LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w19 ʻEpeleli p. 8-13
  • Faʻifaʻitaki kia Sīsū pea Hanganaki Nonga

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Faʻifaʻitaki kia Sīsū pea Hanganaki Nonga
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NAʻE FAʻA LOTU ʻA SĪSŪ
  • NAʻE MALANGA FAIVELENGA ʻA SĪSŪ
  • NAʻE TALI ʻE SĪSŪ ʻA E TOKONI MEI HONO KAUMEʻÁ
  • FOUNGA KE HANGANAKI NONGA AÍ
  • Sione 14:27​—“Oku Ou Tuku ae Melino Kiate Kimoutolu”
    Fakamatalaʻi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapú
  • Kumi ʻa e Tali ki he Ngaahi Fehuʻi ko Ení
    Polokalama ki he ʻAsemipilī Fakasēketi 2022-2023 mo e Fakafofonga mei he Vaʻá
  • Melino—ʻE Lava Fēfē Ke Ke Maʻu Ia?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • ʻAi ʻa e “Melino oe Otua” ke Ne Maluʻi Ho Lotó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
w19 ʻEpeleli p. 8-13

KUPU AKO 15

Faʻifaʻitaki kia Sīsū pea Hanganaki Nonga

“Ko e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē te ne maluʻi homou lotó.”​—FIL. 4:7.

HIVA 39 Ko ʻEtau Maʻu ʻa e Melinó

ʻI HE KUPÚ NIa

1-2. Ko e hā naʻe faingataʻaʻia ai ʻa Sīsuú?

ʻI HE ʻaho fakaʻosi ʻo Sīsū ko ha tangatá, naʻá ne faingataʻaʻia. Naʻe teu ke ne faingataʻaʻia ʻi ha mate fakamamahi ʻi he nima ʻo e kau tangata maumau-laó. Naʻe ʻikai ko e maluʻaki ʻene pekiá ʻa e meʻa pē naʻe hohaʻa ki ai ʻa Sīsuú. Naʻá ne ʻofa lahi ʻi heʻene Tamaí pea loto ke fakahōifuaʻi ia. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū kapau te ne nofoʻaki faitōnunga ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahi naʻe tuʻunuku maí, te ne tokoni ai ki hono fakatonuhiaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová. Naʻe toe ʻofa ʻa Sīsū ki he kakaí, pea naʻá ne ʻiloʻi ko ʻetau ʻamanaki ki he moʻui taʻengata ʻi he kahaʻú ʻe makatuʻunga ia ʻi heʻene ʻosiki lavameʻa ʻa hono ʻalunga moʻui ʻi he māmaní.

2 Neongo naʻe loto-mafasia lahi ʻa Sīsū, naʻá ne nonga pē. “ʻOku ou foaki atu kiate kimoutolu ʻeku nongá,” ko ʻene tala ange ia ki heʻene kau ʻapositoló. (Sione 14:27) Naʻá ne maʻu ʻa e “nonga ʻa e ʻOtuá,” ko e nonga ia mei ha vahaʻangatae mahuʻinga ʻo ha taha mo Sihova. Ko e nonga ko iá naʻá ne ʻai ʻa e fakakaukau mo e loto ʻo Sīsuú ke fiemālié.​—Fil. 4:6, 7.

3. Ko e hā te tau sivisiviʻi ʻi he kupu ko ení?

3 Heʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻe faifai ange pea tau fehangahangai mo e tenge naʻe kātekina ʻe Sīsuú, ka ko e faʻahinga ʻoku nau muimui ʻia Sīsuú te nau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi. (Māt. 16:24, 25; Sione 15:20) Pea hangē ko Sīsuú, te tau ongoʻi faingataʻaʻia he taimi ʻe niʻihi. Ko e hā ʻe lava ke tau fai koeʻuhi ke ʻoua te tau hoko ʻo loto-moʻua tōtuʻa pea mole meiate kitautolu ʻa e nonga ʻo e fakakaukaú? Tau sivisiviʻi angé ʻa e meʻa ʻe tolu naʻe fai ʻe Sīsū lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní pea sio ki he founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai kiate ia ʻi heʻetau fehangahangai mo e ʻahiʻahí.

