LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w18 Tīsema p. 19-23
  • Toʻutupu, ʻOku Loto Ho Tokotaha-Fakatupú Ke Ke Fiefia

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Toʻutupu, ʻOku Loto Ho Tokotaha-Fakatupú Ke Ke Fiefia
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Lau ‘i he Ko e Taua Leʻo (Ako)
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • HAʻU ʻA E POTÓ MEIA SIHOVA TOKOTAHA PĒ
  • ʻOATU ʻE SIHOVA ʻA E MEʻAKAI FAKALAUMĀLIE
  • ʻOATU ʻE SIHOVA ʻA E KAUNGĀMEʻA LELEI TAHÁ
  • TOKONIʻI KOE ʻE SIHOVA KE FOKOTUʻU HA TAUMUʻA MOHU ʻUHINGA
  • ʻOATU ʻE HE ʻOTUÁ ʻA E TAUʻATĀINA MOʻONÍ
  • Founga ke Maʻu Ai ʻa e Tauʻatāina Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Tauʻatāina ʻOku Maʻu ʻe he Kau Lotu kia Sihová
    Fāʻūtaha ʻi he Lotu ki he ʻOtua Moʻoni Pē Taha
  • Tauʻatāina ʻOku Maʻu ʻe he Kau Lotu ʻa Sihová
    Lotu ki he ʻOtua Moʻoni Pē Tahá
  • Tauhi kia Sihova, ʻa e ʻOtua ʻo e Tauʻatāiná
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
w18 Tīsema p. 19-23
Fakakaukau ha tokoua kei si‘i ki ha taumu‘a he kaha‘ú—ako mā‘olunga ange, ‘alu ki he ako fakateokalati, pea ngāue he feitu‘u ‘oku lahi ange fiema‘ú

Toʻutupu, ʻOku Loto Ho Tokotaha-Fakatupú Ke Ke Fiefia

“ʻOkú ne fakafiemālieʻi koe ʻaki ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻi he kotoa ʻo hoʻo moʻuí.”​—SAAME 103:5.

HIVA: 11, 4

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻoku haʻu ai ʻa e potó meia Sihova tokotaha pē?

  • Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke lāuʻilo ki hoʻo fiemaʻu fakalaumālié?

  • Ko e hā ʻa e “ngaahi meʻa lelei” kehe ʻoku ʻoatu ʻe Sihová, pea ʻoku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo iá?

1, 2. Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ke fanongo ki ho Tokotaha-Fakatupú ʻi hoʻo fili ʻa e meʻa ke faiʻaki hoʻo moʻuí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

KAPAU ʻokú ke kei siʻi, mahalo ʻokú ke maʻu ʻa e faleʻi lahi fekauʻaki mo ho kahaʻú. ʻE tala atu nai ʻe he kau faiakó, kau faifaleʻí pe niʻihi kehé kiate koe ʻokú ke fiemaʻu ha ako māʻolunga ange pe ko ha ngāue te ne tokoniʻi koe ke maʻu ha paʻanga lahi. Ka ʻoku ʻoatu ʻe Sihova kiate koe ha faleʻi kehe. Ko e moʻoni, ʻokú ne loto ke ke ngāue mālohi ʻi he akó koeʻuhi ke ke malava ʻo maʻu ha moʻui pea poupouʻi koe. (Kol. 3:23) Ka ʻokú ne toe ʻilo ʻi hoʻo kei siʻí, ʻoku fiemaʻu ke ke fai ʻa e ngaahi fili mahuʻinga ʻe kaunga ki ho kahaʻú. Ko ia ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke ne tataki mo tokoniʻi koe ke moʻui ʻi ha founga ʻe fakahōifua kiate ia lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení.​—Māt. 24:14.

