LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • wp16 Fika 4 p. 14-15
  • Fakahoa ʻAonga Taha Kuó Ke Faí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakahoa ʻAonga Taha Kuó Ke Faí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2016
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FOUNGA KE FAKAHOA ʻETAU TUÍ MO E TOHI TAPÚ
  • Ko e Hā ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • Ko Hai ʻa Sīsū Kalaisi?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Ko e Hā ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
  • Ko Hai ʻOku Ō ki Hēvaní, pea Ko e Hā Hono ʻUhingá?
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2016
wp16 Fika 4 p. 14-15

Fakahoa ʻAonga Taha Kuó Ke Faí

KUÓ KE fakapapauʻi ke hoko ko ha Kalisitiane? Kapau ko ia, kuó ke kau ʻi he toko ua piliona tupu ʻo e kakai ʻi he māmaní​—ʻa ia meimei ko e toko taha ʻi he toko tolu kotoa pē​—ʻoku nau taukaveʻi ko e kau muimui ʻo Kalaisi. ʻI he ʻahó ni, ʻoku laui afe ʻa e ngaahi lotu ʻoku ui ko e Kalisitiane, ka neongo ia ʻoku nau māvahevahe ʻi he ngaahi tokāteline fepakipaki mo e fakakaukau kehekehe. Ko ia mahalo ʻe kehe nai hoʻo tuí mei he niʻihi ʻoku nau taku ko e kau Kalisitiane. ʻOku ʻi ai hano mahuʻinga ʻo e meʻa ʻokú ke tui ki aí? ʻIo ʻoku pehē​—kapau ʻokú ke loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Lotu faka-Kalisitiané mei he Tohi Tapú tonu.

Ko e ʻuluaki kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí naʻa nau ʻiloa ko e ‘kau Kalisitiane.’ (Ngāue 11:26) Naʻe ʻikai toe fiemaʻu ha ngaahi hingoa kehe ke fakaʻilongaʻi ʻaki kinautolu, koeʻuhí naʻe taha pē ʻa e tui faka-Kalisitiané ia. Naʻe muimui fāʻūtaha ʻa e kau Kalisitiané ki he akonaki mo e fakahinohino ʻa e tokotaha naʻá ne Fokotuʻu ʻa e Lotu faka-Kalisitiané ʻa Sīsū Kalaisi. Kae fēfē lotu ʻokú ke kau ki aí? ʻOkú ke tui ʻokú ne akoʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Kalaisí mo e meʻa naʻe tui ki ai ʻa e muʻaki kau muimui ʻo Kalaisí? ʻE lava fēfē ke ke fakapapauʻi ia? ʻOku ʻi ai e founga pē ʻe taha​—ko hono ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ko ha lula fua.

Fakakaukau ki heni: Ko Sīsū Kalaisi naʻá ne maʻu ʻa e fakaʻapaʻapa loloto ki he Tohi Tapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke ne tali ʻa e faʻahinga naʻa nau huʻi ʻa e akonaki Fakatohitapú ʻaki hono fakamuʻomuʻa ʻa e akonaki faʻu ʻe he tangatá. (Maʻake 7:9-13) ʻE lava ke tau fakaʻosiʻaki ko e kau muimui moʻoni ʻo Sīsuú ʻoku makatuʻunga ʻenau tuí ʻi he Tohi Tapú. Ko ia ai, ko e Kalisitiane taki taha ʻoku lelei ke ʻeke hifo kiate ia tonu, ‘ʻOku fehoanaki ʻa e akonaki ʻi he Tohi Tapú mo e lotu ʻoku ou kau ki aí?’ Ke tali ʻa e fehuʻi ko iá, ko e hā ʻoku ʻikai ke ke fakahoa ai e akonaki ʻa e lotu ʻokú ke kau ki aí mo e meʻa ʻoku leaʻaki he Tohi Tapú?

ʻOku pehē ʻe Sīsū ko ʻetau lotu ki he ʻOtuá kuo pau ke makatuʻunga ia ʻi he moʻoní​​—ko e moʻoni ko iá ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú. (Sione 4:24; 17:17) Pea naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻe makatuʻunga hotau fakahaofí ʻi he hoko ʻo maʻu ʻa e “ʻilo totonu ki he moʻoní.” (1 Tīmote 2:4) Ko ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻetau tuí ke makatuʻunga ʻi he ʻilo totonu ki he moʻoni ʻo e Tohi Tapú. Ko hono ʻuhingá, ʻe makatuʻunga mei ai hotau fakahaofí!

FOUNGA KE FAKAHOA ʻETAU TUÍ MO E TOHI TAPÚ

ʻOku mau fakaafeʻi atu koe ke lau ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe ono ko ení pea fakatokangaʻi e tali ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi fehuʻi ko iá. Sio ki he ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku haá pea fakakaukauloto ki he talí. ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku fēfē akonaki ʻa e lotu ʻoku ou kau ki aí ʻi hono fakahoa ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú?’

Ko e kiʻi fehuʻi nounou ko ení ʻe tokoniʻi ai koe ke fai ʻa e fakahoa ʻaonga tahá. ʻOkú ke loto-lelei ke fakahoa ʻa e ngaahi akonaki kehe ʻi he lotu ʻokú ke kau ki aí mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú? ʻOku fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tokoniʻi koe ke sivisiviʻi māʻalaʻala ʻa e mahino moʻoni ʻo e Tohi Tapú. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke kole ai kia kinautolu ki ha ako Tohi Tapu taʻetotongi? Pe ko hoʻo ʻaʻahi ki heʻemau uepisaiti, jw.org.

