Ko e Kau Faitōnunga ʻo e Kuonga Muʻá—Naʻe Tataki ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá
“Ko Atonai Sihova kuo ne fekau au mo Hono Laumalie.”—ʻAI. 48:16.
1, 2. Ko e hā ʻoku fiemaʻú koeʻuhi ke fakahāhā ai ʻa e tuí, pea ko e hā ʻa e fakalototoʻa te tau maʻu ʻi he fakakaukau atu ki he kau faitōnunga ʻo e kuonga muʻá?
NEONGO ne hā mahino ia talu mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒpelí, ko e “tuí ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻa e kakai kotoa pē.” (2 Tes. 3:2) Ko ia ko e hā ʻoku maʻu ai ʻe ha tokotaha ʻa e ʻulungaanga ko ení, pea ko e hā ʻokú ne fakamafeia ia ke ne faitōnungá? ʻI ha tuʻunga lahi, ʻoku muimui mai e tuí ʻi he ngaahi meʻa kuo fanongoa mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Loma 10:17) Ko ha tafaʻaki ia ʻo e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. (Kal. 5:22, 23) Ko ia ai, ke fakahāhā mo ngāueʻi ʻa e tuí, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní.
2 Ko ha fehālaaki ia ke fakaʻosiʻaki ko e kau tangata mo e kau fefine ʻo e tuí ʻoku fanauʻi kinautolu ʻi he founga ko iá, ko e tuí ʻoku hoko fakanatula mai ia. Ko e kau sevāniti alafaʻifaʻitakiʻanga ʻoku tau lau fekauʻaki mo ia ʻi he Tohi Tapú ko e kakai kinautolu ʻoku nau “maʻu ʻa e ngaahi ongo ʻo hangē pē ko kitautolú.” (Sēm. 5:17) Naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi veiveiua, ngaahi loto-moʻua, mo e ngaahi vaivaiʻanga ka “naʻe ʻai kinautolu ʻo nau mālohi” ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke nau fehangahangai mo e ngaahi polé. (Hep. 11:34) ʻI he fakakaukau atu ki he anga ʻo e ngāue ʻia kinautolu ʻa e laumālie ʻo Sihová, ko kitautolu he ʻaho ní ʻe fakalototoʻaʻi ke hokohoko atu ʻi hotau ʻalunga faitōnungá, ʻo moʻui hangē ko ia ʻi he taimi ko ení ʻi hono ʻohofi ʻetau tuí.
Fakaivia ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa Mōsese
3-5. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe ngāue ʻa Mōsese ʻi he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní? (e) Ko e hā ʻoku akoʻi mai kia kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mōsesé fekauʻaki mo hono foaki ʻe Sihova hono laumālié?
3 ʻI he faʻahinga kotoa ʻo e tangata naʻe moʻui ʻi he 1513 K.M., ko Mōsese naʻe “agavaivai” tahá. (Nōm. 12:3, PM) Ko e sevāniti anga-malū ko ení naʻe tuku ki ai ʻa e fatongia lahi ʻaupito ʻi he puleʻanga ʻIsilelí. Naʻe fakaivia ʻa Mōsese ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne kikite, fakamaau, hiki tohi, takimuʻa, mo fakahoko ʻa e ngaahi mana. (Lau ʻa e ʻAisea 63:11-14.) Neongo ia, ʻi he taimi ʻe taha, naʻe tangilāulau ai ʻa Mōsese ʻo pehē ko e kavengá naʻe fuʻu mamafa moʻoni. (Nōm. 11:14, 15) Ko ia naʻe hanga ai ʻe Sihova ʻo ‘vaheʻi ha meʻa mei he laumalie’ naʻe ʻia Mōsesé ʻo ʻai ki he toko 70 kehe ke nau tokoni ʻi hono fua e lahi ʻo e ngāué. (Nōm. 11:16, 17) Neongo ko e kavenga ʻa Mōsesé naʻe hā ngali fuʻu mamafa, ko hono moʻoní, naʻe ʻikai te ne fua tokotaha ia—pea pehē ki he toko 70 naʻe fakanofo ke nau tokoniʻi ia ʻi heʻene fua tokotahá.
