LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w12 11/15 p. 21-25
  • Ko e Hā ʻa e ʻUhinga Kiate Koe ʻa e Fakamolemole ʻa Sihová?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ʻa e ʻUhinga Kiate Koe ʻa e Fakamolemole ʻa Sihová?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NGAAHI ANGAHALA MAMAFA ʻA TĒVITÁ
  • LILIU E FAKAKAUKAU ʻA TĒVITÁ
  • LOTU ʻA TĒVITÁ MO E FAKAMOLEMOLE ʻA E ʻOTUÁ
  • ʻOKU FAIANGAHALA MAMAFA ʻA MANASE KA ʻOKU FAKATOMALA
  • ʻOKU TAʻEFAKANGATANGATA ʻA E FAKAMOLEMOLE ʻA SIHOVÁ?
  • MAʻU ʻAONGA MEI HE FAKAMOLEMOLE ʻA SIHOVÁ
  • ʻOkú Ke Faʻa Fakamolemole ʻo Hangē ko Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • ʻOku Fakahaofi Kitautolu ʻe he Meesi ʻa Sihová mei he ʻIkai ha ʻAmanakí
    Pulusinga Ako Taua Leʻo
  • Ko ha ʻOtua ʻOku “Mateuteu ke Fakamolemole”
    ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
  • “Naʻa Ne Ngaue ke Fakamokomoko ʻa e Finangalo ʻo Sihova”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
w12 11/15 p. 21-25

Ko Manase ʻokú ne kia Sihova ki ha fakamolemole
Ko e Hā ʻa e ʻUhinga Kiate Koe ʻa e Fakamolemole ʻa Sihová?

“[Ko] Sihova [ko ha] ʻOtua, ʻAloʻofa mo Anga lelei, Tuai ki he Houhau . . . , fakamolemole ʻa e kovi mo e talangataʻa mo e angahala.” —ʻEKI. 34:6, 7.

KUMI KI HE NGAAHI TALÍ

  • Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Sihova ki he ngaahi angahala ʻa Tēvita mo Manasé, pea ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā naʻe fakaleleiʻi ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá hangē ko ia naʻá ne fai ʻi heʻene feangainga mo e puleʻanga fakakātoa ʻo ʻIsilelí?

  • ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e fakamolemole ʻa Sihová?

1, 2. (a) Naʻe fakamoʻoniʻi ʻa Sihova ko e faʻahinga ʻOtua fēfē ia ki he puleʻanga ʻIsilelí? (e) Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻe lāulea ki ai ʻa e kupu ko ení?

ʻI HE ngaahi ʻaho ʻo Nehemaiá, naʻe fakahā ʻe ha kulupu ʻo e kau Līvaí ʻi ha lotu fakahāhā naʻa nau ʻiloʻi ko ʻenau fanga kuí naʻe faʻa “ʻikai te nau loto ke talangofua” ki he ngaahi fekau ʻa Sihová. Kae kehe, naʻe toutou fakamoʻoniʻi ʻa Sihova “ko e ʻOtua mohu fakamolemole . . . , ko e Angalelei mo ʻAloʻofa, Tuai-ki-he-houhau, pea Fonu-ʻi-he-kelesi.” Ki he kau fakafoki naʻe fakaheeʻi ʻi he taimi ʻo Nehemaiá, naʻe hokohoko atu ʻa Sihova ke fakahāhā ʻa e ʻofa maʻataʻataá.—Nehe. 9:16, 17.

2 ʻI ha tuʻunga fakatāutaha, ʻoku totonu ke tau taki taha ʻeke hifo, ‘Ko e hā e ʻuhinga ʻo e fakamolemole ʻa Sihová kiate au?’ Ke tokoni ke tali ʻa e fehuʻi mahuʻinga ko ení, tau sivisiviʻi angé ʻa e ngaahi feangainga ʻa e ʻOtuá mo e ongo tangata ʻe toko ua naʻá na maʻu ʻaonga mei he fakamolemole ʻa Sihová—ʻa e ongo tuʻi ko Tēvita mo Manasé.

