LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w19 Tīsema p. 22-27
  • Mātuʻa—Akoʻi Hoʻomou Fānaú ke ʻOfa kia Sihova

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Mātuʻa—Akoʻi Hoʻomou Fānaú ke ʻOfa kia Sihova
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FAKAʻAPAʻAPAʻI ʻA E FILI HA ONGO MEʻA
  • AKOʻI ʻA E FĀNAÚ KE ʻOFA KIA SIHOVA
  • ʻE TOKONIʻI KOE ʻE SIHOVA
  • Ngaahi Mātuʻa—Tokoniʻi Hoʻomou Fānaú Ke Nau ʻOfa kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Ko Hono Langa Hake ha Fāmili Mālohi Fakalaumālie
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Akoʻi Hoʻomo Fānaú Ke Nau ʻOfa kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • ʻE Lava Fēfē ke Fiefia Ho Fāmilí?—Konga 2
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
w19 Tīsema p. 22-27

KUPU AKO 52

Mātuʻa—Akoʻi Hoʻomou Fānaú ke ʻOfa kia Sihova

“Ko e fānaú ko ha tofiʻa ia meia Sihova.”—SAAME 127:3, fkm. ʻi lalo.

HIVA 41 Lotu kia Sihova Lolotonga ʻo e Talavoú

ʻI HE KUPÚ NIa

1. Ko e hā ʻoku fakafatongiaʻaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi mātuʻá?

NAʻE fakatupu ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki ongo meʻa malí mo e holi ke maʻu fānau. ʻOku moʻoni ʻa e pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e fānaú ko ha tofiʻa ia meia Sihova.” (Saame 127:3, fkm. ʻi lalo) ʻOku ʻuhinga ia ki he hā? Sioloto atu ʻoku kole atu ʻe ha kaumeʻa ofi ke ke tokangaʻi ha fuʻu paʻanga lahi maʻana. ʻE anga-fēfē hoʻo ongoʻí? ʻOku ngalingali ʻokú ke ongoʻi ko ha monū ia ʻene falala atú. Ka ʻokú ke hohaʻa nai pe te ke tauhi fēfē ke malu ʻa e fuʻu paʻanga ko iá. Ko Sihova, ʻa hotau Kaumeʻa ofi tahá, ʻokú ne ʻoange ki he ngaahi mātuʻá ha meʻa ke tokangaʻi ʻa ia ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he paʻangá. ʻOkú ne fakafatongiaʻaki kinautolu ke tokanga ki he lelei mo e fiefia ʻenau fānaú.

2. Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau lāulea ki aí?

2 Ko hai ʻoku totonu ke ne fili pe ʻe maʻu fānau ha ongo meʻa mali pea mo e taimi ke fai pehē aí? Pea ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá ke tokoni ki heʻenau fānaú ke maʻu ha moʻui fiefia? Fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻe lava ke tokoni ki he ngaahi hoa mali Kalisitiané ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto.

FAKAʻAPAʻAPAʻI ʻA E FILI HA ONGO MEʻA

3. (a) Ko hai ʻoku totonu ke ne fili pe ʻe maʻu fānau ha ongo meʻa malí? (e) Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku totonu ke manatuʻi ʻe he ngaahi kaumeʻa mo e fāmili ʻo ha ongo meʻa?