4 Naʻe ʻoange kia Mōsese ʻa e laumālie māʻoniʻoni feʻunga ki he ngāué. Hili e liliú, naʻe kei maʻu pē ʻe Mōsese ʻa e laumālie kotoa naʻá ne fiemaʻú. Naʻe ʻikai fuʻu siʻisiʻi e meʻa naʻe maʻu ʻe Mōsesé, pea ko e kau mātuʻa ʻe toko 70 naʻe ʻikai fuʻu lahi e meʻa naʻa nau maʻú. ʻOku tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e lahi ʻo hono laumālié ʻo hangē ko e meʻa ʻoku tau fiemaʻú, ʻo fakatatau ki hotau ngaahi tuʻungá. “ʻOku ʻikai te ne mamaeʻi hono foaki ʻa e laumālié” ka ʻokú ne foaki “mei heʻene fonu mahuohuá.”—Sione 1:16; 3:34.
5 ʻOkú ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí? ʻOku fakautuutu ʻa hono kounaʻi ʻi ha ʻuhinga lelei ho taimí? ʻOkú ke feinga mālohi ke tokonaki ki he ngaahi fiemaʻu fakalaumālie mo fakaesino ho fāmilí lolotonga e fekuki mo e ʻalu ki ʻolunga ʻa e ngaahi fakamolé pe ko e ngaahi loto-moʻua ki he moʻui leleí? ʻOkú ke fua ʻa e ngaahi fatongia mafatukituki ʻi he fakatahaʻangá? Fakapapauʻi ange fakafou ʻi hono laumālié, ʻe lava ke ʻoatu ai ʻe he ʻOtuá kiate koe ʻa e mālohi ʻokú ke fiemaʻú ke fekuki ai mo ha faʻahinga tuʻunga pē.—Loma 15:13.
ʻAi ʻe he Laumālié ʻa Pesalili ke Taau
6-8. (a) Ko e hā naʻe fakamafeia ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa Pesalili mo ʻAholiapi ke na faí? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi naʻe tataki ʻa Pesalili mo ʻAholiapi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá? (f) Ko e hā ʻoku mātuʻaki fakalototoʻa ai ʻa e hokosia ʻa Pesalilí?
6 Ko e hokosia ʻa e toʻumeʻa ʻo Mōsese ko Pesalilí ʻoku fakahaaʻi mai ai e meʻa lahi fekauʻaki mo e founga ʻoku lava ke ngāue ai ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. (Lau ʻa e ʻEkisoto 35:30-35, “PM.”) Naʻe fakanofo ʻa Pesalili ke ne takimuʻa ʻi hono ngaohi ʻa e ngaahi naunau naʻe fiemaʻu ki he tāpanekalé. Naʻá ne maʻu ha ʻilo ki he ngāue fakameaʻá ki muʻa ʻi he fuʻu ngāue kāfakafa ko ení? Mahalo pē, ka ʻoku ngalingali ko ʻene ngāue fakamuimui tahá ko e ngaohi piliki maʻá e kau ʻIsipité. (ʻEki. 1:13, 14) Ko ia ʻe fakahoko fēfē ʻe Pesalili ʻa e ngāue faingataʻa ko ení? Naʻe hanga ʻe Sihova ʻo “fakafonu ia i he laumalie oe Otua, i he boto moe loto-matala moe faa ilo, i he gaahi gaue fakatufuga kotoabe; bea ke fakatubu ae gaahi gaue . . . ke fai aki ae gaue fakabotoboto.” Ko e hā pē ʻa e malava fakaenatula naʻe maʻu nai ʻe Pesalilí naʻe fakaleleiʻi ia ʻe he laumālie māʻoniʻoní. Ko e meʻa tatau pē naʻe hoko kia ʻAholiapí. Ko Pesalili mo ʻAholiapí kuo pau pē naʻá na ako lelei, he naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻena fakahoko hona ngaahi fatongiá ka naʻá na toe akoʻi ʻa e niʻihi kehé ki he meʻa ke nau faí. ʻIo, naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ki hona lotó ke na faiako.