NGAAHI ANGAHALA MAMAFA ʻA TĒVITÁ

3-5. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Tēvita ʻo kau ʻi he angahala mamafá?

3 Neongo ko ha tangata manavahē-ʻOtua ʻa Tēvita, naʻá ne fai ʻe ia ʻa e ngaahi angahala mamafa. Ko e ua ʻi he ngaahi meʻá ni naʻe kau ai ha ongo meʻa mali, ko ʻUlaia mo Patisepa. Ko e ngaahi nunuʻa ʻo e ongo angahala ko iá naʻe fakamamahi ki he tokotaha kotoa naʻe kau aí. Neongo ia, ko e founga naʻe fakatonutonu ai ʻe he ʻOtuá ʻa Tēvitá ʻoku fakaeʻa ai ha meʻa lahi fekauʻaki mo e fakamolemole ʻa Sihová. Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hokó.

4 Naʻe fekau atu ʻe Tēvita ʻa e kau tau ʻIsilelí ke ʻākoloʻi ʻa e kolomuʻa ʻo ʻĀmoní, ʻa Lapa. Naʻe tuʻu ia ʻi he maile nai ʻe 50 (80 km) ki he hahake ʻo Selusalemá, ʻo fakalaka atu ʻi he Vaitafe Sioataní. Lolotonga iá, mei hono funga palasi ʻi Selusalemá, naʻe sio ai ʻa Tēvita kia Patisepa—ko ha fefine mali—ʻoku kaukau. Naʻe mamaʻo hono husepānití. Naʻe langaʻi ha holi mālohi ʻia Tēvita ʻi heʻene mamata kia Patisepá ʻo ne fekau ke ʻomi ia ki hono palasí, ʻa ia naʻá ne fai ai ha tono mo ia.—2 Sām. 11:1-4.

5 ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe Tēvita kuo feitama ʻa Patisepá, naʻá ne ʻai hono husepānití, ʻa ʻUlaia, ke fakafoki mai ki Selusalema ʻi he ʻamanaki te ne fehokotaki fakasino mo Patisepa. Ka naʻe ʻikai ha teitei hū ia ʻa ʻUlaia ki hono ʻapí—neongo ʻa e ngaahi feinga ʻa Tēvita ke fakaʻaiʻai ia ke ne fai peheé. Ko ia ai, naʻe tohi fakafufū ʻa e tuʻí ki heʻene ʻeikitaú ke fokotuʻu ʻa ʻUlaia “ke fehangahangai mo e potu tau ʻoku malohi” pea ke ʻai hono ngaahi kaungāsōtiá ke nau holomui meiate ia. ʻI he tuʻunga ko ha tāketi faingofua, naʻe mate ai ʻa ʻUlaia ʻi he taú, hangē tofu pē ko e palani ʻa Tēvitá. (2 Sām. 11:12-17) Naʻe tānaki atu ki he angahala ʻo e tono ʻa e tuʻí ʻa ʻene ʻai ha tangata tonuhia ke mate.

LILIU E FAKAKAUKAU ʻA TĒVITÁ

6. Ko e hā ʻa e fakafeangai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi angahala ʻa Tēvitá, pea ko e hā ʻoku fakahaaʻi heni fekauʻaki mo Sihová?