NAʻE FAʻA LOTU ʻA SĪSŪ

Lotu ʻa Sīsū; lotu ha tuofefine taʻumotuʻa

ʻE lava ke tau hanganaki nonga ʻi he lotú (Sio ki he palakalafi 4-7)

4. ʻI he fakakaukau ki he 1 Tesalonaika 5:17, ʻomai ha fakatātā ʻe niʻihi ʻoku fakahaaʻi ai naʻe faʻa lotu ʻa Sīsū lolotonga ʻa e ʻaho fakaʻosi ʻene moʻui ʻi he māmaní.

4 Lau ʻa e 1 Tesalonaika 5:17. Naʻe faʻa lotu ʻa Sīsū ʻi he ʻaho fakaʻosi ʻene moʻui ʻi he māmaní. ʻI heʻene fokotuʻu ʻa e fakamanatu ʻo ʻene pekiá, naʻá ne lotuʻi ʻa e maá mo e uainé. (1 Kol. 11:23-25) Ki muʻa ke ne mavahe mei he feituʻu naʻe fai ai ʻa e Pāsová, naʻá ne lotu mo ʻene kau ākongá. (Sione 17:1-26) ʻI heʻene aʻu mo e kau ākongá ki he Moʻunga ʻŌlivé ʻi he pō ko iá, naʻá ne toutou lotu. (Māt. 26:36-39, 42, 44) Pea ko e ngaahi lea fakaʻosi ʻa Sīsū ki muʻa ke ne pekiá ko e lotu. (Luke 23:46) Fakafou ʻi he lotú, naʻe fakakau ʻe Sīsū ʻa Sihova ʻi he meʻa lalahi kotoa naʻe hoko ʻi he ʻaho mahuʻinga ko iá.

5. Ko e hā naʻe hōloa ai ʻa e loto-toʻa ʻa e kau ʻapositoló?

5 Ko e ʻuhinga ʻe taha naʻe lava ai ke kātekina ʻe Sīsū hono ʻahiʻahiʻi iá he naʻá ne falala ki heʻene Tamaí ʻi he lotu. Ko e kau ʻapositoló, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe ʻikai ke nau kītaki ʻi he lotu ʻi he pō ko iá. Ko hono olá, naʻe hōloa ʻenau loto-toʻá ʻi he aʻu ki he hoko mai ʻa e ʻahiʻahí. (Māt. 26:40, 41, 43, 45, 56) ʻI heʻetau fehangahangai mo e ʻahiʻahí, te tau toki nofoʻaki faitōnunga pē kapau te tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú pea “lotu maʻu ai pē.” Ko e hā ʻe lava ke tau lotu fekauʻaki mo iá?

6. ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tuí ke tau hanganaki nongá?

6 ʻOku lava ke tau lotu kia Sihova ke ne “fakalahi [ʻetau] tuí.” (Luke 17:5; Sione 14:1) ʻOku tau fiemaʻu ʻa e tuí koeʻuhí ʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku muimui kia Sīsuú. (Luke 22:31) ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tuí ke tau hanganaki nonga neongo kuo pau ke tau fekuki hokohoko mo e ngaahi polé? ʻI heʻetau fakahoko ʻa e meʻa kotoa te tau ala lava ke faí ke fekuki ai mo ha ʻahiʻahi, ko e tuí te ne ueʻi kitautolu ke tau tuku ʻa e meʻa kotoa kia Sihova. Koeʻuhi ʻoku tau falala ʻoku lava ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻo lelei ange ia ʻi he meʻa ʻoku lava ke tau faí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e nonga ʻo e fakakaukaú mo e lotó.​—1 Pita 5:6, 7.