7 Ko ha toe fakamoʻoni ʻe taha naʻe tataki ʻa Pesalili mo ʻAholiapi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ko e tolonga fakaofo ʻa ʻena ngāué. Ko e ngaahi meʻa naʻá na ngaohí naʻe kei ngāueʻaki pē ia ʻi he taʻu nai ʻe 500 ki mui. (2 Kal. 1:2-6) ʻI he ʻikai hangē ko e kau faʻu meʻa ʻi onopōní, ko Pesalili mo ʻAholiapí naʻe ʻikai te na mahuʻingaʻia ʻi hono ʻai hona hingoá pe fakaʻilongá ki heʻena ngāué. Naʻe ʻalu kia Sihova ʻa e lāngilangi kotoa pē ʻi heʻena ngaahi lavameʻá.—ʻEki. 36:1, 2.
8 ʻI he ʻahó ni, te tau fehangahangai nai ai mo e ngaahi ngāue faingataʻa ʻoku fiemaʻu ki ai e ngaahi pōtoʻi makehe, hangē ko e langa, pulusi tohi, fokotuʻutuʻu e ngaahi fakataha-lahí, fakahoko ʻa e tokoni ʻi he fakatamakí, mo e fetuʻutaki mo e kau toketā mo e kau ngāue falemahakí fekauʻaki mo hotau tuʻunga Fakatohitapu ʻi hono ngāueʻaki e totó. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e ngaahi ngāué ni ʻoku fakahoko ia ʻe he kau ngāue pōtoʻi, ka ʻoku faʻa fakahoko lahi ange ia ʻe he kau ngāue pole ʻoku ʻikai loko ʻi ai hanau puipuituʻa ʻi ha malaʻe pau. ʻOku ʻai ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻenau ngaahi feingá ke lavameʻa. Kuó ke toumoua mei hano tali ha vāhenga-ngāue ʻi he ngāue ʻa Sihová, ʻi he ongoʻi naʻe taau ange ʻa e niʻihi kehé ʻiate koe? Manatuʻi, ko e laumālie ʻo Sihová ʻe lava ke ne fakaleleiʻi hoʻo ʻiló mo e ngaahi malavá pea tokoniʻi koe ke ke fakahoko ha ngāue pē ʻokú ne ʻoatu kiate koe.
Lavameʻa ʻa Siosiua ʻi he Tokoni ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá
9. Ko e hā e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa e kau ʻIsilelí hili e ʻEkisotó, pea ko e hā e fehuʻi naʻe malanga haké?
9 Naʻe toe tataki ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ha toʻumeʻa ʻo Mōsese mo Pesalili. Taimi nounou mei he ʻEkisotó, naʻe kamata ai ke ʻohofi tuʻungaʻa ʻe he kau ʻAmalekí ʻa e kakai e ʻOtuá. Naʻe hoko mai ʻa e taimi ke talitekeʻi ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e fakamanamaná. Neongo naʻe ʻikai ʻaupito te nau alāanga mo e taú, naʻe pau ke kau ʻa e kau ʻIsilelí ʻi heʻenau ʻuluaki ngāue fakakautau ʻi he tuʻunga ko ha kakai tauʻatāiná. (ʻEki. 13:17; 17:8) Naʻe fiemaʻu ha taha ke ne tataki ʻa e kau taú. Ko hai nai ia?