6 Ko e moʻoni, naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa naʻe hokó. ʻOku ʻikai puli ha meʻa mei hono fofongá. (Pal. 15:3) Neongo naʻe toki mali ʻa e tuʻí mo Patisepa ki mui, “ko e meʻa kuo fai ʻe Tevita naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova.” (2 Sām. 11:27) Ko ia naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi angahala mamafa ʻa Tēvitá? Naʻá ne fekauʻi atu ʻene palōfita ko Nētané kia Tēvita. Koeʻuhi ko ha ʻOtua ia ʻo e fakamolemolé, ʻoku hā naʻe mahuʻingaʻia ʻa Sihova ke maʻu ha makatuʻunga ke fakaaʻu atu ai ʻa e mēsí. ʻIkai ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku fakalotomāfana ʻa e founga ko eni ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová? Naʻe ʻikai ke ne fakamālohiʻi ʻa Tēvita ke ne vetehia ka naʻá ne fekau pē ʻa Nētane ke ne fakahaaʻi ki he tuʻí ha talanoa naʻe fakatātaaʻi ai ʻa e kovi ʻo ʻene ngaahi angahalá. (Lau ʻa e 2 Sāmiuela 12:1-4.) He ola lelei ē ko e founga fakaleleiʻi ko ia ʻo e tuʻunga pelepelengesi ko iá!

7. Naʻe anga-fēfē tali ʻa Tēvita ki he talanoa fakatātā ʻa Nētané?

7 Naʻe langaʻi ʻe he talanoa fakatātā ʻa Nētané ʻa e ongoʻi fakamaau totonu ʻa e tuʻí. Naʻe hoko ʻo ʻita ʻa Tēvita ki he tangata koloaʻia ʻi he talanoá peá ne pehē kia Nētane: “Tangi ʻa e moʻui ʻa e ʻEiki, ʻe mate ʻa e tangata ko ia kuo fai pehe.” ʻIkai ko ia pē, naʻe fakahaaʻi ʻe Tēvita ko ha taha maʻukovia ʻi ha fakamaau taʻetotonu pehē ʻoku totonu ke totongi-fakafoki ʻa ʻene ngaahi molé. Ka naʻe hoko mai leva ha tā mātuʻaki oʻo. “Ko koe ʻa e tangata ko ia,” ko e fakahā ange ia ʻe Nētané. Naʻe toki tala ange leva kia Tēvita ko ha nunuʻa ʻo ʻene ngaahi tōʻongá, ʻe ʻikai mahuʻi ʻa e “heleta” mei hono falé pea ʻe taaʻi ʻe ha mala hono fāmilí. ʻE toe hoko ʻo fakamaaʻi fakahāhā ia koeʻuhí ko ʻene ngaahi faihalá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻa e mafatukituki ʻo e meʻa naʻá ne faí peá ne fakahaaʻi ʻi he fakatomala: “Kuo u hia kia Sihova.”—2 Sām. 12:5-14.

LOTU ʻA TĒVITÁ MO E FAKAMOLEMOLE ʻA E ʻOTUÁ

8, 9. ʻOku anga-fēfē hono fakaeʻa ʻe he Saame 51 ʻa e ngaahi fakakaukau loloto ʻa Tēvitá, pea ko e hā ʻokú ne akoʻi mai fekauʻaki mo Sihová?

8 Ko e ngaahi lea ʻo ha hiva naʻe faʻu ʻe Tuʻi Tēvita hili iá ʻoku fakahaaʻi ai ʻene fakaʻiseʻisa loto-moʻoni. ʻOku ʻi he Saame 51 ʻa e ngaahi kole maongo ʻa Tēvita kia Sihova pea fakahaaʻi mahino naʻá ne fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono fakahaaʻi pē ʻene ngaahi faihalá. Naʻá ne toe fakatomalaʻi ʻene ngaahi angahalá. Naʻe tokanga tefito ʻa Tēvita fekauʻaki mo hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá. “Ko koe—ko koe pe kuo u angahala ki ai,” ko ʻene veté ia. Naʻá ne fakatangi kia Sihova: “Fakatupu ʻiate au ha loto maʻa, ʻe ʻOtua; ʻo toe langaʻi ʻi loto ha laumalie totonua. . . . Ko e fiefia ʻo hoʻo fakamoʻui ke ke fakafoki kia kita. Kae poupou atu ʻe ha laumalie tauʻataina.” (Saame 51:1-4, 7-12) ʻOkú ke fakamātoato mo tauʻatāina kia Sihova ʻi hoʻo lea kiate ia fekauʻaki mo hoʻo ngaahi tōnounoú?