7. Ko e hā naʻá ke ako mei he fakamatala ʻa Robert?

7 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke tau tauhi maʻu ʻetau nonga ʻi lotó tatau ai pē pe ko e hā ha ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo ia. Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Robert, ko ha mātuʻa faitōnunga ʻi hono taʻu 80 tupú he taimí ni. ʻOkú ne pehē: “Ko e akonaki ʻi he Filipai 4:6, 7 kuó ne tokoniʻi au ke u fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi lahi ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe pau ke u fekuki mo e ngaahi palopalema fakapaʻanga. Pea naʻe mole ʻi ha taimi hoku monū ʻo e ngāue ko ha mātuʻá.” Ko e hā kuó ne tokoniʻi ʻa Robert ke tauhi maʻu ʻa e nonga ʻi lotó? “ʻOku ou lotu ʻi he taimi pē ʻoku ou kamata ongoʻi loto-moʻua aí,” ko ʻene leá ia. “ʻOku ou tui ko e tuʻo lahi ange mo e fakamākukanga ʻeku lotú, ko ʻeku ongoʻi nongá ange ia.”

NAʻE MALANGA FAIVELENGA ʻA SĪSŪ

Malanga ʻa Sīsū ki ha tangata mo hano foha; malanga ha tokoua taʻumotuʻa ki ha tangata mo hano foha ʻi he faifakamoʻoni he papá

ʻE lava ke tau hanganaki nonga ʻi he malangá (Sio ki he palakalafi 8-10)

8. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Sione 8:29, ko e hā ha toe ʻuhinga naʻe maʻu ai ʻe Sīsū ʻa e nonga ʻi lotó?

8 Lau ʻa e Sione 8:29. Naʻa mo e taimi naʻe fakatangaʻi aí, naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e nonga ʻi loto koeʻuhi naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne ʻai ke fiefia ʻene Tamaí. Naʻá ne hanganaki talangofua ʻi he taimi naʻe faingataʻa ai kiate ia ke fai peheé. Naʻá ne ʻofa ʻi heʻene Tamaí pea ʻai ʻa e tauhi kia Sihová ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi heʻene moʻuí. Ki muʻa ke ne haʻu ki he māmaní, naʻá ne hoko ko e “tufunga pōtoʻi” ʻa e ʻOtuá. (Pal. 8:30) Pea ʻi heʻene ʻi māmaní, naʻá ne akoʻi faivelenga ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo ʻene Tamaí. (Māt. 6:9; Sione 5:17) Ko e ngāue ko iá naʻe ʻoange ai kia Sīsū ʻa e fiefia lahi.​—Sione 4:34-36.

9. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he nōfoʻi ʻi he ngāue fakamalangá ke tauhi maʻu ʻetau nonga ʻi lotó?

9 ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻaki ʻetau talangofua kia Sihova pea “femoʻuekina ai pē ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.” (1 Kol. 15:58) ʻI heʻetau “nōfoʻi lahi” ʻi he ngāue fakamalangá, ʻoku malava lelei ange ai ke tau tuku ʻetau ngaahi palopalemá ki hono feituʻu totonú. (Ngā. 18:5) Ko e fakatātaá, ko e faʻahinga ʻoku tau fetaulaki mo ia ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻoku toe kovi ange ʻenau ngaahi palopalemá ʻi haʻatautolú. Neongo ia, ʻi heʻenau ako ke ʻofa kia Sihová pea ngāueʻaki ʻene akonakí, ʻoku fakalakalaka ange ʻenau moʻuí pea nau fiefia ange. ʻI he taimi taki taha ʻoku tau sio ai ki he hoko iá, ʻoku tau tuipau lahi ange ko Sihova te ne tokangaʻi kitautolú. Pea ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he tuipau ko iá ke tauhi maʻu ʻetau nonga ʻi lotó. Ko ha tuofefine ʻa ia naʻá ne fāinga ʻi he kotoa ʻene moʻuí mo e loto-mafasiá mo e ongoʻi taʻetāú naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa e meʻá ni. “ʻI heʻeku femoʻuekina ʻi he ngāue fakafaifekaú,” ko ʻene leá ia, “ʻOku ou mapuleʻi lelei ange ʻeku ongoʻí pea fiefia ange. ʻOku ou tui koeʻuhi ko ʻeku ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻoku ou ongoʻi ofi taha ai kia Sihova.”