2 Manatuʻi ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú pea ʻokú ne ʻiloʻi tofu pē ʻa e ofi ʻaupito ʻo e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení. (ʻAi. 46:10; Māt. 24:3, 36) ʻOku toe ʻiloʻi koe ʻe Sihova. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa te ne ʻai koe ke ke fiefiá mo e meʻa te ne ʻai koe ke ke loto-mamahí. ʻE ongo lelei nai ʻa e faleʻi fakaetangatá, ka ʻo kapau ʻoku ʻikai makatuʻunga ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai moʻoni ke fakapotopoto ia.​—Pal. 19:21.

HAʻU ʻA E POTÓ MEIA SIHOVA TOKOTAHA PĒ

3, 4. Naʻe anga-fēfē hono uesia ʻe he fanongo ki he faleʻi koví ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mo ʻena fānaú?

3 Ko e faleʻi koví kuo fuoloa ʻene ʻi heni. Ko Sētane ʻa e fuofua tokotaha naʻá ne ʻoange ʻa e faleʻi koví ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻá ne tala ange kia ʻIvi te ne fiefia ange mo ʻĀtama kapau naʻá na fili ʻiate kinaua pē ʻa e founga ke moʻui aí. (Sēn. 3:1-6) Ka naʻe siokita ʻa Sētane! Naʻá ne loto ke hoko ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, pehē ki heʻena fānau ʻi he kahaʻú, ʻo talangofua mo lotu ange kiate ia, kae ʻikai kia Sihova. Ka kuo teʻeki fai ʻe Sētane ha meʻa maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko Sihova naʻá ne ʻoange kiate kinaua ʻa e meʻa kotoa pē naʻá na maʻú. Naʻá ne ʻai ke na ʻi ai, ʻoange ha ngoue fakaʻofoʻofa ke na nofo ai, pea mo ha sino haohaoa naʻe lava ke tuʻuloa.

4 Ko e meʻa fakamamahí, naʻe talangataʻa ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ʻOtuá. ʻI he fai peheé, naʻá na tuʻusi kinaua mei he Tokotaha naʻá ne ʻoange kiate kinaua ʻa e moʻuí. Naʻe fakamamahi ʻa e olá. Hangē ko ha matalaʻiʻakau naʻe tuʻusi mei ha fuʻu ʻakau, ko ʻĀtama mo ʻIvi naʻá na tupu māmālie ʻo motuʻa peá na mate. Naʻe faingataʻaʻia foki ʻena fānaú pea ʻoku kau ai mo kitautolu kotoa. (Loma 5:12) ʻOku tukunoaʻi ʻe he kakai tokolahi taha ʻi he ʻaho ní ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ʻOtuá pea fai pē ʻa e meʻa ʻoku nau loto ki aí. (ʻEf. 2:1-3) Ko e hā ʻa e olá? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ʻoku ʻikai ha poto” ʻi he fakafepaki ʻa e kakaí kia Sihová.​—Pal. 21:30.

5. Ko e hā ʻa e falala-pau naʻe maʻu ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá, pea naʻá ne tonu?

5 Naʻe falala-pau ʻa Sihova ʻe ʻi ai ʻa e kakai, kau ai ʻa e toʻutupu tokolahi, te nau loto ke ʻiloʻi ia pea tauhi kiate ia. (Saame 103:17, 18; 110:3) Ko e toʻutupu ko ení ʻoku nau mahuʻinga ʻaupito kia Sihova! Ko e taha koe ʻo kinautolu? Ko e moʻoni te ke fiefia leva ʻi he “ngaahi meʻa lelei” lahi mei he ʻOtuá, pea ʻoku tānaki atu eni ki hoʻo fiefia ʻi he moʻuí. (Lau ʻa e Saame 103:5; Pal. 10:22) Te tau lāulea ki he fā ʻo e ngaahi meʻá ni. Ko e meʻakai fakalaumālie, kaungāmeʻa lelei, ngaahi taumuʻa mohu ʻuhinga mo e tauʻatāina moʻoni.

