KUPU AKO 48
‘Mou Fakakakato ʻa e Meʻa Naʻe Kamata Ke Mou Faí’
“Mou fakakakato . . . ʻa e meʻa naʻe kamata ke mou faí.”—2 KOL. 8:11.
HIVA 42 Tokoniʻi ʻa e Vaivaí
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Ko e hā ʻoku fakaʻatā ʻe Sihova ke tau faí?
ʻOKU fakaʻatā kitautolu ʻe Sihova ke fili ʻa hotau ʻalunga moʻuí. ʻOkú ne akoʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi fili lelei, pea ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke lavameʻa ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi fili ʻoku fakahōifua kiate iá. (Saame 119:173) Ko e lahi ange ʻetau ngāueʻaki ʻa e poto mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e toe lelei ange ia ʻetau fai ʻa e ngaahi fili leleí.—Hep. 5:14.
2. Ko e hā ʻa e fāinga ʻoku tau fehangahangai nai mo ia hili ʻetau fai ha fili?
2 Kae kehe, naʻa mo e taimi ʻoku tau fai ai ha fili fakapotopoto, te tau fāinga nai ke fakakakato ʻa e meʻa naʻa tau kamataʻí. Fakakaukau ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi: Ko ha kiʻi talavou ʻokú ne fili ke lau ʻa e Tohi Tapú kotoa. Naʻe lele lelei ʻi he ngaahi uike ka naʻe toe taʻofi ʻi ha ngaahi ʻuhinga. Ko ha tuofefine ʻokú ne fili ke ngāue ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu ka ʻokú ne toutou toloi ʻa e ʻaho te ne kamata aí. Ko ha kulupu ʻo e kau mātuʻá ʻoku nau fai ha fili ke kau lahi ange ʻi he ʻaʻahi fakatauhisipi ki he faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá ka ʻi he hili ʻa e laui māhina kuo teʻeki ke nau fai pehē. Ko e ngaahi tuʻunga ko ení ʻoku kehekehe, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku nau tatau ai. Ko e ngaahi fili ko iá naʻe ʻikai ke fakahoko kakato. Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi Kolinitoó naʻa nau fehangahangai mo ha pole meimei tatau. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻe lava ke tau ako meiate kinautolú.
3. Ko e hā ʻa e fili naʻe fai ʻe he kau Kolinitoó, ka ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó?
3 ʻI he 55 T.S. nai, naʻe fai ʻe he kau Kolinitoó ha fili mahuʻinga. Naʻa nau ʻiloʻi ko honau fanga tokoua ʻi Selusalemá mo Siuteá naʻa nau tofanga ʻi he ngaahi faingataʻa mo masiva pea ko e ngaahi fakatahaʻanga kehé naʻa nau tānaki ʻa e paʻanga ke tokoni kiate kinautolu. ʻI he anga-lelei mo e nima-homo, naʻe fakapapauʻi ʻe he kau Kolinitoó ke fai ha tokoni pea ʻeke ki he ʻapositolo ko Paulá ʻa e founga ʻe lava ke nau tokoni aí. Naʻá ne ʻoatu ʻa e ngaahi fakahinohino ki he fakatahaʻangá pea fakanofo ʻa Taitusi ke tokoni ʻi hono tānaki ʻa e paʻangá. (1 Kol. 16:1; 2 Kol. 8:6) Neongo ia, ʻi ha laui māhina ki mui ai, naʻe ʻiloʻi ʻe Paula naʻe ʻikai fai ʻe he kau Kolinitoó ʻa e tokoní. Ko hono olá, ko ʻenau meʻaʻofá ngalingali heʻikai maau ia ke ʻave ki Selusalema fakataha mo e tokoni mei he ngaahi fakatahaʻanga kehé.—2 Kol. 9:4, 5.
4. Hangē ko ia ʻoku fakamamafaʻi ʻi he 2 Kolinitō 8:7, 10, 11, ko e hā naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Paula ʻa e kau Kolinitoó ke faí?
4 Naʻe fai ʻe he kau Kolinitoó ha fili lelei, pea naʻe fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻe Paula ki heʻenau tui tuʻu-ki-muʻá mo ʻenau holi tōtōivi ke nima-homó. Ka naʻe pau ke ne toe fakalototoʻaʻi kinautolu ke fakakakato ʻa e meʻa naʻa nau kamataʻí. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 8:7, 10, 11.) Ko ʻenau hokosiá ʻoku akoʻi mai ai naʻa mo e kau Kalisitiane faitōnungá te nau fāinga nai ke fakahoko ha fili lelei.
5. Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau talí?