10. Ko e hā naʻá ke ako mei he fakamatala ʻa Brenda?

10 Fakakaukau foki ki he faʻifaʻitakiʻanga ha tuofefine ko Brenda. Ko ia mo ʻene taʻahiné naʻe maʻu kinaua ʻe he mahaki neavé. Naʻe heka saliote pē ʻa Brenda pea siʻisiʻi mo hono iví. ʻOkú ne malanga mei he fale ki he fale ʻi heʻene malavá, ka ʻoku lahi taha ʻene faifakamoʻoni ʻaki ʻa e faitohí. ʻOkú ne pehē: “ʻI heʻeku mahinoʻi mo tali ko hoku tuʻungá heʻikai ke toe sai ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení, naʻá ku ongoʻi tauʻatāina ai ke tokangataha ki heʻeku ngāue fakafaifekaú. Ko hono moʻoní, ko e faifakamoʻoní ʻokú ne toʻo atu ai ʻeku tokangá mei heʻeku loto-moʻuá. ʻOku fakaivimālohiʻi ai au ke tokangataha ki hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ou fetaulaki mo ia ʻi he feituʻu ngāue ʻemau fakatahaʻangá. Pea ʻoku toutou fakamanatu mai ai kiate au ʻa e ʻamanaki ʻoku ou maʻu ki he kahaʻú.”

NAʻE TALI ʻE SĪSŪ ʻA E TOKONI MEI HONO KAUMEʻÁ

Talanoa ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ʻi ha veʻe afi; feohi fiefia ha ongo tuofāfine ʻi ha veʻe afi kae kuki ʻe ha tokoua ʻa e meʻakaí

ʻE lava ke tau hanganaki nonga ʻi he feohi mo e ngaahi kaumeʻa leleí (Sio ki he palakalafi 11-15)

11-13. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe he kau ʻapositoló mo e niʻihi kehe ko ha kaumeʻa lelei kinautolu ʻo Sīsū? (e) Naʻe tākiekina fēfē ʻe he ngaahi kaumeʻa ʻo Sīsuú ʻa ia tonu?

11 ʻI he kotoa ʻo e ngāue fakafaifekau faingataʻa ʻa Sīsuú, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau ʻapositolo faitōnungá ʻenau hoko ko e ngaahi kaumeʻa moʻoni ʻo Sīsuú. Ko e faʻifaʻitakiʻanga moʻoni kinautolu ʻo e palōveepi ʻoku pehē: “ʻOku ʻi ai ha kaumeʻa ʻoku pipiki ofi ange ia ʻi ha tokoua.” (Pal. 18:24) Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Sīsū ʻa e kaumeʻa ko iá. Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻikai ha taha ʻi hono fanga tokoua fakakakanó naʻe tui kiate ia. (Sione 7:3-5) ʻI he taimi ʻe taha, naʻe aʻu ʻo fakakaukau hono kāingá ʻokú ne fakasesele. (Mk. 3:21) ʻI hono kehé, naʻe lava ke tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositolo faitōnungá ʻi he pō ki muʻa ke ne pekiá: “Ko kimoutolu ia ʻa e faʻahinga kuo nōfoʻi mo au ʻi hoku ngaahi ʻahiʻahí.”​—Luke 22:28.

12 Naʻe toutou fakalotomamahiʻi ʻe he kau ʻapositoló ʻa Sīsū, ka naʻá ne sio fakalaka atu ʻi heʻenau ngaahi tōnounoú pea ʻiloʻi naʻa nau tui kiate ia. (Māt. 26:40; Mk. 10:13, 14; Sione 6:66-69) ʻI he pō fakaʻosi ʻo Sīsū mo kinautolu ki muʻa ke tāmateʻi iá, naʻe pehē ʻe Sīsū ki he kau tangata mateaki ko ení: “Kuó u ui kimoutolu ko e ngaahi kaumeʻa, koeʻuhi kuó u fakahaaʻi kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuó u fanongo ai mei heʻeku Tamaí.” (Sione 15:15) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sīsuú naʻa nau hoko ko e fakafiemālie moʻoni kiate ia. Ko e tokoni naʻa nau ʻoange kiate ia ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú naʻe ʻai ai ʻa e loto ʻo Sīsuú ke fonu ʻi he fiefia.​—Luke 10:17, 21.

13 Tānaki atu ki he kau ʻapositoló, naʻe toe ʻi ai mo e ngaahi kaumeʻa kehe ʻo Sīsū, ko e kau tangata mo e kau fefine, naʻa nau tokoni kiate ia ʻi he ngāue fakamalangá mo e ngaahi founga ʻaonga kehe. Naʻe fakaafeʻi ia ʻe he niʻihi ki honau ʻapí koeʻuhi ke ʻi ai ha feituʻu ke ne kai ai. (Luke 10:38-42; Sione 12:1, 2) Naʻe fononga mo ia ʻa e niʻihi pea vahevahe ʻenau koloá mo ia. (Luke 8:3) Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi kaumeʻa lelei ʻo Sīsū koeʻuhi naʻá ne hoko ko ha kaumeʻa lelei kiate kinautolu. Naʻá ne fai ʻa e ngaahi meʻa lelei maʻa kinautolu pea naʻá ne fakaʻatuʻi ʻi he meʻa naʻá ne ʻamanekina meiate kinautolú. Naʻe haohaoa ʻa Sīsū, ka naʻá ne houngaʻia ʻi he tokoni mei hono ngaahi kaumeʻa taʻehaohaoá. Pea ʻoku ʻikai ha veiveiua, naʻa nau tokoni ki hono tauhi maʻu ʻene nonga ʻi lotó.

14-15. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ha ngaahi kaumeʻa lelei, pea ʻe lava fēfē ke nau tokoniʻi kitautolu?

14 Ko e ngaahi kaumeʻa leleí te nau tokoniʻi kitautolu ke nofoʻaki mateaki kia Sihova. Pea ko e founga lelei taha ke maʻu ai ha ngaahi kaumeʻa leleí ko e hoko ko ha kaumeʻa lelei. (Māt. 7:12) Ko e fakatātaá, ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke ngāueʻaki hotau taimí mo e iví ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, tautefito ki he faʻahinga ko ia “ʻoku masiva.” (ʻEf. 4:28) ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha tokotaha ʻi ho fakatahaʻangá ʻe lava ke ke tokoni ki ai? ʻE lava ke ke fai ha fakatau ʻa ha tokotaha malanga ʻoku toka mohenga? ʻE lava ke ke tokonaki ha meʻakai maʻa ha fāmili ʻoku nau faingataʻaʻia fakapaʻanga? Kapau ʻokú ke ʻilo ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ʻa e uepisaiti jw.org® mo e JW Library®, ʻe lava ke ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻi ho fakatahaʻangá ke nau maʻu ʻaonga mei he koloa ʻoku mau aí? ʻI heʻetau femoʻuekina ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ngalingali te tau fiefia lahi ange ai.​—Ngā. 20:35.

15 ʻE poupouʻi kitautolu ʻe hotau ngaahi kaumeʻá ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻetau nonga ʻi lotó. Hangē ko e fanongo ʻa ʻIlaiū ki he fakamatala ʻa Siope ki hono ngaahi ʻahiʻahí, ko hotau ngaahi kaumeʻá te nau tokoniʻi kitautolu ʻaki ʻenau fanongo anga-kātaki ʻi heʻetau fakamatala ki heʻetau ngaahi ongoʻí. (Siope 32:4) ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻamanekina ke fai ʻe hotau ngaahi kaumeʻá ʻetau filí, ka ʻoku tau fakapotopoto kapau ʻoku tau fanongo ki heʻenau faleʻi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. (Pal. 15:22) Pea hangē pē ko hono tali anga-fakatōkilalo ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e tokoni hono ngaahi kaumeʻá, ʻoku ʻikai totonu ke tau fuʻu pōlepole ke tali ʻa e tokoni mei hotau ngaahi kaumeʻá ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu aí. (2 Sām. 17:27-29) Ko hono moʻoní, ko e ngaahi kaumeʻa lelei peheé ko ha meʻaʻofa ia meia Sihova.​—Sēm. 1:17.

