Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
ʻOku ʻi ai ha ʻamanaki ki he maté?
Ko e maté ʻoku hangē ha mohé ʻi he ʻuhinga ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau toe ʻiloʻi ha meʻa pea ʻikai lava ke nau fai ha meʻa. Kae kehe, ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e moʻuí ʻe lava ke ne fakafoki mai ʻa e kau maté fakafou ʻi ha toetuʻu. Ko e fakamoʻoni ʻo e meʻa ko iá, naʻe fakamafeia ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ke ne fokotuʻu hake ʻa e kakai mate tokolahi ke nau moʻui.—Lau ʻa e Koheleti 9:5; Sione 11:11, 43, 44.
ʻI he ʻuhinga fē ʻoku hangē ai ʻa e maté ko e mohé?
Kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá ko e kau mate ko ia ʻi heʻene tūkunga manatú te nau toetuʻu hake ki he moʻui ʻi ha māmani foʻou māʻoniʻoni. Ko kinautolu ko ia ʻe toetuʻú kuo pau ke nau ʻi he maté ai pē kae ʻoua leva ke toe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻa e moʻuí. ʻOku holi ʻa e ʻOtua Māfimafi-Aoniú ke ngāueʻaki hono mālohí ke fakafoki ʻa e moʻuí ki he kau maté.—Lau ʻa e Siope 14:14, 15 PM.
ʻE anga-fēfē ʻa e toetuʻú?
ʻI he taimi ʻe fokotuʻu hake ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí, ʻe malava ke nau feʻilongaki, ʻilo honau kaungāmeʻá pea mo honau fāmilí. Neongo ʻa e ʻauʻaunga ha sino ʻo ha taha, ʻoku lava ʻe he ʻOtuá ke toe fokotuʻu hake ʻa e tokotaha tatau mo ha sino foʻou.—Lau ʻa e 1 Kolinitō 15:35, 38.
Ko e faʻahinga tāutaha tokosiʻi pē ʻoku fokotuʻu hake ke moʻui ʻi hēvaní. (Fakahā 20:6) Ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ʻoku fokotuʻu haké te nau foki ʻo moʻui ʻi ha palataisi ʻe toe fakafoki mai ki he māmaní. Ko e ngaahi meʻá ni ʻe hoko ia ko ha kamata foʻou fakataha mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata.—Lau ʻa e Saame 37:29; Ngāue 24:15.