LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w12 4/15 p. 13-17
  • Tauhi Maʻu ha Loto Kakato kia Sihova

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tauhi Maʻu ha Loto Kakato kia Sihova
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E LOTÓ—KO E HĀ IA?
  • ʻUHINGA ʻOKU FIEMAʻU AI KE TAU MALUʻI HOTAU LOTÓ
  • KO HA FOUNGA HĀ MAHINO KI HONO SIVISIVIʻI HOTAU LOTÓ
  • ʻOKU TAU “PĪKITAI KI HE MEʻA ʻOKU LELEÍ”?
  • HANGANAKI ʻĀʻĀ!
  • ʻOKU MĀTUʻAKI MAHUʻINGA ʻA E LOTÚ
  • Maʻu ha Loto ʻOku Fehoanaki mo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Maluʻi Ho Lotó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • ʻOkú Ke Maʻu ʻha Loto ke ʻIloʻi’ ʻa Sihova?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • ʻE Lava Ke Ke Kalofi ha Uʻu e Tā ʻo e Mafu Fakalaumālié
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
w12 4/15 p. 13-17

Tauhi Maʻu ha Loto Kakato kia Sihova

“Tama . . . ke ke ʻilo ʻa e ʻOtua ʻo ho tupuʻangá; pea ke ke tauhi ki ai ʻaki ʻa e loto haohaoa [“kakato,” “NW”].”​—1 KAL. 28:9.

KUMI KI HE TALI KI HE NGAAHI FEHUʻI KO ENÍ:

Ko e hā ʻa e lotó?

Ko e hā ʻa e founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ke sivisiviʻi ʻaki hotau lotó?

ʻE lava fēfē ke tau tauhi hotau lotó ke kakato kia Sihova?

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e konga ʻo e sinó ʻoku lave fakaefakatātā ki ai ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo tuʻo lahi ange ia ʻi ha toe konga kehe? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e lotó?

ʻOKU faʻa lave ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi konga ʻo e sino ʻo e tangatá ʻi ha founga fakaefakatātā. Hangē ko ení, naʻe pehē ʻe he pēteliake ko Siopé: “ʻOku ʻikai ha fakamalohi ʻi hoku nima.” Naʻe pehē ʻe Tuʻi Solomone: “Ko ʻete ongona ha ongoongolelei ʻoku ne fakamomona ʻa e hui.” Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sihova kia ʻIsikeli: “Kuo u ngaohi ho laʻe ke hange ko e taiamoni.” Pea naʻe tala ange ki he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOkú ke ʻomai ʻe koe ha ngaahi meʻa foʻou ʻoku faikehe ia ki homau telingá.”—Siope 16:17; Pal. 15:30; ʻIsi. 3:9; Ngā. 17:20.

2 Kae kehe, ʻi he ngaahi muʻaki lea ʻo e Tohi Tapú, ʻoku ʻi ai ʻa e konga ʻe taha ʻo e sino ʻo e tangatá ʻoku lave fakaefakatātā ki ai ʻo tuʻo lahi ange ia ʻi ha toe konga kehe. Ko e konga ʻe taha ko iá ʻoku lave ki ai ʻi ha lotu naʻe fai ʻe he tokotaha faitōnunga ko ʻAná: “ʻOku hakahaka hoku loto [ʻuhinga fakafoʻileá, mafu] ʻia Sihova.” (1 Sām. 2:1) Ko e moʻoni, ʻoku lave ʻa e kau hiki Tohi Tapú ki he mafú ʻo meimei tuʻo laui afe, ʻo meimei ʻuhinga fakaefakatātā maʻu pē ki he lotó. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he lotó koeʻuhí he ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻo pehē ʻoku fiemaʻu ke tau maluʻi ia.—Lau ʻa e Palōveepi 4:23.

KO E LOTÓ—KO E HĀ IA?

3. ʻE lava fēfē ke tau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e “loto” ʻi he Tohi Tapú? Fakatātaaʻi.

