Ko e Toetuʻu ʻa Sīsuú Ko ʻEne ʻUhinga Kiate Kitautolú
“Kuo fokotuʻu hake ia.”—MĀT. 28:6.
1, 2. (a) Ko e hā naʻe loto ʻa e kau taki lotu ʻe niʻihi ke ʻiló, pea naʻe fēfē ʻa e tali ʻa Pitá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.) (e) Ko e hā naʻe malava ai ʻa Pita ke lea ʻi he loto-toʻá?
ʻI HA ngaahi uike siʻi hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú, naʻe fehangahangai ʻa e ʻapositolo ko Pitá mo ha kulupu ʻo e kau taki lotu Siu fakailifia. Ko e kau tangata tatau pē eni naʻa nau faʻufaʻu ke tāmateʻi ʻa Sīsuú. ʻI he taimi ko ení naʻa nau ʻita ʻia Pita koeʻuhí naʻá ne fakamoʻui ha tangata naʻe ʻikai ʻaupito lava ke lue. Naʻa nau ʻeke kia Pita: “ʻI he mafai fē pe ko e hingoa ʻo hai naʻá mo fai ai ʻa e meʻá ni?” Naʻe tali loto-toʻa ange ʻa Pita: “Ko e huafa ʻo Sīsū Kalaisi ko e Nāsaletí, ʻa ia naʻa mou tutuki ka naʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻOtuá mei he maté, ʻoku fakafou ʻiate ia ʻa e tuʻu heni ʻa e tangatá ni kuo moʻui lelei ʻi homou haʻohaʻongá.”—Ngā. 4:5-10.
2 Ki muʻa ange, naʻe manavahē ʻaupito ʻa Pita ʻo ne fakaʻikaiʻi tuʻo tolu ʻa Sīsū. (Mk. 14:66-72) ʻI he taimi ko ení, ʻi he ʻikai hoko ʻo manavaheé, naʻe loto-toʻa ʻa Pita ʻi he ʻao ʻo e kau taki lotú. Ko e hā hono ʻuhingá? Tānaki atu ki hono maʻu ʻa e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní, naʻe tuipau ʻa Pita naʻe moʻui ʻa Sīsū. Ko e hā naʻe mātuʻaki fakapapauʻi ai ia ʻe he ʻapositoló? Pea ko e hā ʻe lava ai ke tau maʻu ʻa e tuipau tatau?
3, 4. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi toetuʻu naʻe hoko ki muʻa ke fanauʻi ʻa e kau ʻapositolo ʻa Sīsuú? (e) Ko hai naʻe fokotuʻu ʻe Sīsuú?
3 Naʻe ʻilo ʻe he kau ʻapositoló ko e kau maté ʻe lava ke nau toe moʻui. Ki muʻa ke fanauʻi ʻa e kau ʻapositoló, naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he palōfita ko ʻIlaisiā mo ʻIlaisá ʻa e mafai ke fokotuʻu ʻa e kau maté. (1 Tuʻi 17:17-24; 2 Tuʻi 4:32-37) Naʻe aʻu ʻo moʻui ha tangata ʻosi mate ʻi he taimi naʻe tuku ai hono sinó ki ha fonualoto ʻo lave ʻi he ngaahi hui ʻo ʻIlaisá. (2 Tuʻi 13:20, 21) Naʻe tui ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ki he ngaahi fakamatala ko ení, ʻo hangē pē ko ʻetau tui ʻoku moʻoni ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.
4 Ngalingali, ʻoku maongo moʻoni kiate koe ʻi he taimi ʻokú ke lau ai fekauʻaki mo hono fokotuʻu mai ʻe Sīsū ʻa e kau maté. Ko e fakatātaá, sioloto atu ki he ʻohovale lahi ʻa e uitoú ʻi he taimi naʻe fokotuʻu mai ai ʻe Sīsū hono foha pē tahá. (Luke 7:11-15) Pe fakakaukau ki he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe Sīsū ha kiʻi taʻahine. Ko hono moʻoní ko e loto-mamahi lahi ʻene ongo mātuʻá naʻe liliu ia ki he fiefia ʻi he taimi naʻá na sio ai ki he moʻui mai hona ʻofefiné! (Luke 8:49-56) Pea he fiefia lahi ē kuo pau naʻe maʻu ʻe he kakaí ʻi he sio ki he hū mai ki tuʻa ʻa Lāsalosi mei he fonualotó!—Sione 11:38-44.
