KUPU AKO 51
ʻOku Lelei Fēfē ʻa Hoʻo ʻIloʻi ʻa Sihová?
“Ko e faʻahinga ʻoku nau ʻilo ho huafá te nau falala kiate koe; ʻe ʻikai ʻaupito te ke liʻaki ʻa e faʻahinga ʻoku kumi kiate koé, ʻe Sihova.”—SAAME 9:10.
HIVA 34 Moʻui ʻo Tuha mo Hotau Hingoá
ʻI HE KUPÚ NIa
1-2. Hangē ko ia ʻoku fakatātaaʻi ʻi he hokosia ʻa Angelito, ko e hā kuo pau ke tau faí?
KUO ʻohake koe ʻe ha ongo mātuʻa ʻokú na Fakamoʻoni ʻa Sihova? Kapau ko ia, manatuʻi heʻikai lava ke ke maʻu tukufakaholo meiate kinaua ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihova. Tatau ai pē pe ʻoku tauhi ki he ʻOtuá ʻetau ongo mātuʻá pe ʻikai, ko kitautolu taki taha kuo pau ke tau langa hake ʻetau kaumeʻa tonu mo Sihová.
2 Fakakaukau ki he hokosia ʻa ha tokoua ko Angelito. Naʻe ʻohake ia ʻi ha fāmili Fakamoʻoni. Kae kehe, ʻi heʻene kei siʻi angé, naʻe ʻikai ke ne fuʻu ongoʻi ofi ki he ʻOtuá. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku tauhi kia Sihova koeʻuhí pē naʻá ku loto ke fai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe hoku fāmilí.” Neongo ia, naʻe fakapapauʻi ʻe Angelito ke vaheʻi ha taimi ke lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakalaulauloto ki ai, pea naʻá ne kamata ke lotu lahi ange kia Sihova. Ko e hā ʻa e olá? ʻOku pehē ʻe Angelito, “Naʻá ku ako ko e founga pē ʻe taha ke ofi ai ki heʻeku Tamai ʻofá, ʻa Sihova, ko ʻeku feinga tonu ke ʻiloʻi ia.” Ko e hokosia ʻa Angelito ʻoku malanga hake ai ha ongo fehuʻi mahuʻinga: Ko e hā ʻa e kehekehe ʻi he hoko ʻo maheni mo Sihová mo hono ʻiloʻi lelei iá? Pea ʻoku anga-fēfē ʻetau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová?
3. Ko e hā ʻa e kehekehe ʻi hono ʻiloʻi ʻa Sihová pea mo hono ʻiloʻi lelei ange iá?
3 ʻOku lava ke tau pehē ʻoku ʻiloʻi ʻe ha tokotaha ʻa Sihova kapau ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá pe maheni mo e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻá Ne leaʻaki pe faí. Ka ke ʻiloʻi lelei ʻa Sihová ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange. ʻOku fiemaʻu ke tau vaheʻi ʻa e taimi ke ako fekauʻaki mo Sihova mo hono ngaahi ʻulungaanga fakaofó. Ko e toki taimi leva ia ʻe lava ke tau kamata ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ueʻi ia ke lea mo ngāué. ʻE tokoniʻi ai kitautolu ke lāuʻilo pe ʻoku fakahōifua kiate ia ʻetau ngaahi fakakaukaú, filí, mo e tōʻongá. ʻI heʻetau lāuʻilo pē ki he finangalo ʻo Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo tau akó.
4. ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he lāulea ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi he Tohi Tapú?
4 ʻE manukiʻi nai kitautolu ʻe he kakaí ʻi heʻetau loto ke tauhi kia Sihová, pea ʻoku nau toe fakafepakiʻi lahi ange nai kitautolu ʻi heʻetau kamata ke feohi mo ʻene kakaí. Neongo ia, kapau ʻoku tau falala kia Sihova, heʻikai ʻaupito te ne liʻaki kitautolu. Te tau fakatoka ai ha makatuʻunga ki ha kaumeʻa mo e ʻOtuá ʻa ia ʻe tuʻuloa. ʻE lava moʻoni ke tau ʻiloʻi lelei ʻa Sihova? ʻIo, ʻe lava! ʻOku fakamoʻoniʻi ia ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau tangata taʻehaohaoa, hangē ko Mōsese mo Tuʻi Tēvitá. ʻI heʻetau lāulea ki heʻena ngāué, te tau tali ʻa e fehuʻi ʻe ua: Naʻe anga-fēfē ʻena hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová? Pea ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei heʻena faʻifaʻitakiʻangá?