3 Neongo ʻoku ʻikai ke ʻomai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ha fakamatala fakatikisinale fekauʻaki mo e foʻi lea ko e “loto,” ʻokú ne fakaʻatā kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko iá. ʻO anga-fēfē? Ke fakatātaaʻi, fakakaukau ki ha ī ʻoku nikonikoʻi fakaʻofoʻofa ʻaki ha ngaahi feʻunu au iiki. ʻI heʻete sio mamaʻo ki he kiʻi ií kakato, ʻokú te sio ai ki he fehūʻaki lelei ʻa e kotoa ʻo e fanga kiʻi feʻunú ʻo ne faʻu ha foʻi sīpinga, pe fakatātā. ʻI he tuʻunga meimei tatau, kapau te tau kiʻi sio mamaʻo atu ki he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e “loto” ʻi he Tohi Tapú, ʻe lava ai ke tau ʻiloʻi ko hono fakatahaʻi ʻa e ngaahi fakamatala ko ení ʻokú ne faʻu mai ha foʻi sīpinga, pe fakatātā. Ko e hā ʻa e fakatātā ko iá?

4. (a) Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he “loto”? (e) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku lēkooti ʻi he Mātiu 22:37?

4 ʻOku ngāueʻaki ʻe he kau hiki Tohi Tapú ʻa e “loto” ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e tokotaha kakato ʻi loto ʻi ha tangata. ʻOku kātoi ai ʻa e ngaahi tafaʻaki hangē ko ʻetau ngaahi holí, fakakaukaú, angá, anga ʻo e vakaí, ngaahi malavá, ngaahi fakaueʻilotó, mo e ngaahi taumuʻá. (Lau ʻa e Teutalōnome 15:7; Palōveepi 16:9; Ngāue 2:26.) Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, “ko e kātoa ia ʻo e tangata ʻi lotó.” ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku maʻu ʻe he “loto” ha ʻuhinga ʻoku fakangatangata ange. Ko e fakatātaá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa.” (Māt. 22:37) ʻI he tuʻunga ko ení, ʻoku ʻuhinga ʻa e “loto” ki he ngaahi ongoʻí, ngaahi holí, mo e ngaahi ongoʻi ʻa e tokotaha ʻi lotó. ʻI he lave kehekehe ki he lotó, moʻuí, mo e ʻatamaí, naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Sīsū kuo pau ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi ongoʻí pea pehē foki ki he founga ʻoku tau tataki ai ʻetau moʻuí pea mo hono ngāueʻaki ʻetau ngaahi mafai fakaefakakaukaú. (Sione 17:3; ʻEf. 6:6) Ka ʻi he taimi ʻoku lave ai ki he “loto” ʻataʻatā pē, ʻoku ʻuhinga ia ki he tokotaha kakato ʻi lotó.

ʻUHINGA ʻOKU FIEMAʻU AI KE TAU MALUʻI HOTAU LOTÓ

5. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau fai hotau lelei tahá ke tauhi kia Sihova ʻaki ha loto kakató?

5 ʻI he fekauʻaki mo e lotó, naʻe fakamanatu ʻe Tuʻi Tēvita kia Solomone: “Tama . . . ke ke ʻilo ʻa e ʻOtua ʻo ho tupuʻanga; pea ke ke tauhi ki ai ʻaki ʻa e loto haohaoa mo e laumalie tonunga; he ʻoku hakule ʻe Sihova ʻa e loto kotoa pe, pea ʻoku ne ʻafioʻi kotoa pe ʻa e ngaahi fakakaukau.” (1 Kal. 28:9) Ko hono moʻoní, ko Sihova ʻa e Tokotaha-Sivi ʻo e ngaahi lotó kotoa, ʻo kau ai mo hoʻotautolú loto. (Pal. 17:3; 21:2) Pea ko e meʻa ʻokú ne ʻafioʻi ʻi hotau lotó ʻoku ʻi ai ʻene kaunga mālohi ki hotau vahaʻangatae mo Iá pea ki hotau kahaʻú. Ko ia ai, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga lelei ke tau muimui ai ki he akonaki fakamānavaʻi ʻa Tēvitá ʻaki hono fai ʻetau lelei tahá ke tauhi kia Sihova ʻaki ha loto kakato.

