Hanganaki “Leʻo”
1 ʻI heʻene fakaofiofi atu ki he taimi faingataʻa taha ʻi he ʻene moʻui ko e tangatá, naʻe leaʻaki ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea ko ia ʻoku hiki ʻi he Mātiu 26:38-41. ʻI he hisitōlia kotoa ʻo e tangatá ʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa ʻene hoko ko e taimi mahuʻinga tahá ia. Ko e fakahaofi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Naʻe fiemaʻu leva ai ki he kau ākonga ʻa Sīsuú ke nau hanganaki “leʻo.”
2 ʻOku tau tuʻu ʻi he ʻahó ni ʻo ofi ʻaupito ki he hoko mai ko ia ʻa Sīsū ʻi he ngafa lōua ko ia ko e tokotaha-faifakahaofi mo e tokotaha-faifakaʻauha. ʻI hotau tuʻunga ko ia ko e kau Kalisitiane faʻa leʻó ʻo tau ʻiloʻi ʻa e fakavavevave ko ia ʻa e taimí, ʻoku ʻikai ke tau kūnima pē mo tatali ki ha fakahaofi. ʻOku tau ʻiloʻi kuo pau ke tau mateuteu ʻi he taimi kotoa pē. Ko e meʻa ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú ke hanganaki “gaue ai mo kataki” ʻi heʻetau ngāue kia Sihová. (1 Tīm. 4:10, PM) ʻOku fēfē leva ʻa kitautolu tāutaha? ʻOku tau hanganaki leʻo?
3 Sivisiviʻi Kitautolu: Naʻe toe fakatokanga ʻa Sīsū: “Mou lamasi kimoutolu.” (Luke 21:34, 35) Kuo pau ke tau tokanga kiate kitautolu, ʻo fakapapauʻi ʻoku tau “haohaoa mo ʻataʻatā . . . ʻi he lotolotonga ʻo e toʻutangata angapikopiko mo heke.” (Fili. 2:15) ʻOku tau moʻui ʻi he ʻaho taki taha ko ha kau Kalisitiane, ʻo faʻifaʻitaki kia Sīsū pea ʻaʻeva ʻo fehoanakimālie mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe fakaeʻa ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá? Kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he ʻulungaanga taʻefakakalisitiane ʻoku tōʻongaʻaki ʻe ha māmani ʻa ia ʻoku “ʻi he nima ʻo e Fili.” (1 Sione 5:19; Loma 13:11-14) ʻI heʻetau sivisiviʻi kitautolu ʻi he maama mei he Tohitapú, ʻoku tau leʻo moʻoni ʻo hangē ko e fakahinohino naʻe fai mai ʻe Sīsuú?
4 Ko e kau mātuʻá kuo pau ke nau tokanga ke nau tōtōivi ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi ngāue kuo vaheʻi kiate kinautolu ʻi he fakatahaʻangá, ʻo ʻiloʻi te nau fai ha fakamatala pe naʻe fēfē ʻa ʻenau tokanga ki he tākangá. (Hep. 13:17) Ko e ngaahi ʻulu ʻi he fāmilí ʻoku nau maʻu ha fatongia makehe ko hono tataki ʻa honau ngaahi falé ʻi he ngaahi ʻalunga ʻo Sihová. (Sēn. 18:19; Siōs. 24:15; fakafehoanaki mo 1 Tīmote 3:4, 5.) Pehē foki, he toki meʻa mahuʻinga ē kiate kitautolu hono kotoa ke fakahoko ʻa e fekau Fakatohitapu ko ia ke tau feʻofaʻakí! Ko e fakaʻilonga ia ʻo e lotu faka-Kalisitiane moʻoní.—Sione 13:35.
5 Tokanga ke Fakatokanga ki he Niʻihi Kehé: Ko e hanganaki leʻó ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono tokangaʻi pē ʻo kitautolú. ʻOku tau maʻu ʻa e fekau ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé ke hoko ko e kau ākonga. (Mt. 28:19, 20) ʻOku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa ki he kaungāʻapí ke fakatokanga ki he niʻihi kehé koeʻuhi naʻa lava ke nau hao ai ʻi he fakaʻauha ko ia ʻoku fehangahangai mo e māmani ko ʻení. Ko ha fatongia ia ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiané kotoa. Ko ha konga pau ia ʻo ʻetau lotú. (Loma 10:9, 10; 1 Kol. 9:16) ʻOku tau faʻa fetaulaki foki mo e talakehe pe fakafepaki fakahangatonu ki he ngāue fakahaofi moʻui ko ʻení. ʻOku tau maʻu ha fatongia ke hokohoko atu, neongo kapau ko e tokolahi tahá ia ʻoku nau taʻetokangaʻi ʻa ʻetau fakatokangá. (ʻIsi. 33:8, 9) Ko e ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá pea mo e kaungāʻapí te ne ueʻi kitautolu ke tau kītaki.
6 ʻOku ʻikai ko ha taimi ʻeni ke kei hanganoa ai. ʻOku totonu ke ʻoua te tau teitei fakangofua ke fakaleluʻi kitautolu ʻe he ngaahi lotomoʻua fakaʻaho ʻi he moʻuí pe hoko ʻo kau ʻi he ngaahi fiefia ʻo e tuʻu ko ʻení he ʻoku nau hoko ai ko ha tauhele. (Luke 21:34, 35) ʻOku ʻikai mo ha toe taimi ʻe fiemaʻu ange ai ʻa e ongoʻi ke fakavavevavé ka ko e taimí ni. Ko e taimi ko ia ke fakahoko ai ʻe Sīsū ʻa e fakamaau ki he tuʻu fulikivanu ko ʻení ʻoku tuʻunuku vavé ni mai. Ko kinautolu pē ʻoku ʻāʻā, tokanga, pea mo faʻa leʻó ʻe haó. Ko ha toki fakamālō lahi ē ka ko kitautolu ʻo kapau ʻoku tau talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa Sīsuú pea “lava ke hao mei he ngaahi meʻa ko ia fulipe ʻoku ene ke hoko”!—Luke 21:36.