NAʻE SIO ʻA MŌSESE KI HE “TOKOTAHA ʻA IA ʻOKU TAʻEHĀMAÍ”
5. Ko e hā naʻe fili ʻe Mōsese ke faí?
5 Naʻe ngāueʻaki ʻe Mōsese ʻa e meʻa naʻá ne akó. ʻI he taʻu 40 ʻa Mōsesé, naʻá ne fili ke feohi mo e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻa e kau Hepeluú, kae ʻikai ko hono ʻiloʻi ia “ko e tama ʻa e ʻofefine ʻo Feló.” (Hep. 11:24) Naʻe tuku ange ʻe Mōsese ha tuʻunga tuʻu-ki-muʻa. ʻI he kau mo e kau Hepeluú, ʻa ia naʻa nau nofo pōpula ʻi ʻIsipité, naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻita lahi ʻa Felo, ko ha pule mālohi ʻa ia naʻe vakai ki ai ko ha ʻotua. He ngāue tuʻu-ki-muʻa ē ʻo e tuí! Naʻe falala ʻa Mōsese kia Sihova. Ko ha falala pehē naʻe hoko ia ko ha maka fakavaʻe ki ha vahaʻangatae tuʻuloa.—Pal. 3:5.
6. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mōsesé?
6 Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Hangē ko Mōsesé, ko kitautolu kotoa ʻoku ʻi ai ha fili ke tau fai: Te tau fili ke tauhi ki he ʻOtuá pea feohi mo ʻene kakaí? Te tau fai nai ʻa e ngaahi feilaulau ke tauhi ki he ʻOtuá, pea ʻe fakafepakiʻi nai kitautolu ʻe he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa Sihová. Ka ʻo kapau ʻoku tau falala ki heʻetau Tamai fakahēvaní, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi te ne poupouʻi kitautolu!
7-8. Ko e hā naʻe hokohoko atu ʻa Mōsese ke akó?
7 Naʻe hokohoko atu ʻa Mōsese ke ako fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová pea fai hono finangaló. Ko e fakatātaá, ʻi he kole kia Mōsese ke ne taki ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí mei he nofo pōpulá, naʻe ʻikai ke ne loto-maʻu pea toutou tala ange kia Sihova naʻá ne ongoʻi taʻefeʻunga. Naʻe fakafeangai ʻa e ʻOtuá ʻi he manavaʻofa moʻoni, ʻo tokoni kia Mōsese. (ʻEki. 4:10-16) Ko hono olá, naʻe malava ke ʻave ʻe Mōsese ʻa e ngaahi pōpoaki fakaefakamaau mālohi kia Felo. Naʻe sio leva ʻa Mōsese ki hono ngāueʻaki ʻe Sihova Hono mālohí ʻi Heʻene fakahaofi ʻa e kau ʻIsilelí kae fakaʻauha ʻa Felo mo ʻene kau taú ʻi he Tahi Kulokulá.—ʻEki. 14:26-31; Saame 136:15.
8 Hili hono taki ʻe Mōsese ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, naʻa nau toutou lāunga. Neongo ia, naʻe vakai ʻa Mōsese ki he anga-kātaki lahi ʻa Sihová ʻi heʻene fakafeangai ki he kakai naʻá Ne fakatauʻatāinaʻi mei he nofo pōpulá. (Saame 78:40-43) Naʻe toe vakai ʻa Mōsese ki hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e anga-fakatōkilalo tuʻu-ki-muʻa ʻi Heʻene liliu ʻEne fakakaukaú hili ʻa e kole kiate Ia ʻa Mōsese ke ne fai peheé.—ʻEki. 32:9-14.
9. Fakatatau ki he Hepelū 11:27, naʻe vāofi fēfē ʻa e vahaʻangatae ʻo Mōsese mo Sihová?
9 Hili ʻa e ʻEkisotó, ko e vahaʻangatae ʻo Mōsese mo Sihová naʻe mātuʻaki vāofi ʻo hangē ia naʻe lava ke ne sio ki heʻene Tamai fakahēvaní. (Lau ʻa e Hepelū 11:27.) ʻI he fekauʻaki mo e fekoekoeʻi ʻa e vahaʻangatae ko iá, ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú: “Naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mata ki he mata, ʻo hangē tofu pē ko e talanoa ʻa ha tangata mo ha tangata.”—ʻEki. 33:11.