6. Ko e hā ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi fekauʻaki mo ʻetau fakapapau ke tauhi kia Sihová?

6 Ko ʻetau ngaahi ngāue faivelenga ʻi he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová, ko hono moʻoní, ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku tau maʻu ha holi lahi ke tauhi ki he ʻOtuá ʻaki ha loto kakato. ʻI he taimi tatau, ʻoku tau ʻilo ko e ngaahi tenge ʻo e māmani fulikivanu ʻa Sētané pea mo e ngaahi hehema angahalaʻia ʻa hotau kakanó tonu ko ha ngaahi mālohi ia ʻe lava ke nau fakavaivaiʻi ʻa ʻetau fakapapau ke tauhi ʻaufuatō ki he ʻOtuá. (Sel. 17:9; ʻEf. 2:2) Ko ia ai, ke sivisiviʻi ʻoku ʻikai ke fakavaivai ʻa ʻetau fakapapau ke tauhi ki he ʻOtuá—ʻoku ʻikai te tau tuku ʻetau maluʻi ʻoku faí—ʻoku fiemaʻu ke tau vakavakaiʻi maʻu pē hotau lotó. ʻE lava fēfē ke tau fai iá?

7. Ko e hā ʻokú ne fakahāhaaʻi ʻa e tuʻunga ʻo hotau lotó?

7 ʻOku hā mahino, ko hotau angaʻitangata ʻi lotó ʻoku ʻikai lava ke sio ki ai—ʻo hangē tofu pē ko e ʻelito, pe uho, ʻo ha fuʻu ʻakau ʻoku ʻikai lava ke sio ki ai. Neongo ia, hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá, hangē pē ko hono fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi fuá ʻa e tuʻunga ʻo ha fuʻu ʻakau, ko ia ko ʻetau ngaahi ngāué ʻokú ne fakahāhaaʻi mai ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo hotau lotó. (Māt. 7:17-20) Tau lāulea angé ki ha foʻi ngāue ʻe taha ʻoku hā ki tuʻa pehē.

KO HA FOUNGA HĀ MAHINO KI HONO SIVISIVIʻI HOTAU LOTÓ

8. Ko e hā ʻa e kaunga ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku hā ʻi he Mātiu 6:33 ki he meʻa ʻoku ʻi hotau lotó?

8 Ki muʻa ange, ʻi he malanga tatau, naʻe tala ai ʻe Sīsū ki heʻene kau fanongó ʻa e foʻi ngāue pau ʻi heʻenau tafaʻakí ʻa ia te ne fakahāhaaʻi ʻenau holi ʻi loto ke tauhi ʻaufuatō kia Sihová. Naʻá ne pehē: “Ko ia ai, hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻangá mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻe tānaki atu kiate kimoutolu ʻa e toe ngaahi meʻá ni kotoa.” (Māt. 6:33) Ko e moʻoni, ʻi he meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻa ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau fakahaaʻi atu ai ʻa e meʻa ʻoku tau holi ki aí, fakakaukau ki aí, mo palani loloto ʻi hotau lotó. Ko hono sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻa ʻi he moʻuí ko ha founga hā mahino ia ke sivisiviʻi ʻaki pe ʻoku tau tauhi ki he ʻOtuá ʻaki ha loto kakató.

9. Ko e hā ʻa e fakaafe naʻe fakaaʻu atu ʻe Sīsū ki ha kau tangata ʻe niʻihi, pea ko e hā naʻe fakahaaʻi ʻe he anga ʻo ʻenau tali ki aí?

