TALANOA KI HE MOʻUÍ
Ngaahi Tāpuaki “ʻi he Ngaahi Taimi Faingamālie mo e Ngaahi Taimi Faingataʻa”
NAʻE fanauʻi au ʻi Maʻasi 1930, ʻi he kolo ko Namkumba, Malauī, ʻi ha fāmili ʻa ia ko e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá. ʻI he 1942, naʻá ku fakatapui ai ʻeku moʻuí kia Sihova pea papitaiso ʻi he taha ʻo homau ngaahi vaitafe fakaʻofoʻofá. ʻI he taʻu ʻe 70 kuohilí, kuó u feinga ke fai tofu pē ʻo hangē ko e fakalototoʻa ʻa e ʻapositolo ko Paulá kia Tīmoté ke “malangaʻi ʻa e folofolá, fai fakavavevave ia ʻi he ngaahi taimi faingamālie mo e ngaahi taimi faingataʻa.”—2 Tīm. 4:2.
ʻI he 1948, naʻe haʻu ʻa Nathan H. Knorr mo Milton G. Henschel ki Malauī, pea ko ʻena ʻaʻahí naʻe fakalototoʻaʻi ai au ke u ngāue taimi-kakato kia Sihova. Ki mui ai, naʻá ku fetaulaki mo Lidasi, ko ha tuofefine hoihoifua, naʻá ne maʻu ʻa e taumuʻa hangē pē ko aú ke ngāue taimi-kakato kia Sihova. Naʻá ma mali ʻi he 1950 pea ʻi he 1953 naʻe ʻi ai ʻema fānau ʻe toko ua. Neongo naʻe lahi homa ngaahi fatongia fakafāmilí, naʻá ma fili ke u kamata tāimuʻa tuʻumaʻu. ʻI he taʻu ʻe ua ki mui ai, naʻe fakaafeʻi au ke u hoko ko ha tāimuʻa makehe.
Naʻe fakaivimālohiʻi kimautolu ʻe he ngaahi ʻasemipilií ki he fakatanga ʻi he kahaʻú
Hili pē iá, naʻá ku maʻu ʻa e monū ko e ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻi he tuʻunga ko ha ʻovasia sēketi. Koeʻuhi ko e poupou lelei ʻa Lidasi, naʻe malava ai ke u tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu kotoa homa fāmilí pea hokohoko atu pē ʻi he ngāue taimi-kakató.a Ka, naʻá ma fakatou loto ke ngāue taimi-kakato kia Sihova. Ko ia naʻá ma palani fakalelei, pea fakataha mo e tokoni ʻema fānaú, naʻe malava ai ke kamata ngāue taimi-kakato ʻa Lidasi ʻi he 1960.
ʻI he 1962 naʻa mau fiefia ʻi he ʻAsemipilī Fakavahe “Kau Faifekau Loto-Toʻa.” Pea ʻi he taʻu ʻe taha ki mui ai, naʻe ʻaʻahi mai ʻa Tokoua Henschel ki Malauī ki ha fakataha-lahi makehe ofi ki he kolo ko Blantyre. Laka hake ʻi he toko 10,000 naʻa nau maʻu ʻa e fakataha-lahi ko iá. ʻI heʻeku fakakaukau ki he ngaahi polokalama makehe ko iá, naʻá ku mahinoʻi hono teuʻi mo fakaivimālohiʻi kotoa kimautolu ʻi Malauī ki he ngaahi taimi faingataʻa naʻe teu ke hokó.
HOKO MAI ʻA E NGAAHI TAIMI FAINGATAʻÁ
Tapui ʻe he puleʻangá ʻemau ngāué pea puke ʻa e vaʻá
ʻI he 1964 naʻe fakatangaʻi ʻa e Kau Fakamoʻoní koeʻuhí ko ʻenau fakafisi ke kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé. Ko hono olá, naʻe fakaʻauha ʻa e Fale Fakatahaʻanga ʻe 100 tupu mo e ʻapi ʻe 1,000 tupu ʻo e fanga tokouá. Naʻá ku hokohoko atu pē mo Lidasi ʻi he ngāue fakasēketí ʻo aʻu ki hono tapui ʻe he puleʻangá ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi he 1967. Naʻe puke ʻe he puleʻangá ʻa e vaʻá, fekauʻi ʻa e kau misinalé ke mavahe mei he fonuá, pea tuku pilīsone ʻa e Kau Fakamoʻoni tokolahi, kau ai au mo Lidasi. ʻI hono tukuange kimaua mei he pilīsoné, naʻa ma hokohoko atu ʻi he ngāue fakasēketí ʻi ha founga fakapotopoto.
ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi ʻOkatopa 1972, ko ha kau mēmipa ʻo ha kulupu fakapolitikale anga-kovi naʻe ui ko e Kautaha Toʻutupu ʻa Malauií naʻa nau haʻu ki homau ʻapí. Ka naʻe lele muʻa mai ha taha ʻi he kau mēmipá ʻo tala mai ke u toitoi koeʻuhí ʻoku nau palani ke tāmateʻi au. Naʻá ku tala ange ki hoku uaifí mo e fānaú ke nau toitoi ʻi ha ʻulu siaine ofi mai. Naʻá ku ʻalu leva ʻo kaka ʻi ha fuʻu mango. Mei ai, naʻá ku sio hifo ki heʻenau fakaʻauha homau ʻapí mo ʻemau ʻū meʻá kotoa.
Koeʻuhí ko e ʻikai ke kau hotau fanga tokouá ʻi he politikí, naʻe tutu honau ʻapí
ʻI he fakalalahi ʻa e fakatangá, naʻe mavahe ʻa e laui afe ʻo e Kau Fakamoʻoní mei Malauī. Naʻa mau nofo ʻi ha kemi hūfanga ʻi Mosemipiiki ʻo aʻu ki Sune 1974. ʻI he taimi ko iá, naʻe kole mai kiate au mo Lidasi ke ma tāimuʻa makehe ʻi Dómue, Mosemipiiki. Naʻá ma hokohoko atu ke tāimuʻa ʻo aʻu ki he 1975 ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai ke ma mavahe mei Mosemipiiki ʻo foki ki Malauī, ʻa e feituʻu naʻe kei fakatangaʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoní.
Hili ʻema fokí, naʻe vaheʻi au ke u ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi he kolomuʻá, ʻi Lilongwe. Neongo ʻa e fakatangá mo e kotoa ʻo e ngaahi faingataʻá, naʻe tupu ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻi he ngaahi sēketi naʻá ma ngāue aí.
POUPOU ANGA-ʻOFA ʻA SIHOVÁ
ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻá ma aʻu ki ha kolo naʻe fai ai ha fakataha fakapolitikale. Naʻe ʻilo ʻe he niʻihi ʻo e kakaí ko e ongo Fakamoʻoni kimaua pea ʻai ke ma tangutu ʻi ha kulupu fakapolitikale naʻe ui ko e Toʻutupu Paionia ʻa Malauií. Naʻá ma kole ʻa e tokoni mo e tataki ʻa Sihová. ʻI he ʻosi ʻa e fakatahá, naʻa nau kamata haha kimaua. Fakafokifā, naʻe lele mai ha fineʻeiki ʻo kaila mai: “Kātaki ʻo tukuange kinaua! Ko e foha eni hoku tuongaʻane. Tuku ia ke hoko atu ʻene fonongá!” Naʻe pehē ʻe he tokotaha naʻá ne tataki ʻa e fakatahá: “Tukuange kinaua!” Naʻe ʻikai te ma ʻilo pe ko e hā naʻe lea pehē ai ʻa e fefiné, koeʻuhí naʻe ʻikai ko homa kāinga. Naʻá ma tui kuo pau pē naʻe fanongo mai ʻa Sihova ki heʻema lotú.
