Ko e Hā ʻa e Ngafa ʻo e Kakai Fefiné ʻi he Taumuʻa ʻa Sihová?
“Ko e kau fefine tala ongoongo lelei ko e hosite lahi.”—SAAME 68:11.
1, 2. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻaʻofa naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia ʻĀtamá? (e) Ko e hā naʻe ʻoange ai ʻe he ʻOtuá ha uaifi kia ʻĀtamá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
NAʻE ʻi ai ʻa e ʻuhinga hono fakatupu ʻe Sihova ʻa e māmaní. Naʻa ne “faʻu ia ke nofoʻanga,” ke fakafonuʻaki ʻa e kakai. (ʻAi. 45:18) Ko e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, naʻe haohaoa hono fakatupú. Naʻe ʻoange kiate ia ʻe Sihova ʻa e ngoue ʻo ʻĪtení, ko ha ʻapi fakaʻofoʻofa mo e ngaahi ʻuluʻakau lahi mo e fanga monumanu fakaʻofoʻofa. Ka naʻe ʻi ai e meʻa naʻe ʻikai ke ʻi ai. Naʻe ʻafioʻi ia ʻe Sihova, peá ne pehē: “ʻOku ʻikai lelei ki he tangata ke toko taha; kau ngaohi maʻana ha tokoni ke ʻao mo ia.” Naʻe ʻai ʻe Sihova ʻa ʻĀtama ke ne mohe maʻu pea toʻo ha taha ʻo hono hui vakavaká ʻo faʻuʻaki ia “ha fefine.” ʻI he taimi naʻe ʻā hake ai ʻa ʻĀtamá, naʻá ne fiefia ʻaupito ke sio ki hono uaifí! Naʻá ne pehē: “Ko e fai ko eni ko e hui mei hoto hui, mo e kakano mei hoto kakano: ʻe fakahingoa eni ko e Fefine, koeʻuhi naʻe toʻo ia mei he Tangata.”—Sēn. 2:18-23.
2 Ko e fefiné ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá kia ʻĀtama. Pea ko ha tokoni haohaoa ia kiate ia. Pehē foki, naʻe ʻoange kiate ia ʻa e monū makehe ke maʻu fānau. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Pea fakahingoa ʻe he tangata hono uaifi ko Ivi [ko Moʻuiʻanga]; koeʻuhi ko e faʻe ia ʻa e kakai kotoa pe.” (Sēn. 3:20) Ko ʻĀtama mo ʻIvi te na fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻa e faʻahinga haohaoa ʻo e tangatá. Ko ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá mo ʻena fānaú te nau maʻu ʻa e monū ko hono ʻai ʻa e māmaní kotoa ke hoko ko ha palataisi pea tokangaʻi mo e ngaahi meʻamoʻui kehé.—Sēn. 1:27, 28.
3. (a) Ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, ko e hā naʻe fiemaʻu ke fai ʻe ʻĀtama mo ʻIví, ka ko e hā e meʻa naʻe hokó? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki aí?
3 Ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, naʻe fiemaʻu kia ʻĀtama mo ʻIvi ke na talangofua kia Sihova pea tali hono mafaí. (Sēn. 2:15-17) Ko ʻena nofoʻaki faitōnunga pē ki he ʻOtuá ʻe malava ai ke na fai ʻa e meʻa kotoa naʻe fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá kia kinauá. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻikai talangofua ʻa ʻĀtama mo ʻIvi kia Sihova. ʻI hono kehé, naʻá na fanongo kia Sētane pea faiangahala ki he ʻOtuá. (Sēn. 3:1-6; Fkh. 12:9) Kuo anga-fēfē hono uesia ʻe he talangataʻa ko ení ʻa e kakai fefiné? Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kau fefine faitōnunga ʻe niʻihi ʻi he kuohilí? Ko e hā ʻe lava ai ke ui ʻa e kau fefine Kalisitiane he ʻaho ní ko ha “hosite lahi?”—Saame 68:11.
