Ngāue Tāimuʻá—ʻOku Kaunga Kiate Koe?
1 “ʻOku ʻikai lava ke u fakaʻuta atu ki haʻaku fai ha faʻahinga meʻa kehe. ʻOku ʻikai pē ke u fakaʻuta atu ki ha faʻahinga meʻa ʻa ia te ne ʻomai ʻa e fiefia tatau.” Ko hai naʻá ne leaʻaki ʻení? Ko e tokotaha ia ʻi he laui kilu ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia naʻa nau ʻai ʻa e ngāue fakafaifekau taimi-kakató ko ʻenau ngāue fakafiefia ia ʻi he moʻuí. Kuó ke fakakaukau faʻa lotu pe ʻoku fiemaʻu kiate koe ʻa e ngāue tāimuʻá? ʻI hono fai ha fakatapui taʻealataʻofi ʻo kitautolu kia Sihová, ʻoku pau ke tau moʻuaʻaki ke fakakaukau pe ʻoku tau kau kakato nai ki hono fakamafola atu ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Ke manatuʻi ʻa e taumuʻa ko iá, kātaki ʻo fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi ʻoku ʻeke ʻe he tokolahi fekauʻaki mo e ngāue tāimuʻá.
FEHUʻI 1: “ʻOku pehē ʻe he niʻihi ko e ngāue tāimuʻá ia ʻoku ʻikai ki he tokotaha kotoa pē. ʻOku anga-fēfē ke u ʻilo kapau ʻoku fiemaʻu ia kiate au?”
2 Ko e talí ʻoku fakatuʻunga pē ia ʻi ho ngaahi tuʻungá pea mo e ngaahi fatongia Fakatohitapú. ʻOku ʻi ai ʻa e tokolahi ko ʻenau moʻui leleí pe tuʻunga lolotonga ʻo e moʻuí ʻoku ʻikai te ne fakaʻatā kinautolu ke līʻoa atu ʻa e houa ʻe 90 ʻi he māhiná ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e fakatātā ʻe taha ko e ngaahi tuofāfine anga-tonu tokolahi ʻa ia ko e ngaahi uaifi mo e faʻē Kalisitiane. ʻOku nau kau ki he ngāue fakafaifekaú ʻo hangē ko e lava ke nau faʻa fai ki he lahi ʻe fakaʻatā ʻe honau tuʻungá. ʻI he ala maʻu ʻo e faingamālié, ʻoku nau tāimuʻa tokoni ʻi ha māhina pe lahi ange ʻi he taʻu taki taha, ʻo utu ʻa e fiefia ʻoku hoko mei hono fakalahi atu ʻenau kau ki he ngāué. (Kal. 6:9) Neongo ʻoku ʻikai ke fakaʻatā ʻe honau ngaahi tuʻungá kinautolu ke ngāue ko e kau tāimuʻa taimi-kakato ʻi he lolotongá ni, ʻoku nau poupouʻi ʻa e laumālie ʻo e tāimuʻá pea ko ha tāpuaki kinautolu ki he fakatahaʻangá ʻi honau tuʻunga ko e kau malanga faivelenga ʻo e ongoongo leleí.
3 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine tokolahi ʻoku nau kiʻi ʻatā ange mei he ngaahi fatongiá kuo nau fakaʻatā ʻa e ngāue tāimuʻá ʻaki ʻenau feʻunuʻaki ʻenau ngaahi meʻa ʻoku fakamuʻomuʻá. Fēfē koe? Ko ha talavou koe kuo ʻosi hoʻo ako fakamāmaní? Ko ha uaifi koe ʻa ia ʻoku malava ʻe he husepānití ke fai ha tokonaki feʻunga maʻá e fāmilí? Ko ha tokotaha mali koe ʻoku ʻikai ha fānau ke tauhi? Kuó ke mālōlō mei hoʻo ngāue fakamāmaní? Ke tāimuʻa pe ʻikai ke tāimuʻá ko ha fili ia ʻa e tokotaha tāutaha kuo pau ke fai kiate ia pē. Ko e fehuʻí, ʻE lava ke ke fakaʻatā ki hoʻo moʻuí ʻa e ngāue tāimuʻá?
4 ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻene fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa fakaemāmaní ke fakafonu ʻetau moʻuí ʻaki ʻa e ngaahi fakahohaʻasi pea ke lōmekina kitautolu ʻi ha founga siokita ʻo e moʻuí. Kapau ʻoku tau fakapapauʻi ke tauhi maʻu ʻa e ʻikai hoko ko ha konga ʻo e māmaní, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke hanganaki fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻangá pea ke kakapa atu pea maʻu ʻa e kotoa ʻo e ngaahi monū ʻo e ngāue fakateokalati ʻoku ala maʻu kiate kitautolú. Kapau ʻoku lava ke ke feʻunuʻaki ho ngaahi tuʻungá koeʻuhi ka ke lava ʻo ngāue ko ha tāimuʻa, ko e hā ʻoku ʻikai ke fai pehē aí?
FEHUʻI 2: “ʻE lava fēfē ke u fakapapauʻi te u kei malava ke poupouʻi fakapaʻanga au ʻi he ngāue taimi-kakató?”