3 ʻI he anga fakafonua ʻe niʻihi, ko e ngaahi hoa mali foʻoú ʻoku ʻamanekina ke nau kamata maʻu fānau ʻi he vave taha ʻe ala lavá. ʻOku aʻu nai ʻo nau ongoʻi ʻoku tenge kinautolu ʻe honau fāmilí mo e niʻihi kehé ke muimui ʻi he anga fakafonua ko iá. ʻOku pehē ʻe Jethro, ko ha tokoua ʻi ʻĒsia, “ʻI he fakatahaʻangá, ʻoku tenge ʻe he niʻihi ʻoku ʻi ai ʻenau fānaú ʻa e ngaahi hoa mali ʻoku ʻikai haʻanau fānaú ke nau maʻu fānau.” Ko Jeffrey, ko ha tokoua ʻe taha ʻi ʻĒsia, ʻokú ne pehē, “ʻOku tala ange ʻe he niʻihi ki he ngaahi hoa mali ʻoku ʻikai haʻanau fānaú heʻikai ha taha ke tokangaʻi kinautolu ʻi heʻenau motuʻá.” Kae kehe, ko e hoa mali taki taha ʻoku totonu ke nau fili ʻiate kinautolu pe te nau maʻu fānau. Ko e fili ia ʻa kinautolu; ko honau fatongia ia. (Kal. 6:5, fkm. ʻi lalo) Ko hono moʻoní, ʻoku loto ʻa e ngaahi kaumeʻá mo e fāmilí ke fiefia ʻa e ongo meʻa mali foʻoú. Ka ʻoku fiemaʻu ke manatuʻi ʻe he tokotaha kotoa ko e fili ke maʻu fānau pe ʻikaí ko e meʻa pē ia ʻa e ongo meʻá.—1 Tes. 4:11.

4-5. Ko e hā ʻa e kaveinga ʻe ua ʻoku fiemaʻu ke lāulea ki ai ʻa e ngaahi hoa malí, pea ko fē ʻa e taimi lelei taha ke fai ai ʻa e lāulea ko ení? Fakamatalaʻi.

4 Ko ha ongo meʻa ʻokú na fili ke maʻu fānau ʻoku lelei ke na lāulea ki he fehuʻi mahuʻinga ʻe ua: ʻUluakí, ko fē taimi ʻokú na loto ai ke maʻu fānaú? Uá, ko e fānau ʻe toko fiha ʻokú na loto ke maʻú? Ko fē taimi lelei taha ki ha ongo meʻa ke lāulea ai ki hení? Pea ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e ongo kaveinga ko ení?

5 ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ki muʻa ke na malí, ko ha ongo meʻa ʻoku lelei ke na lāulea ki he kaveinga ʻo e maʻu fānaú. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke na maʻu ha fakakaukau tatau ʻi he meʻa ko ení. Pehē foki, ʻe fiemaʻu ke na lāulea pe ʻokú na mateuteu ki he fatongia ko iá. Ko e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi kuo nau fili ke tatali ʻi ha taʻu ʻe taha pe ua hili ʻenau malí ki muʻa ke maʻu fānau koeʻuhi ko e hoko ko ha mātuʻá, ʻe fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e ivi lahi. ʻOku nau pehē ko e tatali ʻi ha vahaʻa taimí, ʻoku nau maʻu ai ha taimi ke feʻunuʻaki ki he nofo malí pea vāofi ange ai.—ʻEf. 5:33.

6. Kuo anga-fēfē tākiekina ʻe he taimi ʻoku tau moʻui aí ʻa e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi?

6 Ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi kuo nau fili ke muimui ʻi he sīpinga naʻe fokotuʻu mai ʻe he ngaahi foha ʻo Noá mo honau ngaahi uaifí. Ko e hoa mali ʻe tolu ko iá naʻe ʻikai ke nau fakavave ke maʻu fānau. (Sēn. 6:18; 9:18, 19; 10:1; 2 Pita 2:5) Naʻe fakahoa ʻe Sīsū hotau taimí ki he “ngaahi ʻaho ʻo Noá,” pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻoku tau lolotonga moʻui ʻi he “ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia.” (Māt. 24:37; 2 Tīm. 3:1) ʻI hono manatuʻi iá, ko e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi kuo nau fakamulituku te nau saiʻia ke tatali ʻa e maʻu fānaú koeʻuhi ke lava ʻo nau līʻoa ʻa e taimi lahi ange ke kau ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané.