KO E NUNUʻA ʻO E TALANGATAʻÁ
4. Ko hai naʻe tukuakiʻi ki he angahala ʻa ʻĀtama mo ʻIví?
4 Naʻe ʻamanekina ʻe Sihova ʻa ʻĀtama ke ne fakamatala ki he ʻuhinga naʻá ne talangataʻa aí. Ko e hā ʻene kiʻi kalofangá? “Ko e fefine naʻa ke ʻomi ke ma nonofo, ko ia ia naʻa ne ʻomi haʻaku meʻa mei he ʻakau, pea u kai.” (Sēn. 3:12) Naʻe ʻikai ongoʻi fakatomala ʻa ʻĀtama ʻi he meʻa naʻá ne faí. Ka, naʻá ne feinga ke tukuakiʻi ʻa ʻIvi pea aʻu ʻo ne feinga ke tukuakiʻi ʻa Sihova, ʻa e Tokotaha naʻá ne fakatupu hono uaifí. Neongo naʻe fakatou faiangahala ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, naʻe tukuakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻĀtama ki heʻena filí. ʻI he ʻuhinga ko ení, ʻoku pehē ai ʻe he Tohi Tapú ko e “fou mai ʻi he tangata pē taha ʻa e hū ʻa e angahalá ki he māmaní pea mo e maté fakafou ʻi he angahalá.”—Loma 5:12.
5. Ko e hā ʻa e nunuʻa kuo hoko ʻi he pule pē ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kia kinautolú?
5 Naʻe fakatuipauʻi ʻe Sētane ʻa ʻĀtama mo ʻIvi naʻe ʻikai te na fiemaʻu ʻa Sihova ke hoko ko hona Pule. Naʻe langaʻi hake ai ʻa e fehuʻi fekauʻaki mo e tokotaha ʻoku totonu ke pule ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ke tali ʻa e fehuʻi ko iá, kuo fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke pule pē kia kinautolu ʻi ha vahaʻa taimi. Ko e hā ʻa e nunuʻá? Kuo fakatupunga ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e fakatamaki hokohoko. ʻI he taʻu ʻe 100 fakamuimuí pe ofi ki ai, fakafuofua ki he kakai ʻe toko 100,000,000 kuo nau mate ʻi he ngaahi taú. Hangē ko e lau ʻa e Tohi Tapú, “ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.” (Sel. 10:23) Ko e ʻuhinga ia ʻoku tali ai ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa Sihova ko honau Pulé.—Lau ʻa e Palōveepi 3:5, 6.
6. ʻI he ngaahi fonua lahi, ʻoku anga-fēfē ʻa e fakafeangai ki he kakai fefiné mo e tamaiki fefiné?
6 Kuo faingataʻaʻia ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné ʻi he māmani ko eni ʻoku puleʻi ʻe Sētané. (Koh. 8:9; 1 Sio. 5:19) Ka, ko e kakai fefiné kuo nau hoko ʻo maʻukovia ʻe he niʻihi ʻo e ngaahi faihia kovi tahá. Ko e fakatātaá, takatakai ʻi he māmaní ʻoku fakafuofua ki he kakai fefine ʻe toko 1 ʻi he toko 3 kuo tā kinautolu ʻe honau ngaahi husepānití tonu pe kaumeʻá. Pehē foki, ʻi he ngaahi anga fakafonua ʻe niʻihi ʻoku anga-maheni ai ʻa e saiʻia ange ʻi he tamaiki tangatá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻi heʻenau tupu haké, ʻe lava ke nau tokangaʻi ʻenau ngaahi mātuʻá pea hoko atu ai honau hingoa fakafāmilí. ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ʻoku vakai ai ki he tamaiki fefiné ʻoku nau taʻeʻaonga, pea ʻoku fakatooki kinautolu ʻe he ngaahi mātuʻá ki muʻa ke fanauʻí.
7. Ko e hā ʻa e faʻahinga kamataʻanga naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he tangatá mo e fefiné?
7 ʻOku ʻikai ʻaupito ke hōifua ʻa Sihova ʻi hono ngaohikoviʻi ʻa e kakai fefiné. ʻOkú ne fakafeangai ki he kakai fefiné ʻi he founga totonu mo fakaʻapaʻapa. ʻI he taimi naʻe fakatupu ai ʻe Sihova ʻa ʻIví, naʻe ʻikai ke ngaohi ia ke hoko ko ha pōpula ʻa ʻĀtama. Naʻá ne haohaoa pea maʻu mo e ngaahi ʻulungaanga kehekehe ʻa ia naʻe ʻai ai ia ko ha fakakakato lelei ʻaupito ki hono husepānití. Ko e ʻuhinga ia ʻe taha ʻoku pehē ai ʻe he Tohi Tapú ʻi he hili hono fakaʻosi ʻe he ʻOtuá ʻene ngāue fakaefakatupú, naʻá ne ‘ʻafio ki he meʻa kotoa pe kuo ne ngaohi, pea tā kuo lelei ʻaupito.’ (Sēn. 1:31) Ko hono moʻoní, naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha kamataʻanga lelei ʻaupito.