5 Ko e moʻoni, ʻi he ngaahi fonua lahi ko e ngaahi houa ngāue fakamāmani naʻe fiemaʻu ʻi he uike taki taha ke maʻu ʻa e meʻa naʻe fai ʻa e vakai ki ai ko e ngaahi fiemaʻu tefito ia ʻo e moʻuí kuo tupulaki ia ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. Ka neongo ia, kuo ngāue tāimuʻa ʻa e tokolahi ʻi ha laui hongofuluʻi taʻu, pea ʻoku hokohoko atu hono poupouʻi kinautolu ʻe Sihová. Ke lavameʻa ʻi he tuʻunga ko ha tāimuʻá, ʻoku fiemaʻu ʻa e tui mo e laumālie ʻo e feilaulauʻi-kita. (Mt. 17:20) ʻOku tau maʻu ʻa e fakapapau ʻi he Sāme 34:10 ko e ‘faʻahinga ʻoku kumi ki he ʻEikí ʻe ʻikai te nau masiva ha meʻa ʻe taha ʻoku leleí.’ Ko ha tokotaha pē ʻoku hū ki he ngāue tāimuʻá ʻoku totonu ke ne fai pehē ʻi he falala kakato ʻe tokonaki ʻe Sihova maʻana. ʻOkú ne fai pehē ki he kau tāimuʻa anga-tonu ʻi he feituʻu kotoa pē! (Sāme 37:25) Ko hono moʻoní, ʻi he fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he 2 Tesalonaika 3:8, 10, mo e 1 Timote 5:8, ʻoku ʻikai ke ʻamanekina ʻe he kau tāimuʻá ʻa e niʻihi kehé ke poupouʻi fakaepaʻanga kinautolu.
6 Ko ha taha ʻokú ne fakakaukau ki he ngāue tāimuʻá ʻoku totonu ke ne fai ʻo hangē ko ia naʻe fakahā ʻe Sīsuú: “Te ne nofo muʻa ʻo fatu hono totongi.” (Luke 14:28) Ko hono fai ʻa e meʻá ni ʻoku hā ai ʻa e poto ʻaongá. Talanoa ki ha faʻahinga ʻoku nau lavameʻa ʻi he ngāue tāimuʻá ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ʻEke ʻa e founga kuo poupouʻi ai kinautolu ʻe Sihová. Ko hoʻo ʻovasia fakafeituʻú ko ha tāimuʻa taukei ia te ne fiefia ke ʻoatu ha ngaahi fokotuʻu ki he founga ke lavameʻa ai ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató.
7 ʻOku ʻikai ʻaupito hokosia kakato ʻe ha tokotaha ʻa e moʻoni ʻo e talaʻofa ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 6:33 kae ʻoua kuó ne tuku atu ia ki he toʻukupu ʻo Sihová. Naʻe pehē ʻe ha tāimuʻa anga-tonu: “ʻI he taimi ʻoku ou aʻu ai mo hoku hoa ngāué ki ha vāhenga-ngāue foʻou ʻi he tuʻunga ko e ongo tāimuʻá, naʻá ma maʻu pē ha vesitapolo siʻisiʻi, ko ha kofukofu masalini, pea ʻikai ha paʻanga. Naʻá ma kai ʻo ʻosi ai pē ʻema meʻakaí ʻi he kai efiafí peá ma pehē, ‘He taimi ní ʻoku ʻikai haʻata meʻa ki ʻapongipongi.’ Naʻá ma lotu fekauʻaki mo ia, peá ma mohe. Pongipongia he pongipongi hono hokó ko ha Fakamoʻoni ʻi he feituʻú naʻá ne ʻaʻahi mai peá ne fakafeʻiloaki ia, ʻo ne pehē, ‘Naʻá ku lotu ke ʻomai ʻe Sihova ha kau tāimuʻa. ʻI he taimi ní ʻoku lava ke u ngāue fakataha mo kimoua ʻi he konga lahi taha ʻo e ʻahó, ka koeʻuhi ʻoku ou nofo ʻi he kolo ʻutá, te tau kai hoʻatā mo au, ko ia ai kuó u ʻomai ʻa e meʻakai ko ʻení maʻatautolu kotoa.’ Ko ha konga pulu lahi mo e vesitapolo.” Tā neʻineʻi ke fakapapauʻi mai ʻe Sīsū kiate kitautolu ʻe lava ke ‘ʻoua naʻa tau lotomoʻua koeʻuhi ko ʻetau moʻuí’! Naʻá ne tānaki mai leva: “ʻE lava ai ʻe ha taha ke toloʻi atu hono taʻu ko ha momoʻi hanga pe ʻe taha?”—Mt. 6:25, 27.
8 Ko e māmani takatakai kiate kitautolú ʻoku hoko ia ʻo toe fakamatelie ange. Ko e tupulekina ʻo e mafasiá ʻoku hoko ʻo tākiekina ai kitautolu ke muimui ai. Kae kehe, ko hono maʻu ha houngaʻia anga-fakatōkilalo ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ʻoku ʻai ai kitautolu ke tau fiemālie ʻi ha meʻa fakamatelie siʻisiʻi. (1 Tim. 6:8) Ko e kau tāimuʻa ʻoku nau tauhi ke faingofua ʻenau moʻuí mo māú ʻoku nau maʻu ai ʻa e taimi lahi ange ki he ngāué pea maʻu ai ʻa e fiefia lahi ange mo e fakaivimālohi fakalaumālie mei hono akoʻi ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé. Neongo ʻa e ʻikai feinga ke moʻui ʻi ha founga moʻui anga-fefeká, ko ʻenau fakaofiofi mafamafatatau ki honau tuʻunga fakaʻikonōmiká kuó ne ʻai ai ke nau malava ʻo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ngāue tāimuʻá.
9 Kapau ʻokú ke ongoʻi fakamātoato ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí pea ko e taimi ko ia ki he māmani anga-fulikivanu ko ʻení ʻoku mei ʻosi, