siosiua, mo e kau tangata matuʻotuʻa ʻo ʻIsilelí ʻi he fakaofiofi mai ʻa e kau Kipione fakapotopotó ʻa ia naʻa nau fakapuli ʻo fakangalingali naʻa nau haʻu mei ha fonua mamaʻó. ʻI he ʻikai ke ʻeke kia Sihová, ko Siosiua mo e niʻihi kehé naʻa nau ʻalu atu ʻo fakamelino mo e kau Kipioné, ʻo fakaʻosiʻaki ha fuakava mo kinautolu. Neongo naʻe iku ʻo poupouʻi ʻe Sihova ʻa e aleapau ko iá, naʻá ne fakapapauʻi ke lēkooti ʻi he Tohi Tapú ʻa e taʻemalava ko eni ke kumi ki heʻene tatakí, ke tau maʻu ʻaonga mei ai.—Sios. 9:3-6, 14, 15.

ʻI he Fāinga ke Talitekeʻi ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahí

15. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e lotú ki hono talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí.

15 ʻI he ʻi ai ʻa e “lao ʻa angahalá” ʻi hotau ngaahi kupú, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ha faitau mālohi ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi hehema angahalaʻiá. (Loma 7:21-25) Ko ha faitau eni ʻe lava ke ikuna. ʻO anga-fēfē? Naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ko e lotú ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki hono talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. (Lau ʻa e Luke 22:40.) Neongo kapau ʻoku kei nōfoʻi ʻa e ngaahi holi pe ngaahi fakakaukau fehālākí hili ʻetau lotu ki he ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau “hanganaki kole ki he ʻOtuá” ki ha poto ke fekuki ai mo e ʻahiʻahi ko ení. ʻOku fakapapauʻi mai kiate kitautolu “ʻokú ne foaki nima-homo ki he faʻahinga kotoa ʻo ʻikai te ne ʻoatu mo e lau.” (Sēm. 1:5) ʻOku toe tohi ʻe Sēmisi: “ʻOku ʻi ai ha taha ʻoku puke [fakalaumālie] ʻi homou lotolotongá? Tuku ke ne ui mai ʻa e kau mātuʻa ʻo e fakatahaʻangá kiate ia, pea tuku ke nau lotua ia, mo pani ʻaki ia ʻa e lolo ʻi he huafa ʻo Sihová. Pea ko e lotu ʻoku fai ʻi he tuí te ne ʻai ʻa e tokotaha ʻoku puké ke ne sai.”—Sēm. 5:14, 15.

16, 17. ʻI he kumi ki ha tokoni ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, ko fē taimi lelei taha ke lotu aí?

16 ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e lotú ki hono talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, ka kuo pau ke tau lāuʻilo ki he fiemaʻu ke lotu ʻi he taimi totonú. Fakakaukau ki he tuʻunga ʻo ha talavou ʻe taha ʻoku lave ki ai ʻi he Palōveepi 7:6-23. ʻI he lolotonga ʻa e ngaahi houa efiafi poʻulí, ʻokú ne fononga atu ʻi ha hala ʻa ia ʻoku ʻiloa ʻoku nofo ai ha fefine ʻulungaanga taʻetaau. ʻI hono takihalaʻi ʻe he fakaʻaiʻai ʻa e fefiné mo fakataueleʻi ʻaki ʻa e momole-ʻolunga ʻo hono loungutú, ʻokú ne muimui ʻiate ia, ʻo hangē ha pulu ʻoku haʻu ke tāmateʻi. Ko e hā naʻe ʻalu ai ʻa e talavou ko ení ki he feituʻu ko iá? Koeʻuhi ko ʻene “masiva ʻatamai,” ʻa ia ko e taʻetaukeí, ʻoku ngalingali naʻá ne fāinga mo e ngaahi holi fehālākí. (Pal. 7:7) Ko fē ʻa e taimi naʻe mei ʻaonga lahi taha ai kiate ia ʻa e lotú? Ko hono moʻoní, ko e lotu ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí ʻi ha faʻahinga taimi pē he lolotonga ʻene fetaulaki mo e meʻa ko iá naʻe mei ʻaonga lahi ia. Ka ko e taimi lelei taha kiate ia ke lotu aí ko e taimi ko ia naʻá ne fuofua fakakaukau ai ke fononga atu ʻi he hala ko iá.