Kaati fakapolitikale
ʻI he 1981 naʻe toe maʻu kimaua ʻe he Toʻutupu Paionia ʻa Malauií. ʻI he taimi ko ení naʻa nau ʻave ʻema pasikalá, kató mo e ʻū tohí, pea pehē ki he ʻū pepa mahuʻinga fekauʻaki mo e fanga tokoua ʻi he sēketí. Naʻá ma hola ki he ʻapi ʻo ha mātuʻa. Kae kehe, naʻá ma hohaʻa fekauʻaki mo e fakamatala naʻe ʻi he ʻū pepá. ʻI he taimi naʻe sio ai ʻa e Toʻutupu Paionia ʻa Malauií ki he ʻū pepá, naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi tohi naʻe ʻomai kiate au ʻe he fanga tokoua mei he feituʻu kehekehe ʻo Malauií. Naʻa nau ilifia heni koeʻuhí naʻa nau fakakaukau ko ha ʻōfisa fakapuleʻanga mahuʻinga au. Ko ia naʻa nau fakafoki leva ʻa e ʻū pepá kotoa ki he kau mātuʻa fakalotofonuá.
ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ma heka vaka atu ʻi ha vaitafe. Ko e tokotaha ʻoku hoʻona ʻa e vaká ko ha taki fakapolitikale, pea naʻá ne loto ke sio ki he kaati fakapolitikale ʻa e tokotaha kotoa ʻi he vaká. ʻI heʻene ofi mai kia kimauá, naʻá ne fakatokangaʻi ha tokotaha kaihaʻa ʻa ia naʻe kumi ʻe he kau polisí. Naʻe tokanga ki heni ʻa e tokotaha kotoa, pea naʻe tuku ai pē ʻene vakaiʻi ʻa e ngaahi kātí. Naʻá ma toe ongoʻi ʻa e poupou anga-ʻofa ʻa Sihová.
PUKE PEA TUKU PILĪSONE
ʻI Fepueli 1984, naʻá ku fononga atu ki Lilongwe ke ʻave ʻa e ngaahi līpooti ki he ʻōfisi vaʻa ʻi Semipiá. Naʻe taʻofi au ʻe ha polisi ʻo hua ʻeku kató. Naʻá ne maʻu ai ha ʻū tohi Fakatohitapu, ko ia naʻá ne ʻave au ki he ʻapi polisí ʻo kamata ke haha au. Naʻá ne haʻi leva au ʻaki ha maea pea tuku au ʻi ha loki fakataha mo e kau pōpula kaihaʻá.
ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe ʻave au ʻe he pule polisí ki ha loki ʻe taha pea fekau ke u fakamoʻoni ʻi ha pepa naʻe pehē ai: “Ko au, Trophim R. Nsomba, kuo ʻikai te u toe hoko ko ha Fakamoʻoni ʻa Sihova kae lava ke tukuange au.” Naʻá ku fakafisi ke fakamoʻoni ʻi he pepá peá u tala ange kiate ia: “ʻOku ou mateuteu au ʻo ʻikai ki hano haʻi pē kae pehē foki ke u mate. ʻOku ou kei hoko pē ko ha Fakamoʻoni ʻa Sihova.” Naʻe ʻita heni ʻa e pule polisí, peá ne taaʻi lahi ʻa e tēpilé ʻo lele mai ai ha polisi mei he loki hokó ke sio pe ko e hā naʻe hokó. Naʻe tala ange ʻe he pulé kiate iá: “ʻOku fakafisi ʻa e tangata ko ení ke fakamoʻoni ke tuku ʻene malangá. Ko ia tuku ke ne fakamoʻoni ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea tau ʻave ia ki Lilongwe ke haʻi ai.” Ko e taimi kotoa ko ení, naʻe ʻikai ʻilo ʻe hoku uaifí ʻa e feituʻu naʻá ku ʻi aí. ʻI he ʻaho ʻe fā ki mui ai, naʻe faai atu pē ʻo malava ʻe ha fanga tokoua ke tala ange kiate ia ʻa e meʻa naʻe hokó.
ʻI he ʻapi polisi Lilongwe, naʻe tokangaʻi lelei ai au ʻe he kau polisí. Naʻe pehē ʻe he pule polisí: “Ko hoʻo peleti laise eni he kuo haʻi koe koeʻuhí ko e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e kakai kehe ʻi hení ko e kau kaihaʻa.” Naʻá ne ʻave leva au ki he Pilīsone Kachere, ʻa ia naʻá ku nofo ai ʻi he māhina ʻe nima.