9 Naʻe ʻikai ke toʻo atu ʻe Sihova ʻa e nunuʻa fakamamahi ʻo e ngaahi angahala ʻa Tēvitá. Ko hono ngaahi nunuʻá ʻe hokohoko atu ia ʻi he toenga ʻene moʻuí. Kae kehe, ʻi hono ʻiloʻi ʻa e laumālie fakatomala ʻa Tēvitá—ʻa ia naʻá ne maʻu ha “loto lavea mo mafesifesi”—naʻe fakamolemoleʻi ia ʻe Sihova. (Lau ʻa e Saame 32:5; Saame 51:17) ʻOku mahinoʻi ʻe he ʻOtua Māfimafi-Aoniú ʻa e tōʻonga mo e fakaueʻiloto moʻoni ʻoku tuʻu mei mui he ngaahi angahalá. ʻI he ʻikai ke ʻai ʻa e ongo meʻa tonó ke fakahalaiaʻi ki he mate ʻe he kau fakamaau fakaetangatá fakatatau ki he Lao ʻa Mōsesé, naʻe kau faimeesi mai ʻa Sihova, ʻo feangainga tonu mo Tēvita mo Patisepa. (Liv. 20:10) Naʻe aʻu ʻo ʻai ʻe he ʻOtuá hona foha ko Solomoné ko e tuʻi ʻIsileli hokó.—1 Kal. 22:9, 10.

10. (a) Ko e hā e makatuʻunga naʻe maʻu nai ʻe Sihova ki hono fakamolemoleʻi ʻo Tēvitá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻokú ne ueʻi ʻa Sihova ke fakaaʻu atu ʻa e fakamolemolé?

10 Mahalo ko e toe moʻoniʻi meʻa ia ʻe taha ʻi he fakamolemole ʻa Sihová ʻa e founga naʻe fakahaaʻi tonu ai ʻe Tēvita ʻa e mēsí kia Saulá. (1 Sām. 24:4-7) Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsuú, ʻoku fakafeangai mai ʻa Sihova ʻi he founga ʻoku tau fakafeangai ai ki he niʻihi kehé. “Tuku hoʻomou faifakamāú koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakamāua ai kimoutolu,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “he ko e meʻa ʻoku mou fakamaauʻakí, ʻe fakamāuaʻaki kimoutolu, pea ko e meʻafua ʻoku mou fuaʻaki atú, te nau fua mai ʻaki ia kiate kimoutolu.” (Māt. 7:1, 2) He meʻa fakafiemālie ē ke ʻilo ʻe fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi angahalá—naʻa mo e ngaahi angahala ʻoku mafatukituki hangē ko e tonó pe fakapoó! Te ne fai pehē kapau ʻoku tau maʻu ha laumālie faʻa fakamolemole, kapau ʻoku tau vete ʻetau ngaahi angahalá ʻi hono ʻaó, pea kapau ʻoku tau fakahāhā ha fakakaukau kuo liliu ki heʻetau ngaahi tōʻonga koví. ʻOku haʻu meia Sihova ʻa e “ngaahi taimi ʻo e fakaivifoʻoú” ʻi he taimi ʻoku fakatomala loto-moʻoni ai ʻa e kau angahalá.—Lau ʻa e Ngāue 3:19.

ʻOKU FAIANGAHALA MAMAFA ʻA MANASE KA ʻOKU FAKATOMALA

11. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fai ai ʻe Tuʻi Manase ʻa e meʻa naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo e ʻOtuá?

11 Fakakaukau atu ki ha toe fakamatala Fakatohitapu ʻe taha ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e lahi ʻo e loto-lelei ʻa Sihova ke fakamolemolé. ʻI ha ngaahi taʻu ʻe 360 hili ʻa e kamata pule ʻa Tēvitá, naʻe hoko ʻa Manase ko e tuʻi ʻo Siuta. Ko ʻene pule taʻu ʻe 55 naʻe ʻiloa ia ʻi he fulikivanú, pea ko ʻene ngaahi tōʻonga fakalilifú naʻe ʻomai ai ʻa e fakahalaia meia Sihova. Tuku kehe ʻa e ngaahi meʻa kehé, naʻe fokotuʻu ʻe Manase ha ngaahi ʻōlita kia Pēali, lotu “ki he hosite kotoa ʻo Langi,” ʻai ʻene fānaú ke lue he afí, pea pouaki ʻa e ngaahi tōʻonga fakahaʻele faʻahikehé. ʻIo, naʻá ne “fai ʻa e meʻa naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova.”—2 Kal. 33:1-6.

Taki pōpula ʻa Manase ʻe he kau Pāpiloné

12. Naʻe anga-fēfē foki ʻa Manase kia Sihová?

12 Faifai atu pē, naʻe ʻave ʻa Manase mei hono fonua tupuʻangá pea lī ki ha pilīsone ʻi Pāpilone. ʻOku pau pē naʻá ne manatuʻi ai ʻa e ngaahi lea ko eni ʻa Mōsese ki ʻIsilelí: “Ka hoko ʻa e mamahi kiate koe, pea moʻua koe ʻe he ngaahi meʻa na, ʻe fakakuokuonganoaange ha taimi te ke foki mei ai kia Sihova ko ho ʻOtua, ʻo fanongo ki hono leʻo.” (Teu. 4:30) Naʻe foki moʻoni ʻa Manase kia Sihova. Anga-fēfē? Naʻá ne “matuʻaki fakavaivaiʻi ia” pea “hu” ki he ʻOtuá (hangē ko ia ʻoku fakatātaaʻi ʻi he peesi 21). (2 Kal. 33:12, 13) ʻOku ʻikai ke tau maʻu ha lēkooti ʻo e ngaahi lea tofu pē ʻa Manase naʻá ne leaʻaki ʻi he ngaahi lotu ko iá, ka ʻe lava ke tau sioloto atu ʻoku nau ʻi ha ngaahi founga nai tatau mo e ngaahi lea ʻa Tuʻi Tēvita, hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Saame 51. Kae kehe, naʻe hoko ha liliu kakato ʻi he loto ʻo Manasé.

13. Ko e hā naʻe fakamolemoleʻi ai ʻe Sihova ʻa Manasé?

13 Ko e hā ʻa e tali ʻa Sihova ki he ngaahi lotu ʻa Manasé? Naʻá ne ‘afeitaulalo mai ʻo ongoʻi ʻa e hu totoaki [ʻa Manasé].’ Hangē ko Tēvita ʻi muʻa aí, naʻe ʻiloʻi ʻe Manase ʻa e mafatukituki ʻene ngaahi angahalá pea naʻe fakatomala moʻoni. Ko e ʻuhinga ia naʻe fakamolemoleʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa Manase pea fakafoki ia ki he tuʻunga-tuʻi ʻi Selusalemá. Ko hono olá, naʻe “ʻilo ʻe Manase ko Sihova pe ʻa e ʻOtua.” (2 Kal. 33:13) He meʻa fakafiefia ē ke maʻu ʻa e toe fakamoʻoni ko eni ko hotau ʻOtua faimēsí ʻokú ne fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakatomala moʻoní!

Toe fakafoki ʻa Manase ki hono tuʻunga-tuʻí ʻi Selusalema

Koeʻuhi ko e fakamolemole ʻa Sihová, naʻe toe fakafoki ai ʻa Manase ki hono tuʻunga-tuʻí ʻi Selusalema

ʻOKU TAʻEFAKANGATANGATA ʻA E FAKAMOLEMOLE ʻA SIHOVÁ?