ʻUHINGA NAʻE MAKEHE AI ʻA E TOETUʻU ʻA SĪSUÚ
5. Naʻe anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú mei he ngaahi toetuʻu ki muʻa aí?
5 Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ʻapositoló naʻe kehe ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú mei he ngaahi toetuʻu kotoa ki muʻa aí. Ko e kakai naʻe toetuʻu ki muʻá naʻe ʻoange kia kinautolu ʻa e ngaahi sino fakaetangata ka ki mui ai naʻa nau toe mate. Ko Sīsū naʻe ʻoange kiate ia ha sino fakalaumālie ʻa ia heʻikai ʻaupito lava ke ʻauha. (Lau ʻa e Ngāue 13:34.) Naʻe tohi ʻe Pita ko Sīsū “naʻe tāmateʻi ia ʻi he kakano, ka naʻe fakamoʻui hake ia ʻi he laumālie.” Pehē foki, “ʻokú ne ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, he naʻá ne ʻalu hake ki hēvani; pea ko e kau ʻāngelo mo e kau maʻu mafai mo e ngaahi mālohi naʻe fakamoʻulaloaʻi kinautolu kiate ia.” (1 Pita 3:18-22) Ko e ngaahi toetuʻu kehé ko e ngaahi mana tuʻu-ki-muʻa, ka ko e toetuʻu ʻa Sīsuú ʻa e mana lahi taha kuo hokó.
6. Naʻe anga-fēfē hono tākiekina ʻe he toetuʻu ʻa Sīsuú ʻene kau ākongá?
6 Naʻe tākiekina lahi ʻe he toetuʻu ʻa Sīsuú ʻene kau ākongá. Naʻe ʻikai ke ne kei mate, ʻo hangē ko ia naʻe tui ki ai ʻa hono ngaahi filí. ʻI hono kehé, naʻá ne moʻui ko ha tokotaha laumālie mālohi, pea heʻikai lava ʻe ha tangata ke fai ha meʻa ki ai. Ko ʻene toetuʻú naʻe fakamoʻoniʻi ai ko ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Koeʻuhí naʻa nau ʻiloʻi naʻe moʻui ʻa Sīsū, naʻe ʻikai ke toe loto-mamahi pe ilifia ʻene kau ākongá. ʻI hono kehé, naʻa nau faivelenga mo tuipau. Kapau naʻe ʻikai fokotuʻu hake ʻa Sīsū, heʻikai ke fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá pea ko e ongoongo lelei naʻa nau malangaʻí ʻe ʻikai hano ʻuhinga.
7. Ko e hā ʻoku fai ʻe Sīsū he ʻaho ní, pea ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻe lava ke tau ʻeké?
7 ʻOku tau ʻilo ko Sīsuú naʻe fakalaka atu ia ʻi he hoko ko ha moʻungaʻi tangata pē. ʻOku moʻui ʻa Sīsū pea ʻokú ne tokangaʻi ʻa e ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí. Ko e Tuʻi ia ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻe vavé ni ke ne toʻo kotoa atu ʻa e koví mei he māmaní pea liliu ia ki ha palataisi ʻa ia ʻe moʻui taʻengata ai ʻa e kakaí. (Luke 23:43) Naʻe ʻikai mei malava ke hoko ʻa e ngaahi meʻá ni kapau naʻe ʻikai fokotuʻu hake ʻa Sīsū. Ko ia ko e hā ʻe lava ai ke tau fakapapauʻi naʻe fokotuʻu hake ʻa Sīsū mei he maté? Pea ko e hā ʻa e ʻuhinga kia kitautolu ʻene toetuʻú?
MĀLOHI ʻO SIHOVA ʻI HE MATÉ
8, 9. (a) Ko e hā naʻe kole ai ʻe he kau taki lotu Siú ke leʻohi ʻa e faʻitoka ʻo Sīsuú? (e) Ko e hā naʻe hoko ʻi he haʻu ʻa e ongo fefiné ki he fonualotó?
8 Hili hono tutuki ʻo Sīsuú, naʻe haʻu ʻa e kau taki lotu Siú kia Pailato ʻo pehē: “Tangataʻeiki, kuo mau manatuʻi hake naʻe pehē ʻe he tangata kākā ko iá ʻi heʻene kei moʻuí, ‘Hili ʻa e ʻaho ʻe tolu ʻe fokotuʻu hake au.’ Ko ia ai, fai ha fekau ke leʻohi malu ʻa e faʻitoká ʻo aʻu ki he ʻaho hono tolú koeʻuhi ke ʻoua naʻa haʻu ʻene kau ākongá ʻo kaihaʻasi ia pea nau pehē ki he kakaí, ‘Kuo fokotuʻu hake ia mei he maté!’ pea ko e foʻi kākā ko ʻeni ki muí ʻe kovi ange ia ʻi he ki muʻá.” Naʻe tala ange ʻe Pailato kia kinautolu: “Te u ʻoatu haʻamou kau kaʻate. Mou ō ʻo leʻo ia ki he malu taha te mou malavá.” Ko e meʻa tofu pē ia naʻa nau faí.—Māt. 27:62-66.
9 ʻI hono telio iá, naʻe tuku ʻa Sīsū ʻi ha fonualoto naʻe foa ʻi ha fuʻu maka, pea ko ha fuʻu maka lahi naʻe tāpuniʻi ʻaki ʻa e hūʻangá. Naʻe loto ʻa e kau taki lotú ke nofo ai pē ʻa Sīsū ʻi he fonualotó. Ka naʻe kehe ʻaupito ʻa e fakakaukau ia ʻa Sihová. ʻI he ʻaho ʻe tolu ki mui ai, naʻe haʻu ki he fonualotó ha ongo ākonga, ko Mele Makitaline mo e Mele ʻe tahá. ʻI aí, naʻá na ʻiloʻi ʻa e fuʻu maká kuo tekaʻi ki he tafaʻakí pea mo ha ʻāngelo ʻoku hekeheka ai. Naʻe tala ange ʻe he ʻāngeló ki he ongo fefiné ke na sio ki he loto fonualotó ʻoku ʻikai ha taha ai. Naʻe pehē ange ʻe he ʻāngeló: “ʻOku ʻikai te ne ʻi heni, he kuo fokotuʻu hake ia.” (Māt. 28:1-6) Naʻe moʻui ʻa Sīsū!
10. Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Paula naʻe toetuʻu ʻa Sīsuú?
10 Ko e meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho ʻe 40 hono hokó naʻe ʻikai ai ha veiveiua naʻe fokotuʻu hake ʻa Sīsū. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kolinitoó: “ʻOku kau ʻi he ʻuluaki ngaahi meʻa naʻá ku tuku atu kiate kimoutolú ʻa e meʻa ko ia naʻá ku maʻu foki ʻe au, ʻa ia ko e pekia ʻa Kalaisi koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá ʻo fakatatau ki he Folofolá, ko hono telio iá, ko hono fokotuʻu hake ia ʻi he ʻaho hono tolú ʻo fakatatau ki he Folofolá, ko ʻene hā kia Kīfasí, pea hoko leva ai ki he toko hongofulu-mā-uá. Hili iá, naʻá ne hā ki he fanga tokoua ʻe toko 500 tupu ʻi he foʻi taimi pē ʻe taha, ʻa ia ko honau tokolahi tahá ʻoku nau kei ʻiate kitautolu, neongo kuo tō ʻo mohe ʻi he maté ʻa e niʻihi. Hili iá naʻá ne hā kia Sēmisi, pea hoko ai ki he kau ʻapositoló kotoa; ka ko e fakamuimui tahá naʻá ne toe hā foki kiate au ʻo hangē ko ha hā ki ha taha fanauʻi taʻehokó.”—1 Kol. 15:3-8.