Ko ha ongo meʻa ʻokú na talanoa pe te na maʻu fānau. ʻI mui ʻiate kinauá, ko ha tā ʻoku hā ai ʻokú na fua fiefia ha kiʻi pēpē valevale, ko e faʻē kei siʻí ʻokú ne loto-mamahi ʻi he tangi ʻa e pēpeé, pea ko e tamaí ʻokú ne kei tui hono vala ngāué ʻokú ne talanoa ki heʻene pēpeé

ʻI he fili ha ongo meʻa fakapotopoto pe te na maʻu fānau pea ʻe toko fiha, ʻokú na “fikaʻi ʻa e fakamolé” (Sio ki he palakalafi 7)c

7. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he Luke 14:28, 29 mo e Palōveepi 21:5 ki ha ongo meʻa?

7 ʻI he fili pe ʻe maʻu ha fānau mo e tokolahi ʻo e fānaú, ko e ngaahi hoa mali fakapotopotó ʻoku nau “fikaʻi ʻa e fakamolé.” (Lau ʻa e Luke 14:28, 29.) Kuo fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻa taukeí ko hono ʻohake ʻa e fānaú ʻoku ʻikai ngata pē ʻa e fiemaʻu ha paʻanga lahi ki ai ka ʻoku toe fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e ivi lahi. Ko ia, ʻoku mahuʻinga ki ha ongo meʻa ke fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ení: ‘ʻE fiemaʻu ke ma ngāue fakatouʻosi ke tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu tefito ʻa e fāmilí? ʻOkú ma loto-tatau ki heʻema “ngaahi fiemaʻu tefitó”? Kapau ʻe fiemaʻu ke ma ngāue fakatouʻosi, ko hai te ne tokangaʻi ʻema fānaú? Ko hai te ne tākiekina ʻenau fakakaukaú mo ʻenau tōʻongá?’ Ko e ngaahi hoa mali ʻoku nau lāulea ʻi he anga-mokomoko ki he ngaahi fehuʻi ko iá ʻoku nau fakakaukau fakamātoato ki he ngaahi lea ʻi he Palōveepi 21:5.—Lau.

Ko ha faʻē ʻokú ne tangutu mo ʻene kiʻi tamasiʻí lolotonga ʻa e fakatahá pea hiki hono nimá ke tali, lolotonga iá ko e tamaí ʻokú ne fua ʻena kiʻi taʻahiné ʻi mui

Ko ha husepāniti anga-ʻofa ʻokú ne fai ʻa e meʻa te ne malavá ke poupou ki hono uaifí (Sio ki he palakalafi 8)

8. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku fiemaʻu ke ʻamanekina ʻe he ngaahi hoa mali Kalisitiané, pea ko e hā ʻe fai ʻe ha husepāniti anga-ʻofa?

8 ʻOku tuha mo fiemaʻu ki ha kiʻi tama ʻa e taimi mo e ivi lahi mei he ongo mātuʻá fakatouʻosi. Ko ia kapau ʻoku tokolahi ʻa e fānaú pea fuʻu hokohoko, ʻe faingataʻa nai ki he ongo meʻá ke ʻoange ki he kiʻi tama taki taha ʻa e tokanga ʻokú ne fiemaʻú. Ko e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku tokolahi ʻenau kau leká naʻa nau pehē kuo nau ongoʻi lōmekina. ʻE fāinga nai ha faʻē mo e ongoʻi helaʻia fakaesino mo fakaeongo. ʻE lava ke uesia ai ʻene malava ke ako, lotu pea kau tuʻumaʻu ʻi he ngāue fakafaifekaú? ʻE toe faingataʻa nai ke ne tokangataha ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea maʻu ʻaonga mei ai. Ko e moʻoni, ko ha husepāniti anga-ʻofa te ne fai ʻa e meʻa te ne malavá ke poupou ki hono uaifí ʻi he fiemaʻu ʻe heʻena fānaú ha tokanga, ʻi he ngaahi fakatahá pea ʻi ʻapi. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ne tokoni ki hono uaifí ʻi he ngāue fakaʻapí. Te ne ngāue mālohi ke fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻaonga ʻa e tokotaha kotoa mei ha polokalama Lotu Fakafāmili tuʻumaʻu. Pea ko e ngaahi tamai Kalisitiané te nau kau tuʻumaʻu mo e fāmilí ʻi he ngāue fakafaifekaú.