Naʻe fiefia ʻa e pule pilīsoné ʻi heʻeku ʻi aí koeʻuhí naʻá ne loto ke u hoko ko ha “faifekau” ʻi he pilīsoné. Naʻá ne fakahifo ʻa e faifekau lolotongá, ʻo tala ange kiate ia: “ʻOku ʻikai te u loto ke ke toe akoʻi heni ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, he naʻe tuku pilīsone koé ko hoʻo kaihaʻa mei ho siasí!” Ko ia ʻi he uike taki taha naʻá ku akoʻi ʻa e Tohi Tapú ʻi he fakataha mo e kau pōpulá.
Ki mui ai, naʻe kovi ange ʻa e ngaahi meʻá. Naʻe fakaʻeke au ʻe he kau maʻu mafaí koeʻuhí naʻa nau fieʻilo ki he tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻi Malauií. Naʻe ʻikai te u ʻoange ʻa e tali naʻa nau loto ki aí, ko ia naʻa nau haha au ʻou pongia. ʻI he taimi ʻe taha, naʻa nau fieʻilo ki he feituʻu naʻe ʻi ai hotau ʻuluʻi ʻapitangá. Naʻá ku pehē ange, “Kuo mou ʻeke mai ha fehuʻi faingofua, pea te u tala atu ia.” Naʻá ku tala ange ko homau ʻuluʻi ʻapitangá ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he Tohi Tapú. Naʻa nau ʻohovale pea pehē mai, “ʻI fē ʻi he Tohi Tapú?”
“ʻI he ʻAisea 43:12,” ko ʻeku tala angé ia. Naʻa nau kumi ki ai ʻo lau fakalelei ia: “Ko kimoutolu ʻeku kau fakamoʻoni—ko Sihova ia mei he Taʻehamai—ko ia ko Ela au.” Naʻa nau lau tuʻo tolu ʻa e konga Tohi Tapu ko iá. Naʻa nau ʻeke mai leva: “ʻE lava fēfē ke ʻi he Tohi Tapú ʻa e ʻuluʻi ʻapitanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kae ʻikai ʻi ʻAmelika?” Naʻá ku tala ange: “Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ʻAmeliká ʻoku nau sio foki ki he konga Tohi Tapu ko ení ʻi hono fakamatalaʻi honau ʻuluʻi ʻapitangá.” Koeʻuhí naʻe ʻikai te u tala ange ʻa e meʻa naʻa nau loto ke fanongo ki aí, naʻe ʻave au ki he Pilīsone Dzaleka, ʻi he fakatokelau ʻo Lilongwe.
NGAAHI TĀPUAKI ʻI HE NGAAHI TAIMI FAINGATAʻÁ
ʻI heʻeku aʻu ki he Pilīsone Dzaleka ʻi Siulai 1984, naʻe ʻosi ʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 81. Naʻe fonu ʻaupito ʻa e pilīsoné ʻo pau ai ke mohe ʻa e kau pōpula ʻe toko 300 ʻi he falikí ʻo nau fepikipikiʻi. Faai atu pē, naʻe malava ʻa e Kau Fakamoʻoní kotoa ke fakataha ʻi ha fanga kiʻi kulupu ke lāulea ki ha konga Tohi Tapu ʻi he ʻaho taki taha, pea naʻe fakalototoʻaʻi lahi ai kimautolu.
ʻAve ʻa e fanga tokouá hili ʻa e hopó
ʻI ʻOkatopa 1984, naʻa mau ʻalu kotoa ki he fakamaauʻangá pea tautea ngāue pōpula ʻi he taʻu ʻe ua. Hangē ko ia ki muʻá, naʻe ʻave kimautolu ki ha pilīsone ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha Kau Fakamoʻoni. Ka naʻe tala ange ʻe he pule pilīsoné ki he tokotaha kotoa: “Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau ifi tapaka. Ko ia ai kau sela, ʻoua te mou fakahohaʻasi kinautolu ʻaki haʻamou kole sikaleti pea ʻoua ʻe fekauʻi kinautolu ke nau ʻomai ha meʻa ke tutuʻaki hoʻomou sikaletí. Ko e kakai kinautolu ʻa e ʻOtuá! Ko e kotoa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku totonu ke ʻoange tuʻo ua ʻenau meʻakai ʻi he ʻaho, koeʻuhí ʻoku ʻikai ko ʻenau ʻi hení ko ha faihia ka koeʻuhí ko ʻenau tui ki he Tohi Tapú.”