ʻUHINGA ʻE FĀ ʻOKU TAU ʻILOʻI AI NAʻE TOETUʻU ʻA SĪSUÚ
11. Naʻe anga-fēfē hoko ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú “ʻo fakatatau ki he Folofolá”?
11 Naʻe hoko ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú “ʻo fakatatau ki he Folofolá.” Naʻe tomuʻa tala ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e toetuʻú. Ko e fakatātaá, naʻe tohi ʻe ha tokotaha-tohi-saame ʻe taha ko e ‘tokotaha mateaki’ ʻa e ʻOtuá heʻikai liʻaki ia ʻi Lolofonua. (Lau ʻa e Ngāue 13:35) ʻI he ʻaho ʻo e Penitekosi ʻi he taʻu 33, naʻe fakamatalaʻi ʻe Pita ko e “tokotaha mateakí” ko Sīsū, ʻi heʻene pehē: ‘Naʻe tomuʻa sio ʻa Tēvita mo ne lea ʻo kau ki he toetuʻu ʻa e Kalaisí, naʻe ʻikai ke liʻaki ia ʻi Hētesi pe sio ʻa hono kakanó ʻi he ʻauʻauhá.’—Ngā. 2:23-27, 31.
12. Ko hai naʻe sio kia Sīsū kuo toetuʻú?
12 Naʻe sio ʻa e kau fakamoʻoni sio tonu tokolahi kia Sīsū kuo toetuʻú. Lolotonga ʻa e ʻaho ʻe 40 hili ʻene toetuʻú, naʻe hā ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻi he ngoue ofi ki hono fonualotó, ʻi he hala ki he kolo ko ʻEmeasí, pea ʻi he ngaahi feituʻu kehe. (Luke 24:13-15) Naʻá ne lea ki he faʻahinga taautaha, kau ai ʻa Pita, pea ki he ngaahi kulupu. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe aʻu ʻo hā ʻa Sīsū ki ha fuʻu kakai laka hake he toko 500. Heʻikai lava ke tau tukunoaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ia naʻe sio ʻa e fuʻu kau fakamoʻoni sio tonu tokolahi kia Sīsū kuo toetuʻú.
13. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he faivelenga ʻa e kau ākongá naʻa nau tuipau naʻe fokotuʻu hake ʻa Sīsū?
13 Naʻe malangaʻi faivelenga ʻe he kau ākongá ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú. Naʻe fakatangaʻi kinautolu, naʻa nau faingataʻaʻia, pea tāmateʻi ʻa e niʻihi koeʻuhí ko ʻenau ngāue fakamalangá. Fakakaukau ki heni: Kapau naʻe ʻikai fokotuʻu hake ʻa Sīsū, ʻe tuku ʻe Pita ʻene moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke malangaʻi ʻa e toetuʻu ʻa Kalaisí ki he kakai tatau naʻa nau fehiʻa ʻia Sīsū pea faʻufaʻu ke tāmateʻi iá? Naʻe tuipau ʻa Pita mo e kau ākonga kehé naʻe moʻui ʻa Sīsū pea tokangaʻi ʻa e ngāue fakamalangá. Pehē foki, ko e toetuʻu ʻa Sīsuú naʻe ʻoange ai ki hono kau muimuí ʻa e ʻamanaki mālohi te nau toetuʻu foki mo kinautolu. Ko e fakatātaá, naʻe mate ʻa Sitīveni mo e tuipau ʻe fokotuʻu hake ia.—Ngā. 7:55-60.
14. Ko e hā ʻokú ke tui ai ʻoku moʻui ʻa Sīsuú?
14 ʻOku tau maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻoku pule ʻa Sīsū he taimí ni ko ha Tuʻi pea ʻoku ngāue ko ha ʻUlu ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOku hokohoko atu ke tupu ʻa e fakatahaʻangá. ʻE hoko eni kapau naʻe ʻikai ke fokotuʻu hake ʻa Sīsū mei he maté? Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ʻaupito mei lava ke tau fanongo fekauʻaki mo Sīsū kapau naʻe ʻikai ke fokotuʻu hake ia. Ka ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga mālohi ke tui ai ʻoku moʻui ʻa Sīsū pea ʻokú ne tokangaʻi ʻa e ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí.