5 Hangē ko e kau Kolinitoó, ʻe faingataʻa nai ke fakahoko ʻetau ngaahi filí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko ʻetau taʻehaohaoá, te tau tautoloi nai. Pe ko e ngaahi meʻa ʻoku hoko taʻeʻamanekiná ʻe ʻai ai ke ʻikai ke tau malava ʻo muimuiʻi lelei ʻa e meʻa kuo tau fakapapauʻi ke fakahokó. (Tml. 9:11; Loma 7:18) ʻE lava fēfē ke tau toe vakaiʻi ha fili pea fili pe ʻoku totonu ke tau liliu ia? Pea ʻe lava fēfē ke tau fakakakato lavameʻa ange ʻa e meʻa ʻoku tau kamataʻí?
KI MUʻA KE FAI HA FILI
6. Ko fē nai ʻa e taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tau liliu ha fili?
6 Ko e ngaahi fili mahuʻinga ʻe niʻihi heʻikai ʻaupito ke tau toe liliu. Ko e fakatātaá, ʻoku tau pipiki ki heʻetau fili ke tauhi kia Sihová, pea ʻoku tau fakapapauʻi ke faitōnunga ki hotau hoa malí. (Māt. 16:24; 19:6) Neongo ia, ko e ngaahi fili ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ke liliu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku liliu ʻa e ngaahi tuʻungá. Ko e hā ʻe lava ke tokoni ke tau fakahoko ai ʻa e ngaahi fili lelei taha ʻe ala lavá?
7. Ko e hā ʻoku totonu ke tau lotu fekauʻaki mo iá, pea ko e hā hono ʻuhingá?
7 Lotu ki ha poto. Naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa Sēmisi ke ne tohi: “Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻo kimoutolu ʻoku masiva ʻi he potó, tuku ke ne hanganaki kole ki he ʻOtuá, he ʻokú ne foaki nima-homo ki he faʻahinga kotoa.” (Sēm. 1:5) ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku tau “masiva ʻi he potó.” Ko ia falala kia Sihova ʻi hono fai ha fili pea ʻi hono toe vakaiʻi ʻa e fili ko iá. ʻE tokoniʻi leva koe ʻe Sihova ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto.
8. Ko e hā ʻa e fekumi ʻoku totonu ke tau fai ki muʻa ke fai ha fili?
8 Fai ʻa e fekumi fakaʻāuliliki. Hanga ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, lau ʻa e ʻū tohi ʻa e kautaha ʻa Sihová, pea talanoa ki he kakai ʻa ia ʻoku lava ke ke falala ki ai. (Pal. 20:18) Ko e ngaahi fekumi ko iá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki muʻa ke fai ha fili ke liliu ʻa e ngāué, ke hiki ki ha feituʻu kehe pe ke fili ʻa e ako fakamāmani feʻungamālie ke poupou ki hoʻo ngāue fakafaifekaú.
9. ʻE anga-fēfē nai ke tau maʻu ʻaonga kapau ʻoku tau faitotonu kiate kitautolu tonu?
9 Sivisiviʻi hoʻo fakaueʻilotó. Ko ʻetau ngaahi fakaueʻilotó ʻoku mahuʻinga kia Sihova. (Pal. 16:2) ʻOkú ne loto ke tau faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē. Ko ia ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi filí, ʻoku tau loto foki ke faitotonu kiate kitautolu tonu pea ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fakaueʻilotó. Kapau heʻikai ke tau faitotonu kakato, ʻoku ngalingali ʻe faingataʻa ke tau pipiki ki heʻetau filí. Ko e fakatātaá, ʻe fili nai ha kiʻi talavou ke hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu. Neongo ia, hili ha vahaʻa taimi, ʻokú ne fāinga ke fakakakato ʻa e houa ʻoku fiemaʻú pea ʻikai ke ne loko fiefia ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú. ʻOkú ne fakakaukau nai ko ʻene fakaueʻiloto tefito ki he ngāue tāimuʻá ko ʻene holi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Kae mahalo ko ʻene fakaueʻiloto tefito ke tāimuʻá ko e holi ke fakahōhōʻiaʻi ʻene ongo mātuʻá pe ko ha taha ʻokú ne saiʻia ai.
10. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ki hono fai ha liliú?
10 Fakakaukau ki he tuʻunga ʻo ha ako Tohi Tapu ʻokú ne fili ke tuku ʻene ifi tapaká. ʻI he kamatá, ʻokú ne fāinga, ʻokú ne lavaʻi ia ʻi ha uike ʻe taha pe ua, ka ʻokú ne toe foki pē ʻo ifi. Kae kehe, ʻoku faai atu pē ʻo ne lavameʻa! Ko ʻene ʻofa kia Sihová pea mo ʻene holi ke fakahōifuaʻi Iá naʻá ne tokoniʻi ia ke ikunaʻi ʻa e tōʻonga ko iá.—Kol. 1:10; 3:23.