ʻOATU ʻE SIHOVA ʻA E MEʻAKAI FAKALAUMĀLIE

6. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke tokanga ki hoʻo fiemaʻu fakalaumālié, pea ko e hā ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ke ne tokoniʻi koe?

6 Ko e fanga manú ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau fiemaʻu fakalaumālie, ʻa ia, ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi ʻa e fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻa honau Tokotaha-Fakatupú. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ia ʻe kitautolu. (Māt. 4:4) ʻI he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e vavanga fakaefakakaukau, poto mo e fiefia. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Fiefia ē ko kinautolu ʻoku nau lāuʻilo ki heʻenau fiemaʻu fakalaumālié.” (Māt. 5:3) ʻOku ʻomai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻene Folofolá pea ngāueʻaki ʻa e “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ke tokonaki mai ʻa e ʻū tohi ʻe tokoni ke fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí. (Māt. 24:45) ʻOku tau ui ʻa e ʻū tohi ko ení ko e meʻakai fakalaumālie koeʻuhí ʻoku nau fafanga ʻetau tuí pea ʻai ke mālohi ange hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻOku tau fiefia ʻi he meʻakai fakalaumālie kehekehe lahi!​—ʻAi. 65:13, 14.

7. ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi koe ʻe he meʻakai fakalaumālie mei he ʻOtuá?

7 Ko e meʻakai fakalaumālié ʻe lava ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e poto mo e malava ke fakakaukau lelei, ʻa ia ʻe lava ke maluʻi ai koe ʻi he ngaahi founga lahi. (Lau ʻa e Palōveepi 2:10-14.) Ko e fakatātaá, ʻe tokoniʻi koe ʻe he ongo ʻulungāngá ni ke ke ʻiloʻi ʻa e loí, hangē ko e loi ko ia ʻoku ʻikai ha Tokotaha-Fakatupú pe ko e loi ko ia ko e paʻangá mo e ngaahi meʻa fakamatelié te ne ʻai koe ke ke fiefiá. ʻE toe tokoniʻi koe ʻe he ongo ʻulungāngá ni ke ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi holi mo e ngaahi tōʻonga te ne fakalotomamahiʻi koé. Ko ia fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá ke hoko ʻo poto pea fakakaukau lelei. Pea te ke fakamoʻoniʻi ai kiate koe tonu ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe pea loto ke ke maʻu ʻa e meʻa lelei tahá.​—Saame 34:8; ʻAi. 48:17, 18.

8. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá he taimi ní, pea ʻe anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei ai ʻi he kahaʻú?

8 ʻOku vavé ni ke fakaʻauha ʻa e konga kotoa pē ʻo e māmani ʻo Sētané. Ko Sihova tokotaha pē ʻe malava ke ne maluʻi kitautolu pea tokonaki mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻú, ʻa ia ʻe kau nai ai ʻa ʻetau houa kai hono hokó. (Hap. 3:2, 12-19) Ko ia ko e taimi eni ke ʻunuʻunu ofi ai ki he ʻOtuá pea fakaivimālohiʻi hoʻo falala kiate iá. (2 Pita 2:9) ʻI hoʻo fai peheé, neongo pe ko e hā e meʻa ʻoku hoko takatakai ʻiate koé, te ke ongoʻi hangē ko Tēvitá, ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻOku ou ʻai ʻa Sihova ke ʻi muʻa ʻiate au maʻu ai pē. Koeʻuhi ʻokú ne ʻi hoku nima toʻomataʻú, ʻe ʻikai ʻaupito ke u ngaue.”​—Saame 16:8.

ʻOATU ʻE SIHOVA ʻA E KAUNGĀMEʻA LELEI TAHÁ

9. (a) Hangē ko ia ʻoku tau lau ʻi he Sione 6:44, ko e hā ʻoku fai ʻe Sihová? (e) Ko e hā ʻoku makehe ai ʻa e fetaulaki mo e Kau Fakamoʻoni kehé?