KAU FEFINE NAʻA NAU MAʻU ʻA E POUPOU ʻA SIHOVÁ
8. (a) ʻOku tōʻonga fēfē ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí? (e) ʻI he faai mai ʻa e hisitōliá, ko hai kuo tokoniʻi mo poupouʻi ʻe Sihová?
8 Hili ʻa e angatuʻu ʻi ʻĪtení, naʻe hokohoko atu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke talangataʻa kia Sihova. ʻI he ngaahi taʻu ki muí ni maí, ko e tōʻonga ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kuo ʻalu ke kovi ange. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e ‘ngaahi taimi fakalilifu eni ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia,’ hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú. (2 Tīm. 3:1-5) Neongo ʻa e fulikivanu ʻa e niʻihi, kuo ʻi ai maʻu pē ʻa e kau tangata mo e kau fefine kuo nau talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá pea tali ia ko honau Pule. Kuo nau falala kia Sihova pea kuó ne tokoniʻi mo poupouʻi kinautolu.—Lau ʻa e Saame 71:5.
9. Ko e kakai ʻe toko fiha naʻe hao ʻi he Lōmakí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
9 ʻI he taimi ʻo Noá, naʻe fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e kakai fulikivanú ʻi he Lōmakí, pea ko e kiʻi tokosiʻi pē ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá naʻe haó. Kapau naʻe kei moʻui ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻo Noá ʻi he taimi ko iá, naʻa nau mate foki ʻi he Lōmakí. (Sēn. 5:30) Ka ko e tokolahi ʻo e kakai fefine naʻe hao ʻi he Lōmakí naʻe tatau pē mo e tokolahi ʻo e kakai tangatá. Ko e kau haó ko Noa, ko hono uaifí, ko hona foha ʻe tolú mo honau ngaahi uaifí. Naʻe fakahaofi kinautolu koeʻuhí naʻa nau talangofua kia Sihova pea fai hono finangaló. Ko e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻoku moʻui he taimi ní ko ʻenau haʻu mei he toko valu ko iá ʻa ia naʻe tokoniʻi mo maluʻi ʻe he ʻOtuá.—Sēn. 7:7; 1 Pita 3:20.
10. Ko e hā naʻe tokoniʻi ai mo maluʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi uaifi ʻo e kau tangata faitōnungá?
10 ʻI he ngaahi taʻu ki mui aí, ko e ngaahi uaifi ʻo e kau pēteliake faitōnungá naʻa nau maʻu foki ʻa e tokoni mo e maluʻi ʻa Sihová. Naʻe ʻikai ke nau lāunga fekauʻaki mo ʻenau moʻuí, pea naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihova. (Sute 16) Ko e taha ʻi he kau fefine ko iá ko Sela. ʻI he taimi naʻe kole ai ke hiki mei hono ʻapi fakafiemālie ʻi ʻUá ke nofo tēnití, naʻe ʻikai ke ne lāunga. ʻI hono kehé, naʻá ne ‘talangofua kia ʻĒpalahame, ʻo ne ui ia ko e “ʻeiki.”’ (1 Pita 3:6) Fakakaukau foki fekauʻaki mo Lepeka, ʻa e uaifi ʻo ʻAisaké. Ko ha meʻaʻofa lelei ʻaupito ia meia Sihova. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ‘pea ʻofa ʻa ʻAisake ki ai: pea ko ʻene toki fiemalie ia talu ʻa e fai oʻene faʻeé.’ (Sēn. 24:67) ʻI he ʻahó ni, ʻoku monūʻia ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi hono maʻu ʻa e kau fefine faitōnunga tokolahi hangē ko Sela mo Lepeká ʻi honau lotolotongá.
11. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he ongo māʻuli ʻIsilelí ʻa e loto-toʻá?