9 ʻIkai fuoloa hili ʻa e ekinaki ʻa Sīsū ki hono kau muimuí ke nau “hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻangá,” naʻe hoko ha meʻa ʻa ia ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e anga hono hanga ʻe he meʻa ʻoku fakamuʻomuʻa ʻe ha tangata ʻi heʻene moʻuí ʻo fakahaaʻi mai ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo hono lotó. Naʻe fakahaaʻi mai ʻe he tokotaha tohi Kōsipeli ko Luké ʻa e meʻa naʻe hokó ʻaki ʻene pehē ko Sīsū “naʻá ne fakahanga papau hono fofongá ke ʻalu ki Selusalema” neongo naʻá ne ʻiloʻi lelei ʻa e meʻa ʻoku fakatatali mai mei ai kiate iá. Lolotonga ʻene “fononga atu ko eni ʻi he halá” mo ʻene kau ʻapositoló, naʻe fetaulaki ai ʻa Sīsū mo ha kau tangata ʻa ia naʻá ne fakaaʻu atu ki ai ʻa e fakaafe: “Hoko ko hoku muimui.” Ko e kau tangata ko iá naʻa nau loto-lelei ke tali ʻa e fakaafe ʻa Sīsuú—ka ʻi ha ngaahi makatuʻunga pau. Naʻe tali ʻe ha tangata ʻe taha: “Tuku muʻa ke u tomuʻa ʻalu ʻo tanu ʻeku tamaí.” Naʻe pehē ʻe ha tokotaha: “Te u muimui ʻiate koe, ʻEiki, kae tomuʻa tuku muʻa ke u ʻalu ʻo lea māvae ki he faʻahinga ʻi hoku falé.” (Luke 9:51, 57-61) Ko ha faikehekehe ē ʻi he vahaʻa ʻo e fakapapau tuʻumaʻu mo ʻaufuatō ʻa Sīsuú mei he ngaahi tali makatuʻunga vaivai ʻa e kau tangata ko iá! ʻI heʻenau fakamuʻomuʻa ʻenau ngaahi loto-hohaʻá tonu, ʻo māʻolunga ia ʻi he ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá, naʻa nau fakahaaʻi ai ko honau lotó naʻe ʻikai kakato ia ki he ʻOtuá.

10. (a) Kuo anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kau muimui ʻo Kalaisí ki he fakaafe ʻa Sīsuú? (e) Naʻe lave ʻa Sīsū ki he talanoa fakatātā nounou ko e hā?

10 ʻI he ʻikai hangē ko e kau fie hoko ko ha kau ākonga ko iá, kuo tau tali fakapotopoto ʻe kitautolu ʻa e fakaafe ʻa Sīsū ke hoko ko hono kau muimuí pea kuo tau tauhi ai he taimí ni ʻi he ʻaho kotoa kia Sihova. ʻI he foungá ni, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻi ʻi hotau lotó ʻo fekauʻaki mo Sihová. Kae kehe, neongo ʻoku tau longomoʻui ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku kei fiemaʻu pē ke tau lāuʻilo ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻe malava ke hoko ki he tuʻunga ʻo hotau lotó. Ko e hā ia? ʻI he fepōtalanoaʻaki tatau pē mo e kau fie hoko ko ha kau ākonga ko iá, naʻe fakaeʻa ai ʻe Sīsū ʻa e fakatuʻutāmaki ko iá, ʻo ne pehē: “ʻOku ʻikai ha tangata kuo ala hono nimá ki ha palau pea sio ki he ngaahi meʻa ʻi muí ʻe tuha mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” (Luke 9:62) Ko e hā e lēsoni ʻe malava ke tau ako mei he fakatātā ko ení?

ʻOKU TAU “PĪKITAI KI HE MEʻA ʻOKU LELEÍ”?