9 ʻI hoʻo fuofua fetaulaki mo ha taha ʻoku ʻikai kau ʻi he moʻoní, ko e hā ʻa e lahi moʻoni hoʻo ʻilo fekauʻaki mo iá? Te ke ʻilo nai hono hingoá mo hono fōtunga hāmaí, kae mahalo ko ia pē. Neongo ia, ʻoku kehe ʻaupito ʻa e taimi ʻokú ke fuofua fetaulaki ai mo ha taha ʻoku kau ʻi he moʻoní. ʻOkú ke ʻilo ʻokú ne ʻofa kia Sihova. ʻOkú ke ʻilo naʻe vakai ʻa Sihova ki ha meʻa lelei ʻiate ia pea fakaafeʻi ia ke hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo ʻene kau lotú. (Lau ʻa e Sione 6:44.) Tatau ai pē pe ko fē ʻa e feituʻu ʻoku haʻu mei ai ʻa e tokotahá pe founga ne ʻohake ai iá, kuó ke ʻosi ʻilo ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo ia, pea ʻokú ne ʻilo ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo koe!

To‘utupu ‘i he matakali kehekehe ‘oku nau fiefia ‘i ha houa kai hili ‘a e fakataha-lahí

ʻOku loto ʻa Sihova ke ke maʻu ʻa e kaungāmeʻa lelei tahá pea fokotuʻu ha taumuʻa mohu ʻuhinga (Sio ki he palakalafi 9-12)

10, 11. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku faitatau ai ʻa e kakai ʻa Sihová, pea ʻoku anga-fēfē ʻene kaunga eni kiate koé?

10 ʻI hoʻo fetaulaki pē mo ha Fakamoʻoni ʻe taha, ʻokú ke ʻilo ʻokú mo ʻosi faitatau ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga tahá. ʻOkú ke ʻilo neongo kapau ʻoku kehekehe hoʻomo leá, ʻokú mo leaʻaki ʻa e lea tatau, ʻa e “lea maʻa” ʻo e moʻoní. (Sēf. 3:9) ʻOku ʻuhinga ení ʻokú mo fakatou tui ki he ʻOtuá, moʻuiʻaki ʻa e tuʻunga fakaeʻulungaanga tatau, pea ʻokú mo maʻu ʻa e ʻamanaki tatau ki he kahaʻú. Ko e ngaahi meʻa ko ení te ne tokoniʻi kimoua ke mo fefalalaʻaki pea langa hake ha kaumeʻa mālohi ʻa ia ʻe tuʻuloa.

11 Ko ia ʻi hoʻo tauhi kia Sihová, ʻoku lava moʻoni ke ke pehē ʻokú ke maʻu ʻa e kaungāmeʻa lelei tahá. ʻOku ʻi ai ho ngaahi kaungāmeʻa ʻi he māmaní takatakai, neongo kapau ʻoku teʻeki ai ke ke fetaulaki mo kinautolu! ʻE lava ke ke toe fakakaukau atu ki ha taha tuku kehe ʻa e kakai ʻa Sihová ʻokú ne fiefia ʻi he meʻaʻofa maʻongoʻonga ko ení?

TOKONIʻI KOE ʻE SIHOVA KE FOKOTUʻU HA TAUMUʻA MOHU ʻUHINGA

12. Ko e hā ha taumuʻa mohu ʻuhinga ʻe lava ke ke fokotuʻu?

12 Lau ʻa e Tangata Malanga 11:9–12:1. ʻOku ʻi ai haʻo ngaahi taumuʻa ʻokú ke feinga ke aʻusia? Mahalo pē ʻokú ke fokotuʻu ha taumuʻa ke lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú pe fakaleleiʻi hoʻo ngaahi tali pe konga ʻi he ngaahi fakatahá. Pe mahalo ʻokú ke feinga ke ngāueʻaki ola lelei ange ʻa e Tohi Tapú ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku fēfē hoʻo ongoʻí ʻi hoʻo fakatokangaʻi ʻokú ke fai ha fakalakalaka pe tala atu ʻe he niʻihi kehé ʻokú ke fai pehē? Mahalo ʻokú ke ongoʻi fiefia ʻaupito, pea ʻoku totonu pē ia! Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻokú ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku loto ʻa Sihova ke ke faí, hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú.​—Saame 40:8; Pal. 27:11.