Naʻe lahi ange ʻa e ngaahi ʻaongá koeʻuhí ko ʻemau ʻulungaanga leleí. ʻI he taimi naʻe fakapoʻuli ai pe ʻuhá, naʻe ʻikai fakaʻatā ʻe he kau selá ʻa e kau pōpulá ke nau ʻalu ki tuʻa. Ka naʻa nau fakaʻatā ke mau mavahe mei he falé koeʻuhí naʻa nau falala mai pea ʻiloʻi heʻikai te mau feinga ke hola. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻe taha naʻa mau ngāue ai ʻi he ngoué pea puke ha sela. Ko ia naʻa mau fua ia ki he pilīsoné. Koeʻuhí naʻa mau ʻulungaanga lelei ai pē, naʻe malava ke mau sio ki hono fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ʻe he kau tangata naʻa nau leʻohi kimautolú.—1 Pita 2:12.b
TOE MAʻU ʻA E TAIMI FAINGAMĀLIE
ʻI Mē 11, 1985, naʻe tukuange au mei he Pilīsone Dzaleka pea fiefia ke toe fakataha mo hoku fāmilí! ʻOku mau fakamālō kia Sihova ʻi heʻene tokoniʻi kimautolu ke tauhi maʻu ʻemau anga-tonu kiate iá lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ko iá. ʻOku mau ongoʻi hangē ko e ʻapositolo ko Paulá ʻi heʻene tohi: “ʻOku ʻikai te mau fakaʻamu ke mou hoko ʻo taʻeʻilo, fanga tokoua, ʻo fekauʻaki mo e mamahi naʻa mau hokosia . . . ʻo ʻikai ʻaupito faʻafaʻa lava ai ke mau fakapapauʻi pe te mau kei moʻui koā. Ko hono moʻoní, naʻa mau ongoʻi tuipau kuo mau maʻu ʻa e tautea ko e maté. Naʻe hoko ení ke mau falala ai, ʻo ʻikai kiate kimautolu, ka ki he ʻOtua ʻokú ne fokotuʻu hake ʻa e kau maté. Mei ha meʻa lahi pehē fau hangē ko e maté naʻá ne fakahaofi moʻoni ai kimautolu.”—2 Kol. 1:8-10.
Tokoua Nsomba mo hono uaifí, ʻa Lidasi, ʻi muʻa ʻi ha Fale Fakatahaʻanga, 2004
ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe hā ngali ʻe ʻikai ke mau moʻui. Ka naʻa mau kole maʻu pē kia Sihova ke ʻomai ʻa e loto-toʻa, poto mo e anga-fakatōkilalo kae malava ke mau hokohoko atu ke fakalāngilangiʻi hono huafa lahí.
Kuo tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻema ngāue kiate ia lolotonga ʻa e “ngaahi taimi faingamālie mo e ngaahi taimi faingataʻa.” ʻI he ʻahó ni, ʻokú ma fiefia lahi ke sio ki he ʻōfisi vaʻa foʻou fakaʻofoʻofa ʻi Lilongwe mo e Fale Fakatahaʻanga foʻou ʻe 1,000 tupu ʻi Malauī! Ko e ngaahi tāpuaki ko eni meia Sihová ʻoku fakaofo ʻaupito kiate au mo Lidasi, ʻo meimei hangē ia ko ha misí!c
a Ko e fanga tokoua ʻoku ʻi ai ʻenau fānau īkí ʻoku ʻikai toe fakaafeʻi ke nau ngāue fakasēketi.
b Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e fakatanga ʻi Malauií, sio ki he 1999 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, peesi 171-223.
c Lolotonga hono teuteu ʻa e kupu ko ení, naʻe mate ʻa Tokoua Nsomba ʻi hono taʻu 83.