11. Ko e hā naʻe hoko ki he ngāue ʻa e tokotaha ngāue ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

11 Ke ʻai ke toe mahino ange ʻa e lēsoni mei he talanoa fakatātā nounou ʻa Sīsuú, tau tānaki atu angé ki ai ha ngaahi lanu mo ha ngaahi fakaikiiki ʻe niʻihi ki he lea fakaefakatātā ko ení. Ko ha tokotaha ngāue ʻi he ngoué ʻoku femoʻuekina ʻi he palaú. Kae kehe, lolotonga ʻene palaú, ʻoku ʻikai lava ke ne taʻofi ʻene fakakaukau ʻo fekauʻaki mo hono ʻapí ʻa ē ʻoku ʻi ai ʻa e fāmilí, ngaahi kaumeʻá, meʻakaí, fasí, kakatá, mo e malumalú. ʻOkú ne fakaʻānaua kiate kinautolu. Hili hono palau ha konga kelekelé, ʻoku hoko ʻa e holi ʻa e tokotaha ngāué ni ki he ngaahi meʻa lelei ko iá ʻi heʻene moʻuí ʻo mātuʻaki taulōfuʻu ʻo ne tafoki ai ke sio “ki he ngaahi meʻa ʻi muí.” Neongo ʻoku kei lahi ʻa e ngāue ke fai ki muʻa ke tō ʻa e ngoué, ʻoku fakahohaʻasi ʻa e tokotaha ngāué pea ʻoku uesia ai ʻene ngāué. Ko ia, ʻoku loto-mamahi ai ʻa e pule ʻo e tokotaha ngāué ʻi he ʻikai ha kītaki ʻa e tokotaha ngāué.

12. Ko e hā ʻa e hoa tatau ʻe lava ke tau maʻu ʻi he vahaʻa ʻo e tokotaha ngāue ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú pea mo e niʻihi ʻo e kau Kalisitiane he ʻaho ní?

12 Fakakaukau he taimí ni ki hano hoa tatau mo ha tuʻunga ʻi onopooni. ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he tokotaha ngoué ha Kalisitiane pē ʻokú ne hā ngali ʻokú ne lelei pē ka ko hono moʻoní ʻokú ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakalaumālie. Ki hano fakahoa tatau, tau sioloto atu angé ki ha tokoua ʻokú ne hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue fakafaifekaú. Kae kehe, neongo ʻa ʻene maʻu ʻa e ngaahi fakatahá mo kau ʻi he ngāue fakamalangá, ʻoku ʻikai lava ke ne taʻofi ʻene fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e founga moʻui ʻa e māmaní ʻa ia ʻoku fakamānako kiate iá. ʻOkú ne fakakaukau lahi ki ai ʻi hono lotó, ʻo ne fakaʻānaua ki ai. Faifai atu pē, hili ʻene fakahoko ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi ha ngaahi taʻu ʻe niʻihi, ʻoku hoko ʻene holi ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ení ʻo mātuʻaki taulōfuʻu ʻo ne tafoki ai ʻo sio “ki he ngaahi meʻa ʻi muí.” Neongo ʻoku kei lahi ʻa e ngāue ke fai ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻoku ʻikai te ne “hanganaki piki ke maʻu ki he folofola ʻo e moʻuí,” pea ʻoku uesia ai ʻa ʻene kau ʻi he ngaahi ngāue fakateokalatí. (Fil. 2:16) Ko Sihova, ʻa e “ʻEiki ʻo e utu-taʻú,” ʻokú ne loto-mamahi ʻi he ʻikai ke kātaki peheé.—Luke 10:2.