13. ʻOku anga-fēfē ʻa e lelei ange ʻa e ngāue ki he ʻOtuá ʻi he tokangataha ki he ngaahi taumuʻa ʻi he māmani ko ení?

13 ʻI he taimi ʻokú ke tokangataha ai ki hoʻo ngāue kia Sihová, ʻokú ke fai ai ʻa e ngāue te ne ʻai koe ke ke fiefia pea ʻai hoʻo moʻuí ke mohu taumuʻa. Naʻe faleʻi ʻe Paula: “Mou tuʻu maʻu, taʻengaue, ʻo mou femoʻuekina ai pē ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻi hoʻomou ʻiloʻi ko hoʻomou fakaongosiá ʻoku ʻikai ko e koto laufānō.” (1 Kol. 15:58) Ka ʻi he taimi ʻoku tokangataha ai ʻa e kakaí ki he ngaahi taumuʻa ʻi he māmani ko ení, hangē ko e fakatupu paʻangá pe hoko ʻo ongoongoá, ʻoku ʻikai ke nau fiefia moʻoni. Neongo kapau ʻoku nau lavameʻa, ʻoku nau faʻa ongoʻi ko e koto ngeʻesi pē. (Luke 9:25) ʻOku tau ako eni mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Solomoné.​—Loma 15:4.

14. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Solomoné?

14 Ko Solomone, ʻa ia ko e taha ʻo e kau tangata tuʻumālie taha mo maʻu mafai lahi taha kuo faifai ange pea moʻui maí, naʻá ne ʻahiʻahiʻi eni. Naʻá ne pehē hifo kiate ia: “Tuku ke u ʻahiʻahiʻi angé ʻa e mālié pea sio pe ko e hā ʻa e lelei ʻe maʻu aí.” (Tml. 2:1-10) Ko ia naʻe langa ʻe Solomone ʻa e ngaahi fale masani, ngaahi ʻa e ngaahi ngoue mo e paʻake fakaʻofoʻofa, peá ne fai ha meʻa pē naʻá ne loto ki ai. Naʻá ne ongoʻi fiemālie mo fiefia? ʻI he toe sio ʻa Solomone ki he meʻa kotoa naʻá ne fai ki muʻá, naʻá ne pehē ai: “Naʻá ku ʻilo ai ko e muna ʻa e meʻa kotoa pē.” Naʻá ne toe pehē: “Naʻe ʻikai ha meʻa ʻe ʻi ai hano mahuʻinga moʻoni.” (Tml. 2:11) ʻE lava ke ke ako ʻa e lēsoni ko ení mei he meʻa naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Solomoné?

15. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai kiate koe ʻa e tuí, pea ʻe anga-fēfē ʻene tokoniʻi koé ʻo hangē ko ia ʻoku tau ako mei he Saame 32:8?

15 ʻOku toki ako pē ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e ngaahi lēsoni ʻi he moʻuí ʻi hono fai ha fehālaaki pea tofanga ʻi he ngaahi nunuʻa koví. ʻOku ʻikai loto ʻa Sihova ke hoko eni kiate koe. ʻOkú ne loto ke ke fanongo kiate ia pea talangofua kiate ia. ʻOku fiemaʻu ki heni ʻa e tui, ka heʻikai te ke fakaʻiseʻisa ʻi hoʻo ngaahi fili ʻokú ke fai ʻi he moʻuí koeʻuhi ko hoʻo tuí. Pea heʻikai ngalo ʻia Sihova ʻa e “ʻofa [naʻá ke] fakahaaʻi ki hono huafá.” (Hep. 6:10) Ko ia ngāue mālohi ke langa hake ha tui mālohi. Pea te ke fai leva ʻa e ngaahi fili lelei ʻi hoʻo moʻuí pea fakamoʻoniʻi kiate koe ko hoʻo Tamai fakahēvaní ʻokú ne loto ke ke maʻu ʻa e meʻa lelei tahá.​—Lau ʻa e Saame 32:8.