14. Ko e hā ʻokú ne fakapapauʻi pe ʻe ʻoange ʻe Sihova ki he kau faiangahalá ha fakamolemole?

14 Ko e tokosiʻi pē ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni ʻe faifai ange pea pau ke nau kumi ki ha fakamolemole ʻo ha ngaahi angahala ʻoku mamafa hangē ko ia naʻe fai ʻe Tēvita mo Manasé. Ka, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia hono fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻa e ongo tuʻi ʻe ua ko ení ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke ʻiloʻi ko hotau ʻOtuá ʻokú ne loto-lelei ke fakamolemoleʻi naʻa mo e ngaahi angahala mamafá kapau ʻoku fakatomala moʻoni ʻa e tokotaha faiangahalá.

15. ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku ʻikai ke ʻotomētiki pē ʻa e fakamolemole ʻa Sihová?

15 Ko e moʻoni, ʻe ʻikai malava ke tau fakaʻosi totonu ʻaki ʻoku fakamolemoleʻi ʻotomētiki pē ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi heʻenau ngaahi angahalá. ʻI he tuʻunga ko ení, tau fakahoa angé ʻa e fakakaukau ʻa Tēvita mo Manasé mo ia ʻo e kakai talangataʻa ʻo ʻIsileli mo Siutá. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Nētane ke fehangahangai mo Tēvita pea ʻoange kiate ia ha faingamālie ke liliu ʻene fakakaukaú. Naʻe tali houngaʻia ʻe Tēvita ʻa e faingamālie ko ení. ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe Manase ʻokú ne ʻi he ngaahi tuʻunga mātuʻaki faingataʻá, naʻe ueʻi ia ke ne fakatomala loto-moʻoni. Kae kehe, naʻe ʻikai ke faʻa fakatomala ʻa e kakai ʻo ʻIsileli mo Siutá. Ko ia ai, naʻe ʻikai ke fakamolemoleʻi kinautolu ʻe Sihova. Ka, naʻá ne toutou fekauʻi ʻene kau palōfitá ke fakahaaʻi ʻa e anga ʻo ʻene vakai ki heʻenau tōʻonga talangataʻá. (Lau ʻa e Nehemaia 9:30.) Naʻa mo e hili ʻa e foki ʻa e kau fakahēʻí mei Pāpilone ki honau fonua tupuʻangá, naʻe hokohoko atu ʻa Sihova ke hiki hake ʻa e kau talafekau faitōnungá, hangē ko e taulaʻeiki ko ʻĒselá mo e palōfita ko Malakaí. ʻI he ngāue ʻa e kakaí ʻo fehoanaki mo e finangalo ʻo Sihová, naʻa nau hokosia ʻa e fiefia lahi.—Nehe. 12:43-47.

16. (a) Ki he puleʻanga fakakātoa ʻo ʻIsilelí, ko e hā ʻa e nunuʻa ʻo ʻenau hoko ʻo taʻefakatomalá? (e) Ko e hā e ola ʻe lava ke hoko ki he ngaahi hako tāutaha ʻo e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá?

16 Hili hono fekauʻi mai ʻa Sīsū ki he māmaní pea tokonaki ai ʻa e tahaʻi feilaulau huhuʻi haohaoá, naʻe ʻikai kei tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi feilaulau monumanu ʻa ʻIsilelí. (1 Sio. 4:9, 10) ʻI he tuʻunga ko ha tangatá, naʻe tapua atu ʻe Sīsū ʻa e anga ʻo e vakai ʻa ʻene Tamaí ʻi heʻene leaʻaki ʻa e ngaahi lea fakaueʻiloto ko ení: “ʻE Selusalema, ʻe Selusalema, ʻa e tokotaha fakapoongi ʻo e kau palōfitá mo e tokotaha tolomakaʻi ʻo e faʻahinga naʻe fekauʻi kiate iá—he tuʻo fiha ē ʻeku loto ke tānaki fakataha hoʻo fānaú ʻo hangē ko hono ʻōʻōfaki fakataha mai ʻe he motuʻa moá ʻa hono fāngangá ki hono lalo kapakaú! Ka ko e kakai ko kimoutolú naʻe ʻikai te mou loto ki ai.” Ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū: “Vakai! Kuo siʻaki atu homou falé kiate kimoutolu.” (Māt. 23:37, 38) Ko ia ai, ko e puleʻanga faiangahala mo taʻefakatomalá naʻe fetongi ia ʻe ʻIsileli fakalaumālie. (Māt. 21:43; Kal. 6:16) Kae fēfē ʻa e kau mēmipa tāutaha ʻo e ʻIsileli fakakakanó? ʻOku talitali lelei kinautolu ke nau maʻu ʻaonga mei he fakamolemole mo e meesi ʻa Sihová ʻaki ʻenau ngāueʻi ʻa e tui ki he ʻOtuá pea ki he feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e faingamālie ko iá ʻe toe fakaava ia ki he kakai naʻa nau mate ʻo ʻikai fakatomalaʻi ʻenau ngaahi angahalá ka ʻe fokotuʻu hake kinautolu ki ha māmani kuo fakamaʻa.—Sione 5:28, 29; Ngā. 24:15.