13. Ko e tauhi kia Sihova ʻaki ha loto kakató ʻoku kau ki ai ʻa e hā?

13 Ko e lēsoní ʻoku hā mahino. ʻOku taau ke fakaongoongoleleiʻi kapau ʻoku tau kau tuʻumaʻu ʻi he ngaahi ngāue lelei mo fakafiemālie pehē ʻo hangē ko e maʻu ʻo e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá mo e kau atu ʻi he ngāue fakamalangá. Ka ko e tauhi kia Sihova mo ha loto kakató ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange. (2 Kal. 25:1, 2, 27) Kapau ʻoku haʻu moʻoni mei ha loto ʻo ha Kalisitiane ʻa ʻene hokohoko atu ke ʻofa ki he “ngaahi meʻa ʻi muí”—ʻa ia, ko ha ngaahi tafaʻaki pau ʻo e founga moʻui ʻa e māmaní—ʻokú ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e mole hono vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá. (Luke 17:32) Ko ʻetau toki hoko moʻoni pē ʻo “fakaliliʻa ʻi he meʻa ʻoku fulikivanú [pea] pīkitai ki he meʻa ʻoku leleí” te tau toki hoko ai ʻo “tuha mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” (Loma 12:9; Luke 9:62) Ko ia ai, ko kitautolu kotoa, ʻoku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻikai ʻaupito ha meʻa ʻi he māmani ʻo Sētané, ʻo tatau ai pē pe ʻoku ʻaonga pe ngali fakamānako fēfē ʻene hā maí, te ne taʻofi kitautolu mei heʻetau ʻaufuatō ʻi he tokanga ki he ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá.—2 Kol. 11:14; lau ʻa e Filipai 3:13, 14.

HANGANAKI ʻĀʻĀ!

14, 15. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Sētane ke ne uesia ʻa e tuʻunga ʻo hotau lotó? (e) Fakatātaaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai ke mātuʻaki fakatuʻutāmaki ʻa e founga ʻa Sētané.

14 Ko e ʻofa kia Sihová naʻá ne ueʻi kitautolu ke tau fakatapui kitautolu kiate iá. Talu mei he taimi ko iá, kuo fakamoʻoniʻi ʻe he tokolahi ʻo kitautolu ʻi he laui taʻu ʻoku tau fakapapauʻi ke tauhi hotau lotó ke kakato kia Sihova. Kae kehe, kuo ʻikai ke fakafisi ʻa Sētane meiate kitautolu. ʻOku kei hoko pē hotau lotó ko ʻene tāketí ia. (ʻEf. 6:12) Ko hono moʻoní, ʻokú ne ʻiloʻi nai heʻikai te tau liʻaki fakafokifā pē ʻa Sihova. Ko ia ai, ʻokú ne ngāueʻaki kākā ʻa e “fokotuʻutuʻu ko ení” ʻi ha feinga ke fakavaivaiʻi māmālie ʻetau faivelenga fakamātoato ki he ʻOtuá. (Lau ʻa e Maʻake 4:18, 19.) Ko e hā ʻoku fuʻu ola lelei ai ʻa e foʻi founga ko ia ʻa Sētané?

