“Ko e Tokotaha Nima-Homó ʻE Faitāpuekina”
KUO hoko ʻa e ngaahi feilaulaú ko ha konga mahuʻinga ʻo e lotu moʻoní. Naʻe foaki ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi feilaulau monumanu, pea ko e kau Kalisitiané kuo nau ʻiloa ʻi hono fai ʻa e “feilaulau ʻo e fakafetaʻi.” Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi feilaulau kehe ʻoku hōifua ai ʻa e ʻOtuá. (Hep. 13:15, 16) Ko e ngaahi feilaulau ko ení ʻoku ʻomi ai ʻa e fiefia mo e tāpuaki, ʻo hangē ko e ngaahi fakatātā hoko haké.
Ko ʻAna, ko ha sevāniti taʻumotuʻa faitōnunga, naʻá ne fuʻu fiemaʻu haʻane tama ka naʻe ʻikai te ne fanau. ʻI he lotu, naʻá ne fuakava ai kia Sihova kapau te ne maʻu ha tama tangata, te ne “foaki ia kia Sihova ʻi he ngaahi ʻaho kotoa ʻo ʻene moʻuí.” (1 Sām. 1:10, 11) ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe feitama ʻa ʻAna, pea naʻá ne fanauʻi ha tama tangata pea fakahingoa ia ko Sāmiuela. Hili hono mavae ʻo Sāmiuelá, naʻe ʻave ia ʻe ʻAna ki he tāpanekalé, ʻo hangē tofu pē ko ʻene fuakavá. Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻAna ʻi heʻene laumālie feilaulauʻi-kitá. Naʻe tāpuakiʻi ia ʻo ne maʻu mo ha toe fānau ʻe toko nima, pea naʻe hoko ʻa Sāmiuela ko ha palōfita mo ha tokotaha-hiki Tohi Tapu.—1 Sām. 2:21.
Hangē ko ʻAna mo Sāmiuelá, ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiane he ʻaho ní ha monū ke ngāueʻaki ʻenau moʻuí ke tauhi ʻaufuatō ki honau Tokotaha-Fakatupú. Naʻe talaʻofa ʻa Sīsū ko ha feilaulau pē ʻoku tau fai ʻi he lotu kia Sihová ʻe tāpuakiʻi lahi.—Mk. 10:28-30.
ʻI he ʻuluaki senitulí, ko ha fefine Kalisitiane ko Toakase naʻe ʻiloa ʻi heʻene “ngaahi ngāue lelei lahi mo e ngaahi foaki ʻofa”—ko e ngaahi feilaulau naʻá ne fai ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Kae kehe, ko e meʻa fakamamahí, “naʻá ne hoko ʻo puke peá ne mate,” pea naʻe loto-mamahi ʻa e fakatahaʻangá. ʻI he fanongo ʻa e kau ākongá naʻe ʻi ai ʻa Pitá, naʻa nau kōlenga kiate ia ke ne haʻu vave. Sioloto atu ki heʻenau fiefia ʻi he haʻu ʻa Pita ʻo fokotuʻu hake ʻa Toakase mei he maté—ko e fuofua lēkooti ia ʻo hono fokotuʻu ʻa e maté ʻe ha ʻapositolo! (Ngā. 9:36-41) Kuo ʻikai fakangaloʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi feilaulau ʻa Toakasé. (Hep. 6:10) Ko e fakamatala fekauʻaki mo ʻene nima-homó kuo fakatolonga mai ia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ke tau faʻifaʻitaki ki ai.
Naʻe fokotuʻu foki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻo ha taha ʻokú ne foaki nima-homo atu hono taimí mo ʻene tokangá. ʻI he tohi ki hono fanga tokoua Kalisitiane ʻi Kolinitoó, naʻe pehē ʻe Paula: “ʻI heʻeku tafaʻakí, te u foaki atu ʻa e meʻa kotoa ʻi he fiefia lahi pea foaki atu au ke ʻosiʻosingamālie maʻamoutolu.” (2 Kol. 12:15) Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula mei heʻene hokosiá ko e feilaulauʻi ʻa kita tonu maʻá e niʻihi kehé ʻoku ʻikai ʻomai pē ai ʻa e fiemālie fakafoʻituitui ka—ko e mahuʻinga angé—ko e tāpuaki mo e hōifua ʻa Sihová.—Ngā. 20:24, 35.
ʻOku hā mahino, ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai hotau taimí mo e iví ke poupouʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá pea tokoniʻi hotau kaungātuí. Ka ʻoku toe ʻi ai ha founga ʻe lava ke tau poupouʻi ai ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá? ʻIo! Tānaki atu ki heʻetau ngāueʻaki hotau taimí mo e iví, ʻe lava ke tau fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi tokoni loto-fiefoakí. ʻOku ngāueʻaki ia ki hono fakalahi ʻetau ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí, ʻa ia ʻoku kau ai hono poupouʻi ʻa e kau misinalé mo e kau sevāniti ngāue taimi kakato makehé. Pehē foki, ko hono teuteu mo liliu ʻetau ʻū tohí mo e vitioó, ko e tokoni ki he ngaahi fakatamakí, mo e langa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻanga foʻoú ʻoku tokangaʻi kotoa ia ʻaki ʻetau ngaahi tokoni loto-fiefoakí. ʻE lava ke tau fakapapauʻi ko e “tokotaha nima-homó ʻe faitāpuekina.” ʻIkai ko ia pē, ʻi heʻetau foaki atu ʻetau ngaahi meʻa mahuʻingá kia Sihová, ʻoku tau fakalāngilangiʻi ai ia.—Pal. 3:9; 22:9.