10. Ke ʻiloʻi lelei ʻa Sihová, ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau faí?
10 Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Ke ʻiloʻi lelei ʻa Sihová, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he fiemaʻu ke tau ako fekauʻaki mo hono ngaahi ʻulungāngá kae fiemaʻu foki ke tau fai hono finangaló. Ko e finangalo ʻo Sihova ʻi he ʻaho ní ke “fakahaofi ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē pea ke nau aʻusia ha ʻilo totonu ki he moʻoní.” (1 Tīm. 2:3, 4) Ko e founga ʻe taha ʻoku tau fai ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ko hono akoʻi ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihova.
11. ʻI heʻetau akoʻi ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihová, ʻoku anga-fēfē ʻetau hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange iá?
11 Ko e lahi ange ʻetau akoʻi ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihová ko ʻetau hoko ange ia ʻo ʻiloʻi lelei ange iá. Ko e fakatātaá, ʻoku tau sio tonu ki he fakamoʻoni ʻo e manavaʻofa ʻa Sihová ʻi he taimi ʻokú ne tataki ai kitautolu ki he faʻahinga loto-totonú. (Sione 6:44; Ngā. 13:48) ʻOku tau vakai ki he ngāue ʻa e mālohi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau sio ki he faʻahinga ʻoku tau ako mo iá ʻoku nau siʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga koví pea kamata ke nau kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú. (Kol. 3:9, 10) Pea ʻoku tau vakai ki he fakamoʻoni ʻo e anga-kātaki ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene ʻoange ki he tokolahi ʻi hotau feituʻu ngāué ʻa e ngaahi faingamālie lahi ke ako fekauʻaki mo ia pea fakahaofi.—Loma 10:13-15.
12. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he ʻEkisoto 33:13, ko e hā naʻe kole ʻe Mōsesé, pea ko e hā hono ʻuhingá?
12 Naʻe ʻikai ke fakamaʻamaʻaʻi ʻe Mōsese ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová. Naʻa mo e hili hono fai ʻe Mōsese ʻa e ngaahi ngāue fakaemana ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, naʻá ne kole anga-fakaʻapaʻapa ange kia Sihova ke tuku muʻa ke ne ʻiloʻi lelei ange Ia. (Lau ʻa e ʻEkisoto 33:13.) Naʻe taʻu 80 tupu ʻa Mōsese ʻi heʻene fai ʻa e kole ko iá, ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe kei lahi pē ʻa e meʻa ke ako fekauʻaki mo ʻene Tamai fakahēvani ʻofá.
13. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻoku lava ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau fakamahuʻingaʻi ʻetau kaumeʻa mo e ʻOtuá?
13 Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tauhi kia Sihová, ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke tau fakamaʻamaʻaʻi hotau vahaʻangatae mo iá. Ko e founga hā mahino taha ʻoku lava ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau fakamahuʻingaʻi ʻetau kaumeʻa mo e ʻOtuá ko ʻetau talanoa kiate ia ʻi he lotu.
14. Ko e hā ko ha kī ai ʻa e lotú ki he ako lahi ange fekauʻaki mo e ʻOtuá?
14 Ko e fetuʻutaki leleí ko e kī mahuʻinga ia ki ha vahaʻangatae mālohi. Ko ia ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e lotu maʻu pē, ʻoua ʻaupito ʻe ilifia ke fakahaaʻi hoʻo ngaahi fakakaukau lolotó kiate ia. (ʻEf. 6:18) Ko Krista ʻa ia ʻoku nofo ʻi Toake, ʻokú ne pehē: “Ko ʻeku ʻofa kia Sihová mo ʻeku falala kiate iá ʻoku tupulaki ʻi he taimi taki taha ʻoku ou fakahaaʻi ai ʻeku ngaahi ongoʻí kiate ia ʻi he lotu pea sio leva ki heʻene tokoniʻi aú. ʻI he sio ki he anga hono tali ʻe Sihova ʻeku ngaahi lotú kuó ne tokoniʻi au ke vakai kia Sihova ko ha Tamai mo e Kaumeʻa.”
KO HA TANGATA NAʻE FEHOANAKIMĀLIE MO E FINANGALO ʻO SIHOVÁ
15. Naʻe anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa Tuʻi Tēvitá?
15 Naʻe fanauʻi ʻa Tuʻi Tēvita ki ha puleʻanga naʻe fakatapui kia Sihova ko e ʻOtuá. Ka naʻe fai ʻe Tēvita ʻa e meʻa lahi ange ʻi he muimui pē ki he ngaahi talatukufakaholo fakalotu ʻa hono fāmilí. Naʻá ne langa hake hono vahaʻangatae tonu mo e ʻOtuá, pea naʻe maʻu ʻe Sihova ha ongoʻi ʻofa makehe kiate ia. Ko Sihova tonu naʻá ne fakamatalaʻi ʻa Tēvita “ko ha tangata ʻoku fehoanakimālie mo [hono] finangaló.” (Ngā. 13:22) Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Tēvita ʻo mātuʻaki vāofi mo Sihová?