10. Ko e hā naʻe hoko ai ʻa ʻIsileli ʻo ikuna ʻi he taú he malumalu ʻo Siosiuá?
10 Naʻe filiʻi ʻa Siosiua. Ka ʻo kapau naʻe fiemaʻu ke ne fakahaaʻi ʻa ʻene taukei ngāue ki muʻá ke ne taau ai ki he ngāue ko iá, ko e hā naʻá ne mei fakakau aí? Ko e tokotaha ngāue pōpula? Ko e tokotaha ngaohi piliki fio saafa? Ko e tokotaha tānaki mana? Ko e moʻoni ko e kui-tangata ʻa Siosiuá ʻa ʻElisama ʻa e ʻeiki ʻo e matakali ʻIfalemí pea ʻoku ngalingali naʻá ne takimuʻa ʻi he kau tangata ʻe toko 108,100 ʻo e taha ʻo e vāhenga matakali ʻe tolu ʻo ʻIsilelí. (Nōm. 2:18, 24; 1 Kal. 7:26, 27) Neongo ia, naʻe fakahinohino ʻe Sihova fakafou ʻia Mōsese ʻo pehē, heʻikai ko ʻElisama pe ko hono foha ko Nuní, ka ko Siosiua kuo pau ke ne takimuʻa ʻi he kau tau te nau ikunaʻi ʻa e filí. ʻE ʻosiki ʻe he taú ha konga lahi ʻo ha ʻaho. ʻI he talangofua kakato ʻa Siosiuá mo ʻene houngaʻia vēkeveke ki he tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, naʻe hoko ai ʻa ʻIsileli ʻo ikuna.—ʻEki. 17:9-13.
11. ʻE lava fēfē ke tau lavameʻa ʻi he ngāue toputapú hangē ko Siosiuá?
11 Ki mui ai ko Siosiua, heʻene “fonu ʻi he laumalie ʻo e poto,” naʻá ne fetongi ʻa Mōsese. (Teu. 34:9) Naʻe ʻikai fakatupu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻiate ia ʻa e malava ke kikite pe ke fakahoko ʻa e ngaahi mana hangē ko ia naʻe hoko ʻia Mōsesé, ka naʻá ne fakamafeia ʻa Siosiua ke ne tataki ʻa ʻIsileli ʻi he feingangāue fakakautau ʻa ia naʻe fakahoko ai hono ikunaʻi ʻo Kēnaní. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau ongoʻi taʻetaukei nai ai pe taʻetaau ke fakahoko e ngaahi tafaʻaki pau ʻetau ngāue toputapú. Neongo ia, ʻi he hangē ko Siosiuá, ʻoku tau fakapapauʻi ʻa e lavameʻa kapau te tau pipiki ofi ki he fakahinohino fakaʻotuá.—Sios. 1:7-9.
“Ko e Laumalie ʻo Sihova Naʻe Kofuʻaki ʻa Kitione”
12-14. (a) Ko e lava ko ia ke ikunaʻi ʻe he kau tangata ʻe toko 300 ʻa e fuʻu kau Mitiani tokolahi faú ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e hā? (e) Naʻe fēfē hono fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻa Kitione hili hono fakatokosiʻi ʻene kau taú? (f) Ko e hā e fakafiemālie mei he ʻOtuá ʻoku tau maʻu he ʻaho ní?
12 Hili e mate ʻa Siosiuá, naʻe hokohoko atu hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e founga ʻe lava ke fakaivia ai ʻe hono mālohí ʻa e faʻahinga faitōnungá. Ko e tohi Fakamāú ʻoku fonu he ngaahi talanoa fekauʻaki mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia “ʻi he vaivaí naʻe ʻai kinautolu ʻo nau mālohi.” (Hep. 11:34) Fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, naʻe ueʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa Kitione ke ne faitau maʻa Hono kakaí. (Fkm. 6:34) Kae kehe, ko e kau tau naʻe fakatahatahaʻi ʻe Kitioné, naʻe tokolahi ʻaki ʻe he kau Mitiani fakailifiá ʻa e toko 4 ki he toko 1. ʻI he vakai mai ʻa Sihová naʻa mo e kiʻi kau tau ʻIsileli tokosiʻí naʻe fuʻu tokolahi fau ia. Naʻe tuʻo ua ʻene tuʻutuʻuni ke fakatokosiʻi ʻe Kitione ʻa e kau taú kae ʻoua ke tokolahi ʻaki ʻe he filí ʻi he kau tau ʻIsilelí ʻa e toko 450 ki he toko 1. (Fkm. 7:2-8; 8:10) Ko e ngaahi faikehekehe eni naʻe hōifua ki ai ʻa Sihova. Kapau naʻe pau ke fai ha ikuna fakaofo, ko hai ʻe lava ke pōlepole ʻo pehē naʻe fakahoko ia ʻi he feinga pe poto fakaetangata?