FOUNGA KE HANGANAKI NONGA AÍ

16. Fakatatau ki he Filipai 4:6, 7, ko e hā ʻa e founga pē ʻe taha ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e nongá? Fakamatalaʻi.

16 Lau ʻa e Filipai 4:6, 7. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku tala mai ai ʻe Sihova ʻe lava ke tau maʻu ʻa e nonga ʻokú ne ʻomai “fakafou ʻia Kalaisi Sīsū”? Koeʻuhí ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e nonga tuʻuloa ʻi heʻetau fakakaukaú mo e ongoʻí ʻo kapau pē ʻoku tau mahinoʻi mo tui ki he ngafa ʻoku fakahoko ʻe Sīsuú. Ko e fakatātaá, fakafou ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú, ʻoku lava ai ke fakamolemoleʻi ʻa e kotoa ʻetau ngaahi angahalá. (1 Sio. 2:12) He fakafiemālie ē ʻoku ʻomai ʻe he fakakaukau ko iá kiate kitautolú! ʻI he tuʻunga ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe toʻo atu ʻe Sīsū ha maumau pē naʻe fakatupunga ʻe Sētane mo ʻene fokotuʻutuʻú kiate kitautolu. (ʻAi. 65:17; 1 Sio. 3:8; Fkh. 21:3, 4) He ʻamanaki fakaofo ē kiate kitautolu! Pea neongo kuo ʻomai ʻe Sīsū ha vāhenga-ngāue faingataʻa, ʻokú ne ʻiate kitautolu, ʻo poupouʻi kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení. (Māt. 28:19, 20) He fakatupu loto-toʻa ē ko ia! Ko e fakafiemālié, ʻamanakí mo e loto-toʻá​—ko e niʻihi ia ʻo e ngaahi makatuʻunga fefeka ʻoku langa hake ai ʻetau nonga ʻi lotó.

17. (a) ʻE lava fēfē ke tauhi maʻu ʻe ha Kalisitiane ʻa e nonga ʻi lotó? (e) Hangē ko ia ʻoku talaʻofa mai ʻi he Sione 16:33, ko e hā ʻe malava ke tau faí?

17 ʻE lava fēfē leva ke ke tauhi maʻu hoʻo nonga ʻo e fakakaukaú ʻi hono fakahohaʻasi koe ʻe he ngaahi ʻahiʻahi kakahá? ʻE lava ke ke fai pehē ʻaki ʻa e faʻifaʻitaki ki he ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Sīsuú. ʻUluakí, lotu pea kīvoi ʻi he lotú. Uá, talangofua kia Sihova pea malanga faivelenga naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa ai ke fai peheé. Pea ko e tolú, falala ki ho ngaahi kaumeʻá ke nau tokoniʻi koe ʻi hoʻo fehangahangai mo e ʻahiʻahí. Pea ko e nonga leva ʻa e ʻOtuá te ne maluʻi hoʻo fakakaukaú mo e lotó. Pea hangē ko Sīsuú, te ke ikunaʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pē.​—Lau ʻa e Sione 16:33.

KO E HĀ ʻA E NGAFA ʻO E NGAAHI MEʻÁ NI ʻI HONO TAUHI MAʻU ʻETAU NONGA ʻI LOTÓ?

  • Lotu

  • Malanga

  • Ngaahi kaumeʻa

HIVA 6 Lotu ʻa e Sevāniti ʻa e ʻOtuá

a Ko kitautolu kotoa kuo pau ke tau fehangahangai mo e ngaahi palopalema ʻe lava ke faingataʻa ai ke tau maʻu ʻa e nongá. ʻOku lāulea ʻi he kupu ko ení ki he meʻa ʻe tolu naʻe fai ʻe Sīsū pea ʻe lava ke tau fai ke tau hanganaki nonga ai, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku tau kātekina ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kakahá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share