11. Ko e hā kuo pau ai ke ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa paú?
11 Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa pau. Kapau ʻoku pau hoʻo ngaahi taumuʻá, ʻoku ngalingali te ke fakakakato ange ai ʻa e meʻa ʻokú ke kamataʻí. Ko e fakatātaá, kuó ke fili nai ke lau ʻo toe lahi ange ʻa e Tohi Tapú. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ha taimi-tēpile pau ʻi hoʻo fakakaukaú, heʻikai nai ke ke aʻusia hoʻo taumuʻá.b Pe ko e kau mātuʻa ʻi ha fakatahaʻanga ʻoku nau fili nai ke fai ʻa e ʻaʻahi fakatauhisipi lahi ange, ka ʻi he hili ha vahaʻa taimi, kuo ʻikai ke nau muimuiʻi lelei ʻa e fili ko iá. Ke lavameʻá, ʻe lava ke nau ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: “Kuo mau ʻiloʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻa ia ʻe tautefito ʻenau maʻu ʻaonga mei ha ʻaʻahi fakatauhisipi lahi ange? Kuo mau fokotuʻu ha taimi pau ke ʻaʻahi ai kiate kinautolu?”
12. Ko e hā nai ʻe fiemaʻu kiate kitautolu ke faí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
12 Fakakaukau pau. ʻOku ʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻoku tau maʻu ʻa e taimi, koloa pe ivi ke fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau saiʻia ke faí. Ko ia fakakaukau pau mo fakakaukau lelei. ʻE fiemaʻu nai ʻi ha taimi ke liliu ha fili ʻa ia ʻokú ke fakatokangaʻi heʻikai malava ke ke fakahoko. (Tml. 3:6) Neongo ia, tau pehē pē, naʻá ke toe vakaiʻi hoʻo filí, liliu ia ʻo fakatatau ki he fiemaʻú, peá ke ongoʻi ʻe lava ke ke fakahoko ia. Fakakaukau ki ha founga ʻe nima ʻe lava ke tokoni ke ke fakakakato ai ʻa e meʻa ʻokú ke kamataʻí.
FOUNGA KE FAKAHOKO AI HOʻO FILÍ
13. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu ke fakahoko ʻaki ha fili?
13 Lotu ki ha mālohi ke ngāue. ʻE lava ke foaki atu ʻe he ʻOtuá ʻa e “mālohi [ke ke] ngāue” pea fakahoko hoʻo filí. (Fil. 2:13) Ko ia kole kia Sihova ki hono laumālie māʻoniʻoní ke foaki atu kiate koe ʻa e mālohi ʻokú ke fiemaʻú. Hokohoko atu ke lotu neongo kapau ʻoku hā ngali toloi ʻa e tali hoʻo kolé. Hangē ko e lea ʻa Sīsuú: “Hanganaki kole, pea ʻe foaki atu [ʻa e laumālie māʻoniʻoní] kiate kimoutolu.”—Luke 11:9, 13.
14. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he Palōveepi 21:5 ke ke fakahoko hoʻo filí?
14 ʻAi ha palani. (Lau ʻa e Palōveepi 21:5.) Ke fakakakato ha ngāue ʻokú ke kamataʻi, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻai ha palani. Pea ʻoku fiemaʻu ke ke ngāue ʻo fehoanaki mo e palani ko iá. Pehē foki, ʻi hoʻo fai ha fili, hiki ʻa e ngaahi founga pau ʻokú ke fakataumuʻa ke muimui ai ke fakahoko ʻa e fili ko iá. Ko hono vahevahe ʻa e ngaahi ngāue lalahi angé ke iiki angé ʻe faingofua ange ai ke muimuiʻi hoʻo fakalakalaká. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Paula ʻa e kau Kolinitoó ke tuku mavahe ha meʻa ki heʻenau tokoní “ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uike kotoa pē” kae ʻoua ʻe tali pea feinga ke toki tānaki ʻa e tokoní ʻi heʻene aʻu atú. (1 Kol. 16:2) Ko hono vahevahe ʻa e ngaahi ngāue lalahí ke īkí ʻe lava foki ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he ongoʻi lōmekiná.
15. Hili hono fai ha palani, ko e hā ʻe lava ke fakahokó?
15 Ko ha palani mahino ʻoku hiki ʻe lava ke tokoni ia kiate koe ke fakahoko hoʻo ngaahi filí. (1 Kol. 14:40) Ko e fakatātaá, ʻoku fakahinohino ki he kulupu ʻo e kau mātuʻá ke vaheʻi ha mātuʻa ke ne hiki ʻa e fili taki taha ʻa e kulupu ʻo e kau mātuʻá, kau ai ʻa e tokotaha ʻoku vaheʻi ke ne muimuiʻi lelei iá mo e ʻaho ke fakakakato aí. Ko e kau mātuʻa ʻoku nau muimui ki he fakahinohino ko ení ʻoku ngalingali ke nau fakahoko ange ʻenau ngaahi filí. (1 Kol. 9:26) ʻE lava ke ke feinga ke fai ʻa e meʻa meimei tatau ki hoʻo ngaahi meʻa fakafoʻituituí. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke teuteuʻi ha lisi ʻo e meʻa ke fai fakaʻaho pea fokotuʻutuʻu ia ʻi he fakahokohoko ʻokú ke fakataumuʻa ke fai ai iá. ʻE lava ke tokoni eni ke ke fakakakato ai ʻa e meʻa ʻokú ke kamataʻí peá ke fakahoko foki ai mo e ngaahi meʻa lahi ange ʻi ha taimi siʻisiʻi.