AKOʻI ʻA E FĀNAÚ KE ʻOFA KIA SIHOVA

9-10. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he ngaahi mātuʻa ʻoku nau loto ke tokoniʻi ʻenau fānaú?

9 Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke ako ke ʻofa kia Sihová? ʻE lava fēfē ke nau maluʻi ʻenau fānaú mei he ngaahi fakatuʻutāmaki fakaeʻulungāngá? Fakakaukau ki he ngaahi sitepu ʻe lava ke fou ai ʻa e ngaahi mātuʻá.

10 Lotu ki he tokoni ʻa Sihová. Fakatokangaʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Mānoa mo hono uaifí, ʻa ia ko e ongo mātuʻa ʻa Samisoni. ʻI he ʻiloʻi ʻe Mānoa mo hono uaifí ʻe ʻi ai ʻena tamasiʻí, naʻá ne kōlenga kia Sihova ki ha tataki ke ʻohake ʻaki ʻena tamá.

11. ʻE lava fēfē ke faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi mātuʻá ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mānoá, ʻa ia ʻoku hā ʻi he Fakamaau 13:8?

11 Ko Nihad mo Alma, mei Posinia mo Hesekoviná, naʻá na ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mānoá. ʻOkú na fakamatala: “Hangē ko Mānoá, naʻá ma kōlenga kia Sihova ke akoʻi kimaua ki he founga ke hoko ai ko ha ongo mātuʻa leleí. Pea naʻe tali ʻe Sihova ʻema lotú ʻi he ngaahi founga kehekehe—fakafou ʻi he Folofolá, ʻū tohi Fakatohitapú, ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá mo e ngaahi fakataha-lahí.”—Lau ʻa e Fakamaau 13:8.

12. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Siosifa mo Mele ki heʻena fānaú?

12 Faiako ʻaki ʻa e faʻifaʻitakiʻangá. Ko e meʻa ʻokú ke leaʻakí ʻoku mahuʻinga; kae kehe, ko e meʻa ʻokú ke faí ʻoku ngalingali ʻe maongo lahi ange ia ki hoʻo kiʻi tamá. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi naʻe fokotuʻu ʻe Siosifa mo Mele ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ki heʻena fānaú, kau ai ʻa Sīsū. Naʻe ngāue mālohi ʻa Siosifa ke poupouʻi hono fāmilí. Tānaki atu ki aí, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Siosifa hono fāmilí ke nau houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié. (Teu. 4:9, 10) Neongo naʻe ʻikai fiemaʻu pau ʻi he Laó kia Siosifa ke ʻave hono fāmilí mo ia ki Selusalema “ʻi he taʻu ki he taʻu” ke kātoangaʻi ʻa e Pāsová, naʻá ne fai pehē. (Luke 2:41, 42) Ko e ngaahi tamai ʻe niʻihi ʻi hono taimí naʻa nau vakai nai ki he fononga fakafāmili ko iá naʻe ʻikai feʻungamālie pea fakamole taimi mo fakamole paʻanga. Neongo ia, naʻe hā mahino ʻa e houngaʻia ʻa Siosifa ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié pea akoʻi ʻene fānaú ke fai ʻa e meʻa tatau. Pehē foki, naʻe ʻiloʻi lelei ʻe Mele ʻa e Folofolá. ʻI heʻene leá mo e tōʻongá, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne akoʻi ʻene fānaú ke ʻofa ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá.

13. Naʻe anga-fēfē muimui ha ongo meʻa ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifa mo Melé?

13 Ko Nihad mo Alma, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá na loto ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Siosifa mo Melé. Naʻe anga-fēfē tokoni ia kiate kinaua ke ʻohake ʻena tamasiʻí ke ʻofa pea tauhi ki he ʻOtuá? ʻOkú na pehē, “ʻI heʻema founga moʻuí, naʻá ma feinga ke fakahaaʻi ki heʻema tamasiʻí ʻa e lelei ʻo e moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová.” ʻOku toe pehē ʻe Nihad, “Hoko ko e tokotaha ʻokú ke loto ke hoko ki ai hoʻo kiʻi tamá.”

14. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he ngaahi mātuʻá ke nau ʻilo pe ko hai ʻoku feohi mo ʻenau fānaú?

14 Tokoniʻi hoʻo fānaú ke fili ʻa e feohi lelei. Ko e faʻeé mo e tamaí ʻoku fiemaʻu ke na fakatou ʻilo pe ko hai ʻoku feohi mo ʻena fānaú mo e meʻa ʻoku nau faí. ʻOku kau ki ai ʻa hono ʻiloʻi ʻe he ngaahi mātuʻá pe ko hai ʻoku fetuʻutaki mo ʻenau fānaú ʻi he mītia fakasōsialé mo ʻenau telefoní. Ko e ngaahi feohi ko iá ʻe lava ke ne tākiekina ʻa e fakakaukau mo e tōʻonga ʻa e fānaú.—1 Kol. 15:33.

15. Ko e hā ʻoku lava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻá mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Jessie?

15 Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá kapau ʻoku ʻikai ke nau ʻilo hono ngāueʻaki ʻa e komipiutá pe meʻangāue toʻotoʻó? Ko Jessie, ko ha tamai ʻi he ʻOtu Motu Filipainí, ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻikai ke ma fuʻu ʻilo fekauʻaki mo e tekinolosiá. Ka ʻoku ʻikai ke taʻofi ai kimaua mei hono ʻai ke lāuʻilo ʻa e fānaú ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe ala hoko ʻi he ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká.” Naʻe ʻikai tapui ʻe Jessie ʻene fānaú mei hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻangāue peheé koeʻuhí pē ko e ʻikai ke ne ʻilo hono ngāueʻaki iá. ʻOkú ne fakamatala: “Naʻá ku fakalototoʻaʻi ʻeku fānaú ke ngāueʻaki ʻenau meʻangāue fakaʻilekitulōniká ke ako ha lea foʻou, teuteu ki he fakatahá pea lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú.” Kapau ko ha mātuʻa koe, kuó ke lau mo lāulea mo hoʻo fānaú ki he faleʻi mafamafatatau ki he feʻaveʻaki pōpoakí mo hono feʻaveʻaki ʻa e ngaahi tā ʻi he ʻinitanetí ʻa ia ʻoku lava ke ke maʻu ʻi he konga fekauʻaki mo e “Toʻutupu” ʻi he jw.org®? Kuó ke fakamanatu mo kinautolu ʻa e vitiō Ko Hai ʻOku Pulé—Ko Koe pe ko e Meʻa Fakaʻilekitulōniká? mo e Ngāueʻaki Fakapotopoto ʻa e ʻInitanetí?b ʻE lava ke ʻaonga ʻa e fakamatala ko iá ʻi hoʻo akoʻi hoʻo fānaú ki he founga ke ngāueʻaki fakapotopoto ai ʻa e ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká.—Pal. 13:20.

16. Ko e hā kuo fai ʻe he ngaahi mātuʻa tokolahi, pea ko e hā hono olá?

16 ʻOku feinga mālohi ʻa e ngaahi mātuʻa tokolahi ke fokotuʻutuʻu ʻa e faingamālie ki heʻenau fānaú ke feohi mo e faʻahinga ʻoku nau fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he tauhi ki he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ko N’Déni mo Bomine, ko ha ongo meʻa ʻi Kōtevuā, naʻá na faʻa fakaafeʻi ʻa e ʻovasia sēketí ke nofo ʻi honau ʻapí. ʻOku pehē ʻe N’Déni: “Naʻe hoko eni ko ha tākiekina lelei ki homa fohá. Naʻá ne kamata tāimuʻa pea ʻi he taimi ní ʻokú ne ngāue ko ha ʻovasia sēketi tokoni.” ʻE lava ke ke fokotuʻutuʻu ha feohi meimei tatau maʻa hoʻo fānaú?