13 Naʻe meimei maau ʻa Kitione mo ʻene ngaahi kongakaú. Kapau naʻá ke hoko ko e konga ʻo e kiʻi kau tau ko iá, naʻá ke mei ongoʻi malu he ʻiloʻi ko hoʻo faʻahí kuo toʻo mei ai he taimi ko ení ʻa e faʻahinga manavahē mo ʻikai loko ʻāʻaá? Pe naʻá ke kiʻi mei ongoʻi manavasiʻi ʻi hoʻo fakakaukauloto atu pe ʻe iku nai ki he hā ʻa e ngaahi meʻá? ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fakamahaloʻi pe naʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Kitioné. Naʻá ne fai e meʻa naʻe tala kiate ia ke ne faí! (Lau ʻa e Fakamaau 7:9-14.) Naʻe ʻikai valokiʻi ʻe Sihova ʻa Kitione ʻi heʻene kole ange ki ha fakaʻilonga ke hoko ko e fakamoʻoni ʻe kau mo ia ʻa e ʻOtuá. (Fkm. 6:36-40) ʻI hono kehé, naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa e tui ʻa Kitioné.
14 Ko e mālohi ʻo Sihova ke faifakahaofí ʻoku taʻefakangatangata. ʻE lava ke ne fakahaofi hono kakaí mei ha faʻahinga tuʻunga pē, naʻa mo hono fai ia ʻaki hono ngāueʻaki e faʻahinga ʻoku hā vaivai pe ʻikai hanau mālohí. ʻI he taimi ʻe niʻihi te tau ongoʻi nai ʻoku tau tokosiʻi pe ʻi ha ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻo ʻikai ha ʻamanaki. ʻOku ʻikai te tau ʻamanekina ʻe fakahaaʻi mai ha meʻa fakaemana hangē ko ia naʻe maʻu ʻe Kitioné, ka ʻe lava ke tau maʻu ʻa e tataki mo e fakafiemālie lahi mei he Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakafou ʻi heʻene fakatahaʻanga ʻoku tataki ʻe hono laumālié. (Loma 8:31, 32) Ko e ngaahi talaʻofa anga-ʻofa ʻa Sihová ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí pea fakatuipauʻi mai ai kia kitautolu ko ia moʻoni hotau Tokoní!
“Nae Hoko ae Laumalie o Jihova kia Jefita”
15, 16. Ko e hā naʻe maʻu ai ʻe he ʻofefine ʻo Sēfitá ha fakakaukau leleí, pea ʻoku anga-fēfē fakalototoʻa ʻa e meʻá ni ki he ngaahi mātuʻá?