ʻOATU ʻE HE ʻOTUÁ ʻA E TAUʻATĀINA MOʻONÍ

16. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakamahuʻingaʻi ʻa e tauʻatāiná pea ngāueʻaki ia ʻi ha founga fakapotopoto?

16 Naʻe tohi ʻe Paula: “Ko e feituʻu pē ʻoku ʻi ai ʻa e laumālie ʻo Sihová, ʻoku ʻi ai ʻa e tauʻatāina.” (2 Kol. 3:17) ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻi he tauʻatāiná, pea naʻá ne fakatupu koe ke ke ʻofa foki ʻi he tauʻatāiná. Ka ʻokú ne loto ke ke ngāueʻaki hoʻo tauʻatāiná ʻi ha founga fakapotopoto ʻa ia te ne maluʻi koe. Mahalo ko e niʻihi ʻi ho toʻumeʻá ʻoku nau sio ʻi he ʻata fakalieliá, fehokotaki fakasino taʻetaau, kau ʻi ha ngaahi sipoti fakatuʻutāmaki, pe ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú pe ʻolokaholó. ʻI he kamatá, ʻe hā ngali fakafiefia mo mālie nai ʻa e ngaahi meʻa ko iá, ka ʻoku faʻa iku atu ia ki he ngaahi nunuʻa kovi, hangē ko hono maʻu ʻe ha mahaki, maʻunimā pe naʻa mo e mate. (Kal. 6:7, 8) ʻOku fakakaukau nai ʻa e toʻutupu ʻoku nau kau ʻi he ngaahi meʻa ko ení ʻoku nau tauʻatāina, ka ʻoku ʻikai.​—Tai. 3:3.

17, 18. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakatauʻatāinaʻi moʻoni kitautolu ʻe he talangofua ki he ʻOtuá? (e) ʻI he founga fē naʻe tauʻatāina ange ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he faʻahinga ʻo e tangata ʻi he ʻaho ní?

17 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e talangofua kia Sihová ʻoku lelei kiate kitautolu. ʻOku lelei ki heʻetau moʻui leleí pea ʻai ke tau tauʻatāina moʻoni. (Saame 19:7-11) Pea ʻi he taimi ʻokú ke ngāueʻaki ai hoʻo tauʻatāiná ʻi ha founga fakapotopoto, ʻa ia, ʻi hoʻo fili ke talangofua ki he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni haohaoa ʻa e ʻOtuá, ʻokú ke fakahaaʻi ai ki he ʻOtuá mo hoʻo ongo mātuʻá ko ha tokotaha fua fatongia koe. Ngalingali ʻe falala lahi ange hoʻo ongo mātuʻá kiate koe pea ʻoatu ʻa e tauʻatāina lahi ange. Pea ʻoku talaʻofa ʻe Sihova kuo vavé ni ke ne ʻoange ki he kotoa ʻo ʻene kau sevāniti faitōnungá ʻa e tauʻatāina haohaoa, ʻa ia ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú ko e “tauʻatāina lāngilangiʻia ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.”​—Loma 8:21.

18 Ko e faʻahinga tauʻatāina eni naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIví. ʻI he ngoue ʻo ʻĪtení, ko e meʻa pē ʻe taha naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá ke ʻoua te na faí. Naʻe totonu ke ʻoua te na kai mei he fuaʻiʻakau ʻo e fuʻu ʻakau pē ʻe taha. (Sēn. 2:9, 17) ʻOkú ke pehē naʻe taʻetotonu pe fuʻu fakataputapui ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻoange kiate kinaua ʻa e lao ko iá? ʻIkai ʻaupito! Fakakaukau atu ki he ngaahi lao lahi kuo faʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá pea fakamālohiʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau talangofua ki ai. Ka naʻe ʻoange ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e lao pē ʻe taha.

19. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe Sihova mo Sīsū ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau tauʻatāiná?

19 ʻOku poto ʻaupito ʻa Sihova ʻi he founga ʻokú ne fakafeangai mai ai kiate kitautolú. ʻI he ʻikai ʻomai kiate kitautolu ha ngaahi lao lahi, ʻokú ne akoʻi anga-kātaki kitautolu ke talangofua ki he lao ʻo e ʻofá. ʻOkú ne akoʻi kitautolu ke tau moʻui ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní pea ke fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví. (Loma 12:9) ʻI he Malanga ʻi he Moʻungá, ko hono ʻAló, ʻa Sīsū, naʻá ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fai ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví. (Māt. 5:27, 28) Pea ʻi he māmani foʻoú, ʻi he tuʻunga ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko Sīsū te ne hokohoko atu ke akoʻi kitautolu ke tau vakai ki he tonú mo e halá ʻo hangē ko ʻene vakaí. (Hep. 1:9) ʻE ʻai foki ʻe Sīsū ke haohaoa hotau ʻatamaí mo e sinó. Sioloto atu ki he meʻa ʻe hoko ʻi he taimi heʻikai ke toe fakataueleʻi ai kitautolu ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví pea ʻikai ke tau faingataʻaʻia koeʻuhi ko e taʻehaohaoá. Ko e fakaʻosí leva, te tau fiefia ʻi he “tauʻatāina lāngilangiʻia” kuo talaʻofa mai ʻe Sihová.

20. (a) ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻene tauʻatāiná? (e) ʻE lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki kiate ia

20 ʻI he māmani foʻoú, ko ʻetau tauʻatāiná ʻe kei ʻi ai pē hono fakangatangata. ʻI he founga fē? ʻE kei fiemaʻu maʻu pē kiate kitautolu ke ueʻi ʻe he ʻofa ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé. ʻI hono tataki kitautolu ʻe he ʻofá, ʻoku tau faʻifaʻitaki ai kia Sihova. Neongo ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e tauʻatāina fakaʻaufulí, ʻokú ne fili ke fakaʻatā ʻa e ʻofá ke ne tataki ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne faí, kau ai ʻa e founga ʻo ʻene fakafeangai mai kiate kitautolú. (1 Sio. 4:7, 8) Ko ia ʻoku ʻuhinga lelei ʻe lava ke tau toki tauʻatāina moʻoní pē ʻi heʻetau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá.

21. (a) Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Tēvita fekauʻaki mo Sihová? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hono hokó?

21 ʻOkú ke houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa lelei kotoa kuo ʻoatu ʻe Sihova maʻaú? Kuó ne ʻoatu kiate koe ʻa e meʻakai fakalaumālie, kaungāmeʻa lelei, ngaahi taumuʻa mohu ʻuhinga, ʻamanaki ʻo e tauʻatāina haohaoa ʻi he kahaʻú mo e ngaahi meʻaʻofa fakaofo kehe. (Saame 103:5) Te ke ongoʻi tatau nai mo Tēvita ʻi heʻene lotu ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻi he Saame 16:11: “Kuó ke ʻai ke u ʻilo ʻa e hala ʻo e moʻuí. ʻOku ʻi ho ʻaó ʻa e fuʻu mavava; ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi ho nima toʻomataʻú ʻo taʻengata.” ʻI he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he ngaahi moʻoni mahuʻinga kehe mei he Saame 16. ʻE tokoniʻi ʻe he ngaahi meʻá ni koe ke ke sio ki he founga ʻe lava ke ke maʻu ai ʻa e moʻui lelei tahá!

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share