11 Lolotonga ʻa e nofo pōpula ʻa e kau ʻIsilelí ʻi ʻIsipité, naʻa nau tupu ʻo hoko ko ha puleʻanga lahi. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Felo ke tāmateʻi ʻa e pēpē tangata ʻIsileli kotoa pē ʻi hono fanauʻí. Naʻe ʻi ai ʻa e ongo fefine ʻIsileli ngalingali naʻá na tokangaʻi ʻa e kau māʻulí. Ko hona hingoá ko Sīfila mo Pua. Koeʻuhí naʻá na manavahē ange kia Sihova ʻia Felo, ko e ongo māʻuli ko ení naʻá na loto-toʻa pea fakafisi ke muimui ki he tuʻutuʻuni ʻa Felo ke tāmateʻi ʻa e fanga kiʻi pēpē tangatá. Pea naʻe fakapaleʻi kinaua ʻe Sihova ki mui ange ke ʻi ai hona fāmili.—ʻEki. 1:15-21.
12. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe makehe ʻo fekauʻaki mo Tēpola mo Siailí?
12 Lolotonga ʻa e taimi naʻe ʻi ai ai ʻa e kau fakamaau ʻi ʻIsilelí, naʻe fakanofo ʻe he ʻOtuá ha fefine ko Tēpola ko ha palōfita fefine. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Tēpola ʻa Fakamaau Pēlaki pea tokoniʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke tauʻatāina mei honau ngaahi filí. Naʻá ne tomuʻa tala ko ha fefine ʻo ʻikai ko Pēlaki te ne maʻu ʻa e lāngilangi ʻo hono ikunaʻi ʻa e kau Kēnaní. Ko e ngaahi fili ko ení naʻe ikunaʻi ia ʻi he taimi naʻe tāmateʻi ai ʻe Siaili, ko ha fefine naʻe ʻikai ko ha ʻIsileli, ʻa Sīsela, ko ha ʻeikitau ʻo e kau tau Kēnaní.—Fkm. 4:4-9, 17-22.
13. Ko e hā ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo ʻApikalé?
13 Fakakaukau foki fekauʻaki mo e fefine faitōnunga ko ʻApikalé ʻa ia naʻe moʻui ʻi he taʻu nai ʻe 1,100 ki muʻa ʻia Kalaisi. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko ha fefine fakakaukau lelei ia ka ko hono husepānití, ʻa Nāpale, naʻe anga-kovi, taʻeʻaonga mo taʻeʻatamai. (1 Sām. 25:2, 3, 25) Koeʻuhí naʻe maluʻi ʻe Tēvita ʻa e kau tangata ʻa Nāpalé, naʻe faifai pē ʻo fekauʻi atu ʻe Tēvita ʻene kau tangatá ke kole kiate ia ha meʻakai mo e ngaahi meʻa kehe. Ka ne hanga ʻe Nāpale “ʻo ngaohia kinautolu” pea ʻikai ʻoange ha meʻa. Naʻe ʻita ʻaupito ʻa Tēvita ʻo ne palani ke tauteaʻi ʻa Nāpale mo ʻene kau tangatá. Kae kehe, hili hono tala ange ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Nāpalé, naʻe ʻave ʻe ʻApikale ʻa e meʻakai mo e ngaahi meʻaʻofa kehe kia Tēvita. Koeʻuhi ko ʻene fai fakapotopotó, naʻe ʻikai ai tāmateʻi ʻe Tēvita ʻa Nāpale. (1 Sām. 25:8-18) Naʻe tala ange ki mui ai ʻe Tēvita kiate ia: “Malo mo e ʻEiki ko e ʻOtua ʻo Isileli ʻene fekau koe ke fakafetaulaki kiate au he ʻaho ni.” (1 Sām. 25:32) Hili ʻa e mate ʻa Nāpalé, naʻe mali ʻa Tēvita mo ʻApikale.—1 Sām. 25:37-42.
14. Ko e hā ʻa e ngāue naʻe kau ai ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo Salumí, pea ʻoku anga-fēfē hono fai ʻe he kau fefine Kalisitiané ʻa e meʻa meimei tatau he ʻahó ni?
14 ʻI he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalema mo hono temipalé ʻi he taʻu 607 ki muʻa ʻia Kalaisí, naʻe mate ʻa e tokolahi ʻo e kau tangata, kau fefine mo e fānau. ʻI he taʻu 455 ki muʻa ʻia Kalaisí, naʻe toe langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa Nehemaiá. ʻI he lotolotonga ʻo e kau ngāue tokolahi naʻe tokoni ki he ngāue langá ko e ngaahi ʻofefine ʻo Salumí. Ko ʻenau tamaí ko ha “pule ʻo e vaeua ʻo e tukuʻuta ʻo Selusalema.” (Nehe. 3:12) Neongo ia, naʻe fiefia ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo Salumí ke fai ʻa e ngāue māʻulaló. ʻOku fakamanatu mai heni kia kitautolu ʻa e kau fefine Kalisitiane tokolahi ʻoku nau kau ʻi he ngaahi ngāue langa takatakai ʻi he māmaní he ʻahó ni!
KAU FEFINE MANAVAHĒ-ʻOTUA ʻI HE TAIMI ʻO SĪSUÚ
15. Ko e hā ʻa e monū naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Melé?
15 Kuo ʻoange ʻe Sihova ki he kakai fefiné ʻa e ngaahi monū makehe ʻi heʻene ngāué. Ko e fefine ʻe taha ko ha tāupoʻou ko hono hingoá ko Mele. Lolotonga ʻene fakamaʻu mo Siosifá, naʻe feitama ʻa Mele fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová. Ko e hā naʻe fili ai ʻe he ʻOtuá ʻa Mele ke hoko ko e faʻē ʻa Sīsuú? ʻOku ʻikai ha veiveiua koeʻuhí naʻá ne maʻu ha ngaahi ʻulungaanga lelei ʻa ia naʻe fiemaʻu ke ʻohake ʻaki hono foha haohaoá. Ko ha monū lahi ia ke hoko ko e faʻē ʻa e moʻungaʻi tangata lahi taha kuo moʻui ʻi he māmaní!—Māt. 1:18-25.
16. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Sīsū ki he kakai fefiné? ʻOmai ha fakatātā.
16 Naʻe anga-lelei ʻaupito ʻa Sīsū ki he kakai fefiné. Ko e fakatātaá, fakakaukau fekauʻaki mo e fefine ʻa ia naʻe “ʻau totó ʻi he taʻu ʻe hongofulu-mā-ua.” Naʻá ne ala ki he kofu ʻo Sīsuú koeʻuhí ke moʻui. Naʻe ʻita ʻa Sīsū ʻiate ia? ʻIkai. Naʻá ne anga-lelei ʻo ne pehē: “ʻOfefine, kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí. ʻAlu ʻi he fiemālie, peá ke moʻui lelei mei ho mahaki fakamamahí.”—Mk. 5:25-34.
17. Ko e hā naʻe hoko ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi ʻi he taʻu 33?
17 ʻI he fononga holo ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló, naʻe ʻi ai ʻa e kau fefine ʻe niʻihi naʻa nau tokangaʻi ʻenau ngaahi fiemaʻú. (Luke 8:1-3) Pea ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi ʻi he taʻu 33, fakafuofua ki he kau tangata mo e kau fefine ʻe toko 120 naʻa nau maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi ha founga makehe. (Lau ʻa e Ngāue 2:1-4.) ʻI he ngaahi taʻu lahi ki muʻa ai, naʻe pehē ʻe Sihova: “Te u lilingi hoku Laumalie ki he kakano kotoa; pea ʻe fai palofisai ʻe homou ngaahi foha mo homou ngaahi ʻofefine . . . ʻio, naʻa mo e kau tamaioʻeiki mo e kau kaunanga te u lilingi hoku Laumalie kiate kinautolu ʻi he kuonga ko ia.” (Sioeli 2:28, 29) Ko e mana ko eni ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí ko ha fakamoʻoni ia ʻo e hōifua mai ʻa Sihova ki he kau tangata mo e kau fefine ko eni ʻa ia naʻa nau hoko ko e “ʻIsileli ʻa e ʻOtuá.” (Kal. 3:28; 6:15, 16) Naʻe kau ʻa e ngaahi ʻofefine ʻe toko fā ʻo Filipe ko e ʻevangelioó ʻi he niʻihi ʻo e kau fefine naʻa nau malanga ʻi he ʻuluaki senitulí.—Ngā. 21:8, 9.
“KO E HOSITE LAHI” ʻO E KAU FEFINE
18, 19. (a) Ko e hā ʻa e monū kuo ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he kau tangatá mo e kau fefiné? (e) Ko e hā ʻa e lave ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he kau fefine tala ongoongo leleí?
18 ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻa e 1800 tupú, ko e kau tangata mo e kau fefine tokosiʻi pē naʻa nau mahuʻingaʻia ʻaupito ʻi he moʻoni Fakatohitapú. Ko kinautolu ʻa e faʻahinga naʻa nau fakaava ʻa e halá ʻaki hono malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻa Sīsuú pea kau ʻi hono fakahoko ʻa e kikite ʻa Sīsuú: “Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai leva ʻa e ngataʻangá.”—Māt. 24:14.