15 Ke tali iá, fakakaukau atu ʻokú ke lau ha tohi ʻi ha maama ʻo ha foʻi ʻuhila uati ʻe 100, ka ʻoku faifai atu pē ʻo pā ʻa e foʻi ʻuhilá ia. Koeʻuhi ʻokú ke nofo eni ʻi he fakapoʻulí, ʻokú ke fakatokangaʻi hake leva ʻa e meʻa naʻe hokó pea fetongi ʻa e foʻi ʻuhila naʻe paá ʻaki ha foʻi ʻuhila foʻou. ʻOku toe maama leva ʻa e lokí. ʻI he efiafi hono hokó, ʻokú ke lautohi ʻi he tokoni ʻa e foʻi maama tatau. Kae kehe, naʻe ʻikai te ke fakatokangaʻi ʻe koe, naʻe fetongi ʻe ha taha ia ʻa e foʻi ʻuhila uati ʻe 100 ʻaki ha foʻi ʻuhila uati ʻe 95. Te ke lava ʻo fakatokangaʻi ʻa e faikehekehé? Mahalo pē ʻikai. Pea fēfē kapau ʻoku aʻu ki he ʻaho hono hokó ʻoku fetongiʻaki ʻe ha taha ia ha foʻi ʻuhila uati ʻe 90 ʻa hoʻo foʻi māmá? ʻOku ngalingali, heʻikai te ke fakatokangaʻi ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e ulo ʻa e foʻi māmá ʻoku holo māmālie ʻaupito ʻo ʻikai te ke fakatokangaʻi ia. ʻI he founga meimei tatau, ko e ngaahi tākiekina ʻa e māmani ʻo Sētané te ne ʻai nai ʻetau faivelengá ke hōloa māmālie. Kapau ʻe hoko ia, ʻoku hangē ia ʻoku lavameʻa ʻa Sētane ʻi hono fakasiʻisiʻi ʻa e uati ʻe 100 ʻo ʻetau faivelenga ʻaufuatō ki he ngāue ʻa Sihová ki he meʻa ʻoku toe siʻi ange. ʻI he ʻikai ke ʻāʻaá, ʻe aʻu ʻo ʻikai nai ke fakatokangaʻi ʻe ha Kalisitiane ia ʻa e liliu māmālie ko iá.—Māt. 24:42; 1 Pita 5:8.

ʻOKU MĀTUʻAKI MAHUʻINGA ʻA E LOTÚ

16. ʻE lava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei he ngaahi faʻufaʻu ʻa Sētané?

16 ʻE lava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei he ngaahi faʻufaʻu ko ia ʻa Sētané pea tauhi maʻu ha loto kakato kia Sihova? (2 Kol. 2:11) ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e lotú. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Paula ʻa e kaungātuí ke nau “tuʻu maʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ngāue kākā ʻa e Tēvoló.” Naʻá ne ekinaki leva kia kinautolu: “Hokohoko atu ʻa e lotu ʻi he taimi kotoa pē . . . , ʻo faiʻaki ʻa e faʻahinga lotu mo e hū tōtōaki kotoa pē.”—ʻEf. 6:11, 18; 1 Pita 4:7.

17. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he ngaahi lotu ʻa Sīsuú?

17 Ke tuʻu maʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa Sētané, ʻoku fakapotopoto ke tau faʻifaʻitaki ki he fakakaukau faʻa lotu ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻe tapua mei ai ʻa ʻene holi loloto ke tauhi maʻu ha loto kakato kia Sihova. Hangē ko ení, fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe lēkooti ʻe Luke fekauʻaki mo e founga ʻo e lotu ʻa Sīsū ʻi he pō ki muʻa peá ne pekiá: “ʻI heʻene hokosia ha langa lahi, naʻá ne hokohoko lotu tōtōivi lahi ange.” (Luke 22:44) Naʻe lotu tōtōivi ʻa Sīsū ki muʻa, pea ʻi he tuʻunga ko ení, naʻá ne fehangahangai ai mo e ʻahiʻahi kakaha taha ʻo ʻene moʻui ʻi he māmaní, naʻá ne lotu “tōtōivi lahi ange”—pea naʻe tali ʻa ʻene lotú. ʻOku hā mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻoku maʻu ʻe he lotú ha ngaahi tuʻunga lahi kehekehe. Ko ia ai, ko e kakaha ange hotau ngaahi ʻahiʻahí pea mo e fakafufū ange ʻa e ngaahi faʻufaʻu ʻa Sētané, ko e toe “lahi ange” ia ʻa e totonu ke tau lotu ʻo kole ʻa e maluʻi ʻa Sihová.

18. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo ʻetau lotú, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ki hotau lotó, pea ʻi he ngaahi founga fē? (Sio ki he puha ʻi he peesi 16.)