ʻUHINGA KIA KITAUTOLU ʻA E TOETUʻU ʻA SĪSUÚ
15. Ko e hā ʻoku ʻomai ai ʻe he toetuʻu ʻa Sīsuú kia kitautolu ʻa e loto-toʻa ke malangá?
15 ʻOku ʻomai ʻe he toetuʻu ʻa Kalaisí kia kitautolu ʻa e loto-toʻa ke malanga. Talu mei he taimi ʻo Sīsuú, kuo fai ʻe he ngaahi fili ʻo e ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa kovi lahi ke taʻofi ʻaki ʻa e ngāue fakamalangá, hangē ko e tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní, manuki, fakamālohi, fakataputapui, fakamamahiʻi mo e mate. Kae kehe, naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú: “ʻIlonga ha mahafu ʻoku faʻu ke fai ʻaki ha kovi kiate koe, ʻe ʻikai siaʻa.” (ʻAi. 54:17) ʻOku ʻikai ke tau ilifia ki he faʻahinga ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētané. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū ʻo hangē ko ʻene talaʻofá. (Māt. 28:20) ʻE lava ke tau tuipau, tatau ai pē pe ko e hā ʻe fai mai ʻe hotau ngaahi filí, heʻikai ʻaupito te nau taʻofi kitautolu!
ʻOku ʻomai ʻe he toetuʻu ʻa Sīsuú kia kitautolu ʻa e loto-toʻa ke malanga (Sio ki he palakalafi 15)
16, 17. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakapapauʻi ʻe he toetuʻu ʻa Sīsuú ʻa e meʻa kotoa naʻá ne akoʻí? (e) Fakatatau ki he Sione 11:25, ko e hā ʻa e mālohi kuo ʻoange ʻe he ʻOtuá kia Sīsuú?
16 ʻOku fakapapauʻi ʻe he toetuʻu ʻa Sīsuú ʻa e meʻa kotoa naʻá ne akoʻí. Naʻe tohi ʻe ha mataotao Tohi Tapu ʻe taha kapau naʻe ʻikai toetuʻu ʻa Kalaisi, ko e kau Kalisitiané leva ko e kakai vale ʻoku nau tui ki ha loi lahi. Naʻe tohi ʻe Paula kapau naʻe ʻikai toetuʻu ʻa Sīsū, ko e malanga mo e tui ʻa e kau Kalisitiané ʻe hoko ko e kulanoa. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi fakamatala Kōsipelí ʻe hoko pē ko ha talanoa fakamamahi ʻo ha tangata lelei mo poto ʻa ia naʻe tāmateʻi ʻe hono ngaahi filí. Ka naʻe toetuʻu ʻa Sīsū, ʻa ia ʻoku fakapapauʻi ai naʻe moʻoni ʻa e meʻa kotoa naʻá ne akoʻí.—Lau ʻa e 1 Kolinitō 15:14, 15, 20.
17 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko au ʻa e toetuʻú pea mo e moʻuí. Ko ia ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui kiate aú, neongo ʻokú ne mate, ʻe toe moʻui mai.” (Sione 11:25) Ko e talaʻofa ko eni ʻa Sīsuú ʻoku fakapapauʻi ʻe hoko moʻoni. Kuo ʻoange ʻe Sihova kia Sīsū ʻa e mālohi ke fokotuʻu hake ʻa e faʻahinga te nau pule ʻi hēvaní pea mo e laui piliona ʻe moʻui ʻi he māmaní. Ko e feilaulau mo e toetuʻu ʻa Sīsuú ʻoku fakapapauʻi ai heʻikai ke toe ʻi ai ha mate. Ko ia ʻe lava ke tau maʻu ʻa e mālohi ke kātekina ha faʻahinga ʻahiʻahi pē pea aʻu ʻo fehangahangai loto-toʻa mo e maté!