15 Fakakaukau angé ki ha fakatātā ʻe taha. ʻI he pau ke fetaulaki ʻa e kau ʻIsilelí mo e kau ʻĀmoní ʻi he taú, ‘nae hoko kia Jefita’ ʻa e laumālie ʻo Sihová. ʻI he vēkeveke ke ikuna ke fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihová, naʻe fai ʻe Sēfita ha fuakava ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ko ha mole lahi. Naʻá ne fuakava ʻo pehē kapau ʻe tuku mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĀmoni ki hono nimá, ko e ʻuluaki toko taha ko ē ʻe hū mai ki tuʻa he matapaá ʻi heʻene foki ki ʻapí ʻe ʻa Sihova ia. ʻI he foki ʻa Sēfita mei hono ikunaʻi ʻo ʻĀmoní, naʻe lele mai hono ʻofefiné ke fakafetaulaki kiate ia. (Fkm. 11:29-31, 34) Naʻe hoko eni ko ha meʻa fakaʻohovale kia Sēfita? ʻOku ʻikai ngalingali naʻe pehē, he naʻe toko taha pē ʻene fānaú. Naʻá ne fakahoko ʻene fuakavá ʻaki ʻene foaki atu hono ʻofefiné ke ngāue tāfataha ʻi he feituʻu toputapu ʻo Sihová ʻi Sailo. ʻI he hoko ko ha tokotaha lotu mateaki ʻa Sihová, naʻe tuipau ʻa e ʻofefine ʻo Sēfitá ʻoku totonu ke fakahoko ʻa e fuakava ʻene tamaí. (Lau ʻa e Fakamaau 11:36.) Naʻe ʻoange ʻe he laumālie ʻo Sihová kia kinaua fakatouʻosi ʻa e mālohi naʻá na fiemaʻú.
16 Naʻe fēfē hono fakatupulekina ʻe he ʻofefine ʻo Sēfitá ha laumālie feilaulauʻi-kita pehē? ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe langa hake ʻene tuí heʻene sio ki he faivelenga mo e anga-līʻoa fakaʻotua ʻene tamaí. Ngaahi mātuʻa, ko hoʻomou faʻifaʻitakiʻangá ʻoku ʻikai ke taʻefakatokangaʻi ʻe hoʻomou fānaú. ʻOku fakahaaʻi ʻi hoʻomou ngaahi filí ʻoku mou tui ki he meʻa ʻoku mou leaʻakí. ʻOku siofi ʻe hoʻomou fānaú ʻa e anga ʻo e fāitaha hoʻomou ngaahi lotu tōtōiví mo e faiako ola leleí mo hoʻomou faʻifaʻitakiʻanga he meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e tauhi kia Sihova ʻaki ha loto kakató. ʻI he fai pehē hoʻomou fānaú, ʻoku ngalingali te nau fakatupulekina ai ha holi mālohi ke fakafaingamālieʻi kinautolu maʻa Sihova ki heʻene ngāué. Ko ha meʻa eni ʻe fakatupunga ai ʻa e fiefia.
Naʻe ‘ʻOhofia ʻe he Laumalie ʻo Sihová’ ʻa Samisoni
17. Ko e hā naʻe fai ʻe Samisoni fakafou ʻi he laumālie ʻo e ʻOtuá?
17 Fakakaukau angé ki ha toe fakatātā ʻe taha. ʻI he taimi naʻe tō ai ʻa ʻIsileli ʻo taki pōpula ʻe he kau Filisitiá, naʻe “kamata ʻe he Laumalie ʻo Sihova ke oʻi” ʻa Samisoni ke ne fakahaofi ʻa ʻIsileli. (Fkm. 13:24, 25) Naʻe fakaivia ʻa Samisoni ke ne fakahoko e ngaahi ngāue fakaofo, ʻi ha mālohi taʻehanotatau. ʻI he taimi naʻe fakalotoʻi ai ʻe he kau Filisitiá ʻa e kau kaungā-ʻIsileli ʻo Samisoní ke puke iá, “naʻe ʻohofia ia ʻe he Laumalie ʻo e ʻEiki, pea ko e ongo maea naʻe ʻi hono nima naʻe hoko leva ʻo hange ha vavae kuo mōfia ʻi he maama, pea naʻe mokulu ʻa e haʻi mei hono nima.” (Fkm. 15:14) Naʻa mo e tuʻunga vaivai fakaesino naʻe hoko ʻi he kovi ʻene fakafuofuá tonu, naʻe ʻai ʻo mālohi ʻa Samisoni “fakafou ʻi he tuí.” (Hep. 11:32-34; Fkm. 16:18-21, 28-30) Naʻe ngāue e laumālie ʻo Sihová ʻia Samisoni ʻi ha founga makehe koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga anga-kehe. Neongo ia, ko e ngaahi meʻa fakahisitōlia ko ení ʻoku fakalototoʻa lahi ia kia kitautolu. Anga-fēfē?