19 Ko e kiʻi kulupu ʻo e Kau Ako Tohi Tapú kuo tupu ia ʻo hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻe toko 8,000,000 nai he ʻahó ni. Tānaki atu kia kinautolú, laka hake ʻi he toko 11,000,000 kehe naʻa nau maʻu ʻa e Fakamanatu ʻa e pekia ʻa Sīsuú. Ko e tokolahi taha ʻo kinautolú ko e kakai fefine. Pehē foki, laka hake ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻe toko 1,000,000 ʻi he ngāue taimi-kakató. ʻI he lahi taha ʻo e ngaahi fonuá, ko e tokolahi taha ʻo e faʻahingá ni ko e kau fefine. Kuo ʻoange ʻe Sihova ki he kakai fefiné ʻa e monū ke fakafofongaʻi ia. Ko ia, ko e ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé kuo fakahoko moʻoni: “ʻOmai ʻa e tala ʻe Atonai—Ko e kau fefine tala ongoongo lelei ko e hosite lahi.”—Saame 68:11.
Ko e kau fefine tala ongoongo leleí “ko e hosite lahi” moʻoni (Sio ki he palakalafi 18, 19)
NGAAHI PALE LAHI ʻOKU FAKATATALI MAI KI HE KAU FEFINE MANAVAHĒ-ʻOTUÁ
20. Ko e hā ʻa e ngaahi kaveinga lelei ki he lotu fakafāmilí pe ako fakafoʻituituí?
20 ʻOku ʻikai malava ke tau fakalau heni ʻa e kotoa ʻo e kau fefine faitōnunga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú. Ka ʻe lava ke tau lau fekauʻaki mo kinautolu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻi he ngaahi kupu ʻoku maʻu ʻi heʻetau ʻū tohí. ʻE lava ke tau fakalaulauloto ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Luté mo ʻene mateakí. (Lute 1:16, 17) Pehē foki, ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei he lāulea ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Kuini ʻĒsetá. ʻE lava ke tau ako fekauʻaki mo e kau fefine ko ení mo e niʻihi kehe lolotonga ʻetau lotu fakafāmilí. Pe kapau ʻoku tau nofo toko taha, ʻe lava ke tau ako fekauʻaki mo e kau fefine ko ení mo e niʻihi kehe lolotonga ʻetau ako fakafoʻituituí.
21. Kuo anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe he kau fefine faitōnungá ʻenau mateaki kia Sihová?
21 ʻOku mātuʻaki hā mahino kuo tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngāue fakamalanga ʻa e kau fefine faitōnungá, naʻa mo e lolotonga ʻo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá. Ko e fakatātaá, lolotonga ʻa e taimi fakafeʻātungia ʻa e kau Nasí mo e pule faka-Kominiusí, naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e kau fefine faitōnungá ke nofoʻaki mateaki kiate ia. Naʻe faingataʻaʻia ʻa e tokolahi, pea aʻu ʻo tāmateʻi ʻa e niʻihi koeʻuhí ko ʻenau talangofua ki he ʻOtuá. (Ngā. 5:29) Hangē ko e kau fefine faitōnunga ko iá, ko e kau fefine Kalisitiané mo e niʻihi kehe he ʻahó ni kuo nau fili ʻa e ʻOtuá ko honau Pule. Kuo folofola ʻa Sihova kia kinautolu, ʻo hangē pē ko ʻene folofola ki he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá: “ʻOua ʻe manavahe, he ʻoku ou ʻiate koe ʻe au.”—ʻAi. 41:10-13.
22. Ko e hā ʻa e ngaahi monū ʻoku tau fakatuʻotuʻa atu ki ai ʻi he kahaʻú?
22 ʻI he kahaʻú, ʻe ngāueʻaki ʻa e kau tangata mo e kau fefine manavahē-ʻOtuá ke tokoniʻi ʻa e laui miliona ʻo e faʻahinga ʻe toetuʻú ke ako fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻa fakaofo ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Tānaki atu ki aí, te nau kau ʻi hono toe fakafoki ʻa e māmaní kotoa ki ha palataisí. ʻI he teʻeki aʻu ki aí, ʻofa ke tau fakamahuʻingaʻi kotoa ʻa e monū ʻoku tau maʻú ke tauhi “uouangataha” kia Sihova.—Sēf. 3:9.