18 ʻE anga-fēfē hono ueʻi kitautolu ʻe he ngaahi lotu ko iá? Naʻe pehē ʻe Paula: “ʻI he meʻa kotoa pē fakafou ʻi he lotu mo e hū tōtōaki fakataha mo e fakafetaʻi, mou ʻai ke ʻilo ai hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá; pea ko e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē te ne maluʻi homou lotó.” (Fil. 4:6, 7) ʻIo, kuo pau ke tau lotu tōtōivi mo hokohoko maʻu pē koeʻuhí ke tauhi maʻu ha loto kakato kia Sihova. (Luke 6:12) Ko ia ai, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku fakamātoato mo tuʻo lahi fēfē ʻa ʻeku ngaahi lotú?’ (Māt. 7:7; Loma 12:12) Ko hoʻo talí ʻoku fakaeʻa lahi ai ʻa e loloto ʻo hoʻo holi fakamātoato ke tauhi ki he ʻOtuá.

19. Ko e hā te ke faí ke tauhi maʻu ai ha loto kakato kia Sihová?

19 Hangē ko ia kuo tau lāulea ki aí, ko e ngaahi meʻa muʻomuʻa ʻoku tau fokotuʻu ʻi he moʻuí ʻe lava ke ne tala mai kia kitautolu ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo hotau lotó. ʻOku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi heʻikai ke hanga ʻe he ngaahi meʻa kuo tau liʻakí pe ko e ngaahi faʻufaʻu kākā ʻa Sētané ʻo fakavaivaiʻi māmālie ʻetau fakapapau ke tauhi kia Sihova ʻaki ha loto kakató. (Lau ʻa e Luke 21:19, 34-36.) Ko ia ai, ʻi he hangē ko Tēvitá, ʻoku tau hanganaki hū tōtōaki kia Sihova: “Gaohi ke taha be hoku loto.”—Saame 86:11, PM.

[Puha ʻi he peesi 16]

MOʻONIʻI MEʻA ʻE TOLU ʻOKU ʻI AI ʻENE KAUNGA KI HOTAU LOTÓ

Hangē pē ko ia ko e lava ke tau fai ha meʻa ke tokoni ki he tuʻunga ʻo hotau mafú, ko ia ʻe lava ke tau laka ʻi ha ngaahi tuʻunga ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau tauhi maʻu ha loto ʻoku lelei. Fakakaukau ki he moʻoniʻi meʻa mahuʻinga ʻe tolu ko ení:

1 Meʻakai: ʻOku fiemaʻu ki hotau mafú ke ne maʻu ha meʻakai fakatupu moʻui lelei lahi feʻunga. ʻOku pehē pē, ʻoku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ʻoku tau maʻu ha meʻakai fakalaumālie lelei lahi feʻunga fakafou ʻi he ako fakafoʻituitui tuʻumaʻu, fakalaulauloto, pea mo hono maʻu ʻa e fakatahá.—Saame 1:1, 2; Pal. 15:28; Hep. 10:24, 25.

2 Ngāueʻi: Ke hoko ʻo moʻui leleí, ko hotau mafú ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ke longomoʻui ʻene pamú. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ʻetau kau faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekaú—ʻo tau feinga mālohi nai ʻaki hono fakalahi ʻetau ngaahi ngāué—ʻoku tauhi maʻu ai hotau lotó ʻi ha tuʻunga lelei.—Luke 13:24; Fil. 3:12.

3 ʻĀtakai: Ko e ʻātakai anga-taʻefakaʻotua ʻa ia kuo pau ke tau ngāue mo nofo aí ʻe lava ke ne ʻai hotau mafú mo hotau lotó ke mafasia lahi. Kae kehe, ʻe lava ke tau fakasiʻisiʻi ʻa e mafasia peheé ʻaki ʻa e feohi ʻi he lahi taha ʻo ʻetau malavá mo hotau ngaahi kaungātuí, ʻa ia ʻoku nau tokanga moʻoni mai kiate kitautolu pea ko honau ngaahi lotó ʻoku kakato ki he ʻOtuá.—Saame 119:63; Pal. 13:20.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share