18, 19. (a) Ko e hokosia ʻa Samisoní ʻoku ʻomai ai e fakapapau ko e hā kia kitautolu? (e) Kuó ke maʻu ʻaonga fēfē mei he fakakaukau ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau faitōnunga ʻi he kupu ko ení?
18 ʻOku tau falala ki he laumālie māʻoniʻoni tatau naʻe falala ki ai ʻa Samisoní. ʻOku tau fai pehē ʻi heʻetau fakahoko e ngāue naʻe ʻomai ʻe Sīsū ki hono kau muimuí, ʻa ia, ko e “malanga ki he kakaí pea ke fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki.” (Ngā. 10:42) Ko e ngāue ko ení ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ngaahi pōtoʻi ʻa ia ʻoku ʻikai nai ke hoko fakanatula mai. He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi hono ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālié ke fakamafeia kitautolu ke fakahoko e ngaahi ngāue lahi kehekehe kuo tuku mai kia kitautolú! Ko ia, ʻi heʻetau fakahoko ʻa e fekau kuo ʻomai kia kitautolú, ʻe lava ke tau lea ai ʻo hangē ko e palōfita ko ʻAiseá: “Ko Atonai Sihova kuo ne fekau au mo Hono Laumalie.” (ʻAi. 48:16) ʻIo, ko e laumālie ʻo e ʻOtuá kuó ne fekauʻi kitautolú! ʻOku tau tuku hotau lotó ki he ngāué fakataha mo e fakapapauʻi ʻe fakaleleiʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi malavá ʻo hangē ko ia naʻá ne fai kia Mōsese, Pesalili, mo Siosiuá. ʻOku tau toʻo ʻa e “heletā ʻo e laumālié, ʻa ia, ko e folofola ʻa e ʻOtuá,” ʻo tuipau te ne fakaivia kitautolu hangē ko ʻene fakaivia ʻa Kitione, Sēfita mo Samisoní. (ʻEf. 6:17, 18) ʻI he falala kia Sihova ki heʻene tokoní ʻi hono ikuʻi ʻo e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻangá, ʻe lava ke tau hoko ai ʻo mālohi fakalaumālie hangē ko e mālohi fakaesino ʻa Samisoní.
19 ʻOku hā mahino, ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau tuʻu loto-toʻa maʻá e lotu moʻoní. ʻI heʻetau tali e ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻoku tupulekina ai ʻetau tuí. Ko ia ai, ʻe hoko ia ko ha meʻa fakafiefia ke toe fakamanatu ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakalotomāfana kuo lēkooti ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. ʻE fakahaaʻi ʻi he meʻa ko iá ʻa e anga ʻo e ngāue ʻa e laumālie ʻo Sihová ʻi heʻene kau sevāniti faitōnunga he ʻuluaki senitulí, fakatouʻosi ki muʻa pea ʻi he hili ʻa e Penitekosi 33 T.S. Ko e ngaahi fakamatala ko ení ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí.
Ko e hā ʻoku fakalototoʻaʻi ai koe ke ke ʻilo ki he anga ʻo e ngāue ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻia . . .
• Mōsesé?
• Pesalilí?
• Siosiuá?
• Kitioné?
• Sēfitá?
• Samisoní?
[Fakamatala ʻi he peesi 22]
Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau mālohi fakalaumālie ʻo hangē ko e mālohi fakaesino ʻa Samisoní
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
Ngaahi mātuʻa, ko hoʻomou faʻifaʻitakiʻanga faivelengá ʻoku maongo ia ki hoʻomou fānaú