16. Ko e hā naʻe ako ʻe Tēvita fekauʻaki mo Sihova ʻi heʻene vakai ki he fakatupú?
16 Naʻe ako ʻa Tēvita fekauʻaki mo Sihova mei he fakatupú. ʻI he kei siʻi ʻa Tēvitá, naʻá ne fakamoleki ʻa e ngaahi houa lahi ʻi tuʻa, ʻi hono tokangaʻi ʻa e fanga sipi ʻene tamaí. Mahalo ko e taimi ia naʻe kamata ai ke ne fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa naʻe ngaohi ʻe Sihová. Ko e fakatātaá, ʻi he hanga hake ʻa Tēvita ki he langí ʻi he poʻulí, naʻe ʻikai ngata pē ʻene sio hake ki he ngaahi fetuʻu ʻe laui afé ka naʻá ne toe ʻiloʻi mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo e Tokotaha naʻá ne ngaohi iá. Naʻe ueʻi heni ʻa Tēvita ke ne tohi: “ʻOku fakahā ʻe he langí ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá; ko e ʻataá ʻokú ne talaki ʻa e ngāue ʻa hono nimá.” (Saame 19:1, 2) ʻI he taimi naʻe fakakaukauloto ai ʻa Tēvita ki he founga naʻe ngaohi ai ʻa e tangatá, naʻá ne sio ai ki he fakaofo ʻo e poto ʻo Sihová. (Saame 139:14) ʻI he feinga ʻa Tēvita ke ne mahinoʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa Sihová, naʻá ne ongoʻi fakatōkilalo.—Saame 139:6.
17. Ko e hā ʻe lava ke tau ako kapau te tau fakalaulauloto ki he fakatupú?
17 Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Hoko ʻo mahuʻingaʻia ʻi he fakatupú. Vaheʻi ha taimi ke fakatokangaʻi ai ʻa e māmani fakaʻofoʻofa ko eni kuo fakatupu ʻe Sihová; hoko ʻo fakaofoʻia ai! ʻI hoʻo moʻui fakaʻahó, fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he fakatupu takatakai ʻiate koé—ʻa e ʻuluʻakaú, fanga manú mo e kakaí—fekauʻaki mo Sihová. Pea ko e ʻaho foʻou taki taha te ke ako ai ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo hoʻo Tamai ʻofá. (Loma 1:20) Pea ʻi he ʻaho taki taha te ke sio ai ki hoʻo ʻofa kiate iá ʻoku toe tupu ʻo lahi ange.
18. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Saame 18, ko e hā naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvitá?
18 Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita naʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe maluʻi ai ʻe Tēvita ʻa e fanga sipi ʻene tamaí mei ha laione mo ha pea, naʻá ne ʻiloʻi ko Sihova ia naʻá ne tokoniʻi ia ke tāmateʻi ʻa e manu fekai ko iá. ʻI he taimi naʻá ne ikunaʻi ai ʻa e saianiti ko Kolaiaté, naʻe vakai māʻalaʻala ʻa Tēvita ko Sihova naʻá ne tataki iá. (1 Sām. 17:37) Pea ʻi he hola ʻa Tēvita meia Tuʻi Saula meheká, naʻá ne ʻiloʻi ko Sihova naʻá ne fakahaofi iá. (Saame 18, fakamatala talateu) Ko ha tangata pōlepole naʻá ne mei maʻu nai ʻa e lāngilangi ki he ngaahi lavameʻa ko ení. Ka naʻe anga-fakatōkilalo ʻa Tēvita, ko ia naʻe malava ke ne ʻiloʻi ʻa e tokoni ʻa Sihová ʻi heʻene moʻuí.—Saame 138:6.
19. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá?
19 Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? ʻOku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he kole pē ʻa e tokoni ʻa Sihová. Kuo pau foki ke tau feinga ke ʻiloʻi ʻa e taimi mo e founga ʻokú ne ʻomai ai ʻa e tokoní. Kapau ʻoku tau lāuʻilo anga-fakatōkilalo ki hotau ngātangá, te tau vakai māʻalaʻala ai ki hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke aʻusia ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau malavá. Pea ʻi he taimi taki taha ʻoku tau vakai ai ki he tokoni ʻa Sihová, ko hotau vahaʻangatae mo iá ʻe tupu ʻo toe mālohi ange. Naʻe fakamoʻoniʻi eni ʻe Isaac, ko ha tokoua ʻi Fisi kuó ne tauhi kia Sihova ʻi he laui taʻu. ʻOkú ne pehē: “ʻI he fakakaukau atu ki heʻeku moʻuí, ʻoku lava ke u sio ki hono tokoniʻi au ʻe Sihova mei he taimi naʻá ku kamata ako Tohi Tapu aí ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Ko hono olá, ʻoku hoko ʻa Sihova ʻo mātuʻaki moʻoni kiate au.”
20. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he vahaʻangatae ʻo Tēvita mo e ʻOtuá?
20 Naʻe faʻifaʻitaki ʻa Tēvita ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová. Naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova mo e malava ke faʻifaʻitaki ki hono ngaahi ʻulungāngá. (Sēn. 1:26) Ko e lahi ange ʻetau ako fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová, ko e toe lelei ange ia ʻetau malava ke faʻifaʻitaki kiate iá. Naʻe ʻiloʻi lelei ʻe Tēvita ʻene Tamai fakahēvaní, ko ia naʻe malava ke ne faʻifaʻitaki kiate Ia ʻi heʻene fakafeangai ki he niʻihi kehé. Fakakaukau ki ha fakatātā ʻe taha. Naʻe faiangahala ʻa Tēvita kia Sihova ʻi heʻene fakahoko ʻa e tono mo Pati-sepá pea ʻai leva ke tāmateʻi ʻa hono husepānití. (2 Sām. 11:1-4, 15) Ka naʻe fili ʻe Sihova ke fakahāhā ʻa e meesi kia Tēvita, ko ha tangata naʻá ne fakahāhā ʻa e mēsí ki he niʻihi kehé. Koeʻuhi naʻe maʻu ʻe Tēvita ha vahaʻangatae lelei mo Sihova, naʻá ne hoko ko e tuʻi ʻofeina taha ʻi ʻIsilelí pea naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sihova ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he ngaahi tuʻi kehe ʻo ʻIsilelí.—1 Tuʻi 15:11; 2 Tuʻi 14:1-3.
21. ʻI he fehoanaki mo e ʻEfesō 4:24 mo e 5:1, ko e hā ʻa e ola ʻo ʻetau hoko ko e “kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá”?
21 Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? ʻOku fiemaʻu ke tau hoko ko e “kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá.” Ko e fai peheé ʻoku ʻikai ngata pē ʻetau maʻu ʻaonga mei aí ka ʻoku toe tokoniʻi ai kitautolu ke tau hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ia. ʻI heʻetau faʻifaʻitaki ki hono ngaahi ʻulungāngá, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ko kitautolú ko ʻene fānau.—Lau ʻa e ʻEfesō 4:24; 5:1.
FEINGA KE ʻILOʻI LELEI ANGE ʻA SIHOVA
22-23. Ko e hā ʻe hoko kapau ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sihová?
22 Hangē ko ia kuo tau sio ki aí, ʻoku fakaeʻa mai ʻe Sihova ʻa ia tonu kiate kitautolu fakafou ʻi he fakatupú mo ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. Ko e tohi makehe ko iá ʻoku fonu ʻi he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ki ai, hangē ko Mōsese mo Tēvita. Kuo fai ʻe Sihova ʻene tafaʻakí. Ko e meʻa pē ia ʻa kitautolu ke tau hanganaki fakaava hotau matá, telingá mo e lotó kiate ia.
23 Heʻikai ʻaupito ke tau tuku ʻetau ako fekauʻaki mo Sihová. (Tml. 3:11) ʻOku ʻikai ko e lahi ʻetau ʻilo fekauʻaki mo iá ʻa e meʻa mahuʻingá, ka ko hono ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiló ʻoku mahuʻingá. Kapau ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó pea feinga ke faʻifaʻitaki ki heʻetau Tamai ʻofá, te ne hokohoko atu ke ʻunuʻunu ofi mai kiate kitautolu. (Sēm. 4:8) Fakafou ʻi heʻene Folofolá, ʻokú ne fakapapauʻi mai ai heʻikai ʻaupito te ne liʻaki ʻa e faʻahinga ʻoku kumi kiate iá.
HIVA 1 Ngaahi ʻUlungaanga ʻo Sihová
a ʻOku tui ʻa e kakai tokolahi ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua, ka ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi moʻoni ia. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa hono ʻiloʻi ʻa Sihová, pea ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Mōsese mo Tuʻi Tēvita fekauʻaki mo hono langa hake ha vahaʻangatae mālohi mo Iá? ʻE tali ʻi he kupu ko ení ʻa e fehuʻi ko iá.