1 FEHUʻI: Ko hai e ʻOtuá?

TALI: Ko Sihova ʻa e Tamai ʻa Sīsuú, ko e ʻOtua taʻengata mo e Tokotaha-Fakatupu māfimafi-aoniu ʻo e meʻa kotoa pē.

MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HE TOHI TAPÚ:

“ʻOku mau fakamālō maʻu pē ki he ʻOtuá ko e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻoku mau lotu ai maʻamoutolú.”​—Kolose 1:3.

“ʻOku taau mo e ʻAfioná, ʻe Sihova ko homau ʻOtua, ke ke maʻu ʻa e ngeiá mo e lāngilangí pea mo e mālohí, koeʻuhí naʻá ke fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.”​—Fakahā 4:11.

Sio foki ki he Loma 10:13; 1 Tīmote 1:17.

2 FEHUʻI: Ko hai ʻa Sīsū Kalaisi?

TALI: Ko Sīsū ko e ʻuluaki ʻAlo fakatupu ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakatupu ʻa Sīsū pea naʻe ʻi ai hono kamataʻanga. ʻOku anganofo ʻa Sīsū ki he ʻOtuá pea talangofua ki Hono finangaló.

MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HE TOHI TAPÚ:

“ʻOku lahi ange ʻa e Tamaí ʻiate au.”​—Sione 14:28.

“Ko [Sīsū] ʻa e ʻīmisi ʻo e ʻOtua taʻehāmaí, ko e ʻuluaki fakatupu ia ʻi he meʻa fakatupu kotoa pē.” ​—Kolose 1:15.

Sio foki ki he Mātiu 26:39; 1 Kolinitō 15:28.

3 FEHUʻI: Ko e hā ʻa e laumālie māʻoniʻoni?

TALI: Ko e laumālie māʻoniʻoní ko ha mālohi ia ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke fakahoko hono finangaló. ʻOku ʻikai ko ha tokotaha ia. ʻOku lava ke fonu ʻa e kakaí ʻi he laumālie māʻoniʻoni pea fakaivimālohiʻi ai kinautolu.

MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HE TOHI TAPÚ:

“ʻI he fanongo ʻa ʻIlisapesi ki he fakafeʻiloaki ange ʻa Melé, naʻe hopohopo ʻa e kiʻi pēpē ʻi hono manavá, pea naʻe fonu ʻa ʻIlisapesi ʻi he laumālie māʻoniʻoní.”​—Luke 1:41.

“Te mou maʻu ʻa e mālohi ʻi he aʻu hifo kiate kimoutolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní.”​—Ngāue 1:8.

Sio foki ki he Sēnesi 1:2; Ngāue 2:1-4; 10:38.

4 FEHUʻI: Ko e hā e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

TALI: Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko ha founga-pule fakahēvani. Ko Sīsū ʻa e Tuʻi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻE vavé ni ke fai ʻe he Puleʻanga ko ení ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he kotoa ʻo e māmaní.

MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HE TOHI TAPÚ:

“Naʻe ifi ʻe he ʻāngelo hono fitú ʻene talupité. Pea naʻe ongo mai ha ngaahi leʻo lalahi ʻi hēvani ʻoku pehē: ‘Ko e puleʻanga ʻo e māmaní kuo hoko ia ko e Puleʻanga ʻo hotau ʻEikí pea mo ʻene Kalaisí, pea te ne pule ko e tuʻi ʻo taʻengata pea taʻengata.’”​—Fakahā 11:15.

Sio foki ki he Taniela 2:44; Mātiu 6:9, 10.

5 FEHUʻI: ʻE ʻalu ʻa e kakai lelei kotoa pē ki hēvani?

TALI: ʻIkai. ʻOku fakangatangata pē ʻa e kulupu faitōnunga ʻo e faʻahinga e tangatá, ʻoku ui ko e “fanga sipi tokosiʻi,” ʻoku fili ʻe he ʻOtuá ke ō ki hēvani. Te nau pule mai mo Sīsū ko ha ngaahi tuʻi ki he faʻahinga ʻo e tangatá.

MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HE TOHI TAPÚ:

“ʻOua ʻe manavahē, fanga sipi tokosiʻi, he kuo hōifua hoʻomou Tamaí ke ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e Puleʻangá.”​—Luke 12:32.

“Te nau hoko ko e kau taulaʻeiki ʻa e ʻOtuá pea mo e Kalaisí, pea te nau pule ko e ngaahi tuʻi fakataha mo ia.”​—Fakahā 20:6.

Sio foki ki he Fakahā 14:1, 3.

6 FEHUʻI: Ko e hā e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he māmaní mo e faʻahinga ʻo e tangatá?

TALI: ʻI he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe hoko ʻa e māmaní ko ha palataisi pea ʻe hoko ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá ʻo fiefia ʻi ha moʻui lelei haohaoa, melino tuʻuloa mo e moʻui taʻengata.

MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HE TOHI TAPÚ:

“ʻE maʻu ʻa e fonua ʻe he faʻa kataki; pea te nau fefiefiaʻi ʻi he melino lahi.”​—Saame 37:10, 11.

“Te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá, pea ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate, pe ha mamahi pe ha tangi pe ha langa. Kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa muʻá.”​—Fakahā 21:3, 4.

Sio foki ki he Saame 37:29; 2 Pita 3:13.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share