18. Ko e hā ʻoku fakapapauʻi ʻe he toetuʻu ʻa Sīsuú?
18 ʻOku ʻomai ʻe he toetuʻu ʻa Sīsuú kia kitautolu ʻa e tuipau ʻe fakamāuʻi ʻa e kakaí ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga anga-ʻofa ʻa Sihová. Naʻe tala ange ʻe Paula ki ha kulupu ʻo e kau tangata mo e kau fefine ʻi ʻAtenisi ko e ʻOtuá te ne “fakamāuʻi . . . ʻi he māʻoniʻoni ʻa e māmani kuo nofoʻí fakafou ʻi ha tangata ʻa ia kuó ne ʻosi fakanofo pea kuó ne ʻomi ha fakapapauʻiʻanga ki he tangata kotoa pē ʻi heʻene hanga ko ia ʻo fokotuʻu hake ia mei he maté.” (Ngā. 17:31) Naʻe fakanofo ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ke hoko ko hotau Fakamaau, pea ʻe lava ke tau fakapapauʻi ko ʻene fakamāú ʻe totonu mo anga-ʻofa.—Lau ʻa e ʻAisea 11:2-4.
19. ʻOku anga-fēfē hono tākiekina kitautolu ʻe he tui ki he toetuʻu ʻa Kalaisí?
19 ʻOku tau loto ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá koeʻuhí ʻoku tau tui ki he toetuʻu ʻa Sīsuú. Kapau naʻe ʻikai foaki ʻe Sīsū ʻene moʻuí pea ʻikai fokotuʻu hake, te tau ʻi he malumalu ai pē ʻo e angahalá mo e maté. (Loma 5:12; 6:23) ʻE ʻikai ke ʻi ai hatau ʻamanaki pea te tau pehē nai: “Tuku ke tau kai ā mo inu, he ko ʻapongipongi te tau mate.” (1 Kol. 15:32) Ka ʻoku ʻikai ke tau tokangataha ki he ngaahi mālie ʻo e moʻuí. ʻI hono kehé, ʻoku tau koloaʻaki ʻa e ʻamanaki ʻo e toetuʻú pea vēkeveke maʻu pē ke talangofua kia Sihova.
20. ʻOku anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe he toetuʻu ʻa Sīsuú ʻa e lahi ʻo e ʻOtuá?
20 Ko e toetuʻu ʻa Sīsuú ko e fakamoʻoni ia ʻo e lahi ʻo Sihová, ʻa e tokotaha ʻokú ne “hoko ko e tokotaha fakapale ia ʻo e faʻahinga ʻoku nau kumi tōtōivi kiate iá.” (Hep. 11:6) Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e mālohi mo e poto lahi ʻi hono fokotuʻu hake ʻa Sīsū ki he moʻui taʻefaʻamate ʻi hēvaní. Naʻe toe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻene malava ke fakahoko moʻoni ʻene ngaahi talaʻofá. Naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko ha “hako” makehe te ne fakaleleiʻi ʻa e ʻīsiu ʻo e tuʻunga-haú. Koeʻuhi ke hoko moʻoni ʻa e talaʻofa ko ení, ko e “hako,” ʻa Sīsū, naʻe pau ke ne mate pea toetuʻu.—Sēn. 3:15.
21. Ko e hā ʻa e ʻuhinga kiate koe ʻa e ʻamanaki ʻo e toetuʻú?
21 ʻOku tau fakamālō lahi kia Sihova koeʻuhi ko e ʻamanaki ʻo e toetuʻú. ʻOku talaʻofa ʻe he Tohi Tapú: “Vakai! Ko e tēniti ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, pea te ne nofo mo kinautolu, pea te nau hoko ko ʻene kakai. Pea ko e ʻOtuá tonu te ne ʻiate kinautolu. Pea te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá, pea ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate, pe ha mamahi pe ha tangi pe ha langa. Kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa muʻá.” Ko e talaʻofa ko iá naʻe ʻoange ia ki he ʻapositolo ko Sioné, ʻa ia naʻe pehē ai: “Tohi, koeʻuhi ko e ngaahi foʻi folofola ko ení ʻoku alafalalaʻanga mo moʻoni.” Ko hai naʻá ne ʻoange kia Sione ʻa e fakahā ko iá? Naʻe haʻu ia meia Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú!—Fkh. 1:1; 21:3-5.