16. Ko e hā ʻoku fiemaʻu pau kae fakahoko hoʻo filí, pea ʻoku anga-fēfē hono poupouʻi ʻe he Loma 12:11 ʻa e meʻá ni?
16 Feinga tōtōivi. ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ke muimuiʻi ai hoʻo palaní pea fakakakato ʻa e meʻa ʻokú ke kamataʻí. (Lau ʻa e Loma 12:11.) Naʻe tala ʻe Paula kia Tīmote ke ‘hokohoko atu ʻene kīvoí’ pea “kītaki” ʻi he hoko ko ha faiako lelei ange. Ko e faleʻi ko iá ʻoku ngāueʻaki tatau pē ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālie kehé.—1 Tīm. 4:13, 16.
17. ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e ʻEfesō 5:15, 16 ʻi hono fakahoko ha fili?
17 Ngāue fakapotopoto ʻaki ho taimí. (Lau ʻa e ʻEfesō 5:15, 16.) Fili ha taimi ke fakahoko ai hoʻo filí pea pipiki ki ai. Fakaʻehiʻehi mei he tatali ki ha taimi faingamālie ke ngāue aí; ko e taimi faingamālié ʻoku ngalingali heʻikai hoko mai ia. (Tml. 11:4) Tokanga ke ʻoua ʻe fakaʻatā ʻa e ngaahi meʻa ʻikai loko mahuʻingá ke toʻo ai ʻa e taimi mo e ivi ʻoku fiemaʻu ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé. (Fil. 1:10) Kapau ʻoku malava, vaheʻi ha taimi ʻoku siʻisiʻi ai ʻa e ngaahi fakahohaʻá. ʻAi ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé ʻokú ke fiemaʻu ʻa e taimi ke ke tokangataha ai. Tāmateʻi hoʻo telefoní pea toki vakaiʻi hoʻo ʻīmeilí pe mītia fakasōsialé ʻi ha taimi ʻamui ange.c
18-19. Ko e hā ʻe lava ke ne taʻofi koe mei he foʻi ʻi hono fai ha fili lelei ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi taʻofiʻangá?
18 Tokangataha ki he olá. Ko e ikuʻanga pe ola hoʻo filí ʻoku hangē ia ko ha feituʻu ʻokú ke fononga ki ai. Kapau ʻokú ke loto moʻoni ke aʻu ki he feituʻu ko iá, ʻe fiemaʻu ke hokohoko atu hoʻo fonongá neongo kapau ʻoku tāpuni ha hala pea kuo pau ke liliu ai ho halangá. ʻI he founga tatau, kapau ʻoku tau tokangataha ki he ola ʻo ʻetau ngaahi filí, heʻikai ke tau foʻingofua ʻi heʻetau fehangahangai mo ha taʻofiʻanga pe fakafaingataʻaʻiaʻanga.—Kal. 6:9.
19 Ko hono fai ʻa e ngaahi fili leleí ʻoku faingataʻa, pea ko hono fakahoko iá ʻe lava ke hoko ko ha pole. Ka ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke ke maʻu ai ʻa e poto mo e mālohi ʻoku fiemaʻu ke ke fakakakatoʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke kamataʻí.
HIVA 45 Ngaʻunu ki Muʻa!
a ʻOkú ke fakaʻiseʻisa ʻi he ngaahi fili ʻe niʻihi kuó ke faí? Pe ʻokú ke fāinga ʻi he taimi ʻe niʻihi ke fakahoko ʻa e ngaahi fili leleí? ʻE tokoniʻi koe ʻi he kupu ko ení ke fekuki mo e ngaahi pole ko iá pea fakakakato ʻa e meʻa ʻokú ke kamataʻí.
b Ke tokoni ki hoʻo lau Tohi Tapu fakafoʻituituí, ʻe lava ke ke ngāueʻaki ʻa e “Taimi-Tēpile ki he Lau Tohi Tapú” ʻa ia ʻoku ala maʻu ʻi he jw.org®.
c Ki ha ngaahi fokotuʻu fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ho taimí, sio ki he kupu “Founga ʻe 20 ke Maʻu Ai ha Taimi Lahi Ange” ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo ʻEpeleli 2010.