17 ʻI he ʻahó ni, ʻe feinga mālohi nai ha tangata ke talitekeʻi ʻa e mamata ʻi he ʻata fakalieliá. Kae kehe, tau pehē naʻe teu ke ne ʻahia ʻa e ngaahi Uepisaiti ʻa ia ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻata pe ngaahi vitiō fakatupu fakaʻaiʻai. ʻIkai ʻe meimei tatau hono tuʻungá mo ia naʻe ʻi ai ʻa e talavou naʻe lave ki ai ʻi he Palōveepi vahe 7? Ko ha hala fakatuʻutāmaki ē ke kamata fononga atu ai! Ke talitekeʻi ʻa e fakatauele ke mamata ʻi he ʻata fakalieliá, ʻoku fiemaʻu ki ha taha ke ne kumi ki he tokoni ʻa Sihová ʻi he lotu ki muʻa ke kamata fononga atu ʻi he ʻalunga ko ia ʻi he ʻInitanetí.

18, 19. (a) Ko e hā ʻe lava ai ke hoko ko ha pole ʻa hono talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, ka ʻe lava fēfē ke ke fekuki lavameʻa mo e polé? (e) Ko e hā ʻa hoʻo fakapapaú?

18 ʻOku ʻikai ke faingofua ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí pe ikuʻi ʻa e ngaahi tōʻonga koví. “Ko e kakanó mo ʻene ngaahi holí ʻoku fepaki ia mo e laumālié,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá, “pea mo e laumālié ki he kakanó.” Ko ia ai, “ʻoua te [tau] fai ʻa e ngaahi meʻa tofu pē ko ia ʻoku [tau] loto ke faí.” (Kal. 5:17) Ke fekuki mo e pole ko ení, ʻoku fiemaʻu ke tau lotu faivelenga ʻi he taimi ʻoku fuofua haʻu ai ki heʻetau fakakaukaú ʻa e ngaahi fakakaukau halá pe ngaahi ʻahiʻahí pea ngāue leva ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú. “ʻOku ʻikai ha ʻahiʻahi kuo hoko mai kiate kimoutolu tuku kehe pē ʻa ia ʻoku anga-maheni ki ai ʻa e tangatá,” pea ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau faitōnunga ai pē kiate ia.—1 Kol. 10:13.

19 Tatau ai pē pe ʻoku tau fekuki mo ha tuʻunga faingataʻa, ko hono fai ha fili mafatukituki, pe ko e feinga ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ha meʻaʻofa fisifisimuʻa—ko e tokonaki maʻongoʻonga ʻo e lotú. Fakafou aí, ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau falala kiate iá. ʻOku totonu ke tau toe hanganaki kole ki he ʻOtuá ʻa hono laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne tataki mo fakaivimālohiʻi kitautolú. (Luke 11:9-13) Pea hiliō ʻi he meʻa kotoa, tau falala kia Sihova pea ʻoua ʻe falala ki heʻetau mahino pē ʻa kitautolú.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• Ko e hā naʻá ke ako meia Hesekaia, ʻAna, mo Siona, ʻo fekauʻaki mo e falala kia Sihová?

• ʻOku anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvita mo Siosiuá ʻa e fiemaʻu ke tokanga ʻi hono fai ha ngaahi filí?

• Ko fē ʻa e taimi ʻoku tautefito ai ʻa e totonu ke tau lotu fekauʻaki mo e ngaahi ʻahiʻahí?

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

ʻI hono talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, ko fē ʻa e taimi ʻoku ʻaonga lahi taha ai ʻa e lotú?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share