MAʻU ʻAONGA MEI HE FAKAMOLEMOLE ʻA SIHOVÁ

17, 18. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e fakamolemole ʻa Sihová?

17 ʻOku totonu ke fēfē ʻetau tali ki he loto-lelei ʻa Sihova ke fakamolemolé? Ko e moʻoni ʻoku totonu ke tau ngāue ʻo hangē ko Tēvita mo Manasé. ʻOku totonu ke tau ʻiloʻi hotau tuʻunga angahalaʻiá, fakatomalaʻi ʻetau ngaahi halá, kumi fakamātoato kia Sihova ki he fakamolemolé, pea kole kiate ia ke fakatupu ʻia kitautolu ha loto-maʻa. (Saame 51:10) Kapau kuo tau faiangahala mamafa, ʻoku totonu ke tau toe kumi ki he tokoni fakalaumālie ʻa e kau mātuʻá. (Sēm. 5:14, 15) Tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi tuʻungá, ʻoku fakafiemālie ke manatuʻi ko Sihová ʻoku hangē ko ʻene fakamatalaʻi ia kia Mōsesé—ko ha “ʻOtua, ʻAloʻofa mo Anga lelei, Tuai ki he Houhau, pea Fonu ʻi he Kelesi mo e Moʻoni; ʻoku taʻofi mesi maʻa e ngaahi toko afe, ʻoku ne fakamolemole ʻa e kovi mo e talangataʻa mo e angahala.” Kuo ʻikai ke liliu ʻa Sihova.—ʻEki. 34:6, 7.

18 ʻI hono ngāueʻaki ha fakahoa mālohí, naʻe talaʻofa ʻe Sihova ki he kau ʻIsileli fakatomalá ʻa hono toʻo fakaʻaufuli atu ʻa e mele ʻo ʻenau ngaahi angahalá, ʻo ʻai ʻa e meʻa naʻe “kula maama” ke hinehina hangē ko e “sinou.” (Lau ʻa e ʻAisea 1:18.) Ko e hā leva ʻa e ʻuhinga kia kitautolu ʻa e fakamolemole ʻa Sihová? Ko ha fakamolemoleʻi kakato ʻetau ngaahi angahalá mo e faihalá, ʻo kapau te tau fakahāhā ha fakakaukau houngaʻia mo fakatomala.

19. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ka hoko maí?

19 ʻI he tuʻunga ko e kau maʻu ʻa e fakamolemole ʻa Sihová, ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kiate ia ʻi heʻetau feangaingaʻakí? ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ohi ha fakakaukau taʻefakamolemole ki he faʻahinga ʻoku faiangahala mamafá ka ʻoku nau fakahāhā ha fakatomala moʻoní? Ko e kupu hoko maí te ne tokoniʻi kitautolu ke sivisiviʻi hotau ngaahi lotó tonu koeʻuhí ke tau lava ʻo hoko lahi ange ʻo hangē ko ʻetau Tamaí, ʻa Sihova, ʻa ia ʻokú ne “agalelei, bea faa fakamolemole.”—Saame 86:5, PM.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share