Ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá
ʻOku Totonu ke Fēfē ʻEtau Manatua ʻa e Pekia ʻa Sīsuú?
ʻOku lāulea ʻa e kupu ko ení ki he ngaahi fehuʻi kuó ke ʻeke nai pea fakahaaʻi ai ʻa e feituʻu ʻe lava ke ke lau ai ʻa e ngaahi talí ʻi hoʻo Tohi Tapú. ʻE fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke fetalanoaʻaki mo koe ki he ngaahi tali ko ení.
1. ʻOku totonu ke fēfē hono manatua ʻa e pekia ʻa Sīsuú?
Naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau muimuí ke nau manatua ʻa ʻene pekiá ʻaki hono fai ha kai tuʻu fakaefakatātā, ʻo ngāueʻaki ʻa e mā mo e uaine. Ko e maá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e sino ʻo Sīsuú pea ko e uainé ʻa hono taʻataʻá.—Lau ʻa e Luke 22:19, 20.
Ko e mā naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsuú ko e mā taʻelēvani, pe ʻikai ʻi ai ha ʻīsite. ʻI he Tohi Tapú, ʻoku faʻa ngāueʻaki ai ʻa e ʻīsité ke ne fakafofongaʻi ʻa e angahalá. Ko ia ko e maá ni ko ha fakaʻilonga feʻungamālie ia ki he sino haohaoa ʻo Sīsuú. Naʻá ne ʻoatu hono sinó ko ha feilaulau, ʻa ia naʻe fakangata ai ʻa e ngaahi feilaulau monumanu ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé. (Hepelū 10:5, 9, 10) Ko e uainé naʻá ne fakaʻilongaʻi ʻa e taʻataʻa mahuʻinga ʻo Sīsū ʻa ia naʻe lilingi ko ha feilaulau koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá.—Lau ʻa e 1 Pita 1:19; 2:24; 3:18.
2. Ko fē ʻa e taimi ʻoku totonu ke tau fakamanatu ai ʻa e pekia ʻa Sīsuú?
Ko e pekia ʻa Sīsuú naʻe hoko ia ʻi he Pāsova, ʻo Nīsani 14. Ko ha ʻaho faka-Siu ʻoku kamata ia ʻi he tō ʻa e laʻaá. Ko e efiafi ki muʻa ʻi heʻene pekiá, naʻe kai ai ʻe Sīsū ʻa e kai ʻo e Pāsová fakataha mo ʻene kau ʻapositoló pea hili iá naʻá ne fokotuʻu leva ha kai fakamanatu foʻou ke fakamanatu ʻaki ʻene pekiá.—Lau ʻa e Luke 22:14, 15.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku fakamanatu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa kuo tokonaki ʻe he ʻOtuá fakafou ʻia Sīsū ke fakatauʻatāinaʻi ai ʻa māmani kātoa mei he angahalá mo e maté. (ʻEkisoto 12:5-7, 13, 17) Hangē pē ko hono fakamanatu ʻa e Pāsová ʻo tuʻo taha ʻi he taʻú, ko ia ko e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Sīsuú ʻoku fakahoko tuʻo taha ia he taʻu ʻi he hili ʻa e tō ʻa e laʻaá ʻi Nīsani 14 ʻo fakatatau ki he tohimāhina Fakatohitapú.—Lau ʻa e Sione 1:29.
3. Ko hai ʻoku totonu ke maʻu ʻinasi ʻi he maá mo e uainé?
ʻI he taimi naʻe ʻoatu ai ʻe Sīsū ʻa e uainé ki hono kau muimuí, naʻá ne pehē: “Ko e ipú ni ʻoku ʻuhinga ia ki he fuakava foʻou.” (1 Kolinitō 11:25) Ko e fuakava foʻoú naʻá ne fetongi ʻe ia ʻa e fuakava Lao ʻa Mōsesé, ʻa ia naʻe talaʻofa ai ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí kapau te nau talangofua kakato kiate ia, te nau hoko ko ʻene kakai. (ʻEkisoto 19:5, 6) Kae kehe, naʻe ʻikai talangofua ʻa e kau ʻIsilelí ki he leʻo ʻo e ʻOtuá. Ko ia naʻe tokonaki ai ʻe Sihova ha fuakava foʻou.—Lau ʻa e Selemaia 31:31.
Fakafou ʻi he fuakava foʻoú, ʻoku ʻai ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi tāpuakí ke ala maʻu ʻe he tokolahi ʻo fakafou ʻi ha tokosiʻi. Ko e faʻahinga ʻi he fuakavá ʻoku tokosiʻi, ko ha toko 144,000 pē. Fakafou ʻiate kinautolu, ʻe tāpuakiʻi ai ʻa e laui miliona mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻaki ʻa e moʻui taʻengata ʻi ha palataisi he māmaní. Ko e niʻihi ʻi he fuakava foʻoú ʻoku nau tauhi kia Sihova ʻi he māmaní he ʻahó ni. Ko kinautolu pē ʻoku totonu ke nau maʻu ʻinasi ʻi he maá mo e uainé koeʻuhí ko e ipú “ʻoku ʻuhinga ia ki he fuakava foʻou.”—Lau ʻa e Luke 12:32; Fakahā 14:1, 3.
4. ʻOku anga-fēfē ʻa e ʻaonga ʻa e Fakamanatú kiate kitautolú?
Ko e Fakamanatu fakataʻu ʻo e pekia ʻa Sīsuú ʻoku fakalolotoʻi ai ʻetau houngaʻia ʻi he ʻofa lahi fau ʻa Sihová. Naʻá ne fekau mai hono ʻAló ke pekia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá. Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakamanatú, ʻoku totonu ke tau fakakaukauloto ki he ʻuhinga kia kitautolu ʻa e pekia ʻa Sīsuú. ʻOku totonu ke tau fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e houngaʻia ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova mo Sīsū maʻatautolú.—Lau ʻa e Sione 3:16; 2 Kolinitō 5:14, 15.
Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he peesi 206-208 ʻo e tohi ko ení, Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.