17-18. Ko fē taimi ʻoku totonu ke kamata akoʻi ai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú?

17 Kamata tokamuʻa hono akoʻi ʻa e fānaú. Ko e vave ange hono kamata akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú, ko ʻene leleí ange ia. (Pal. 22:6) Fakakaukau kia Tīmote, ʻa ia naʻe faai atu pē ʻo ne fononga mo e ʻapositolo ko Paulá. Ko e faʻē ʻa Tīmoté, ʻa ʻIunisi, pea mo ʻene kui fefiné ʻa Loisi naʻá na akoʻi ia “talu mei [heʻene] kei valevalé.”—2 Tīm. 1:5; 3:15.

18 Ko ha ongo meʻa ʻe taha ʻi Kōtevuā, ko Jean-Claude mo Peace, naʻe malava ke na ʻohake ʻena fānau kotoa ʻe toko onó ke ʻofa mo tauhi kia Sihova. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi kinaua ke lavameʻá? Naʻá na muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIunisi mo Loisí. ʻOkú na pehē, “Naʻá ma akonakiʻaki ki heʻema fānaú ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mei heʻenau kei valevalé, taimi nounou pē mei hono fanauʻi kinautolú.”—Teu. 6:6, 7.

19. Ko e hā ʻoku kau ki hono akonakiʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki hoʻo fānaú?

19 ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “akonakiʻaki” ʻa e Folofola ʻa Sihová ki hoʻo fānaú? Ko e ‘akonakiʻakí’ ʻoku ʻuhinga ia ki he “toutou leaʻaki mo e ʻai ke maongo.” Ke fai peheé, ko e ngaahi mātuʻá ʻoku fiemaʻu ke nau fakamoleki maʻu pē ʻa e taimi mo ʻenau fānaú. ʻE lava ke hoko ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo fakatupu ʻita hono toutou ʻoatu ʻa e fakahinohinó ki he fānaú. Kae kehe, ʻe lava ke feinga ʻa e ngaahi mātuʻá ke vakai ki heni ko ha founga ia ke tokoniʻi ai ʻenau fānaú ke mahinoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki ia.

Ko ha ongo meʻa ʻokú na ako kehekehe mo ʻena fānaú

ʻOku fiemaʻu ke fakapapauʻi ʻe he mātuʻá ʻa e founga ke akoʻi ai ʻa e kiʻi tama taki taha (Sio ki he palakalafi 20)d

20. Fakamatala ki he founga ʻe lava ke ngāueʻaki ai ʻa e Saame 127:4 ki hono ʻohake ʻa e fānaú.

20 Hoko ʻo ʻiloʻilo. ʻOku fakahoa ʻe he Saame 127 ʻa e fānaú ki he ngaahi ngahau. (Lau ʻa e Saame 127:4.) Hangē pē ko e lava ke ngaohi ʻa e ngaahi ngahaú mei he ngaahi naunau kehekehe pea lava ke lalahi kehekehe, ʻoku ʻikai ha ongo kiʻi leka te na tatau tofu pē. Ko ia ʻoku fiemaʻu ki he ngaahi mātuʻá ke fakapapauʻi ʻa e founga ke akoʻi ai ʻa e tokotaha taki taha ʻo ʻena fānaú. Ko ha ongo meʻa ʻi ʻIsileli he ʻaho ní ʻa ia naʻá na ʻohake lavameʻa ha fānau ʻe toko ua ke tauhi kia Sihova ʻokú na fakamatala ki he meʻa naʻe ʻaonga kiate kinauá, “Naʻá ma fai ha ako Tohi Tapu kehekehe mo e kiʻi tama taki taha.” Ko e moʻoni, ko e ʻuluʻi fāmili taki taha te ne fili pe ʻoku fiemaʻu pe malava ke fai ʻa e akó ʻi he founga ko iá.

ʻE TOKONIʻI KOE ʻE SIHOVA

21. Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku lava ke ʻamanekina ʻe he ngaahi mātuʻá meia Sihová?

21 ʻOku lōmekina nai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi mātuʻá ʻe he ngaahi pole ʻoku nau fehangahangai mo iá, ka ko e fānaú ko ha meʻaʻofa meia Sihova. ʻOkú ne faingamālie maʻu pē ke tokoni. ʻOkú ne loto-lelei ke fanongo ki he lotu ʻa e ngaahi mātuʻá. Pea ʻokú ne tali ʻa e ngaahi lotu ko iá fakafou ʻi he Tohi Tapú, ko ʻetau ʻū tohí, pea mo e faʻifaʻitakiʻanga mo e faleʻi ʻa e ngaahi mātuʻa matuʻotuʻa kehe ʻi he fakatahaʻangá.

22. Ko e hā ʻoku kau ʻi he ngaahi meʻa lelei taha ʻe lava ke foaki ʻe he ngaahi mātuʻá?

22 ʻOku pehē ʻe he niʻihi ko hono ʻohake ʻa e fānaú ko ha poloseki taʻu 20, ka ko e ngaahi mātuʻá heʻikai ʻaupito ke ʻosi honau fatongiá. ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa lelei taha ʻe lava ke nau foaki ki heʻenau fānaú ʻa e ʻofá, taimí mo e akonaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. ʻE kehekehe ʻa e tali ʻa e kiʻi tama taki taha ki he akonakí. Kae kehe, ko e tokolahi ʻo kinautolu kuo ʻohake ʻe ha ongo mātuʻa ʻokú na ʻofa kia Sihova ʻoku nau ongoʻi ʻo hangē ko Joanna Mae, ko ha tuofefine ʻi ʻĒsia: “ʻI he sio atu ki he ako naʻá ku maʻu mei heʻeku ongo mātuʻá, ʻoku ou fakamālō lahi ki heʻena fakatonutonu mo akoʻi au ke ʻofa kia Sihová. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻena ʻomai ʻa e moʻuí kiate aú, ka naʻá na ʻomai ha moʻui mohu ʻuhinga.” (Pal. 23:24, 25) ʻOku lava ke fakahaaʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻe laui miliona ʻa e ongoʻi meimei tatau.

KO E HĀ TE KE LEAʻAKÍ?

  • Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ke ongoʻi ai ʻe ha ongo meʻa ʻoku tenge kinaua ke maʻu fānau?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku totonu ke fakakaukau ki ai ha ongo meʻa ʻi he fili pe te na maʻu fānaú?

  • ʻE lava fēfē ke akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke ʻofa kia Sihova?

HIVA 9 Viki ʻa Sihova, ko Hotau ʻOtuá!

a ʻOku totonu ki ha ongo meʻa mali ke na maʻu fānau? Kapau ʻoku pehē, ko e fānau ʻe toko fiha ʻoku totonu ke na maʻú? Pea ʻe lava fēfē ke na akoʻi ʻena fānaú ke ʻofa pea tauhi kia Sihova? ʻOku lāulea ʻa e kupu ko ení ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi onopooni pea lave ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá.

b Sio foki ki he Questions Young People Ask—Answers That Work, Voliume 1, vahe 36 mo e Voliume 2, vahe 11.

c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha ongo meʻa Kalisitiane ʻokú na lāulea pe te na maʻu fānau, ʻo sivisiviʻi ʻa e meʻa fakafiefiá mo e ngaahi fatongiá.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha ongo meʻa ʻokú na ako kehekehe mo ʻena fānaú koeʻuhi ko e taʻu mo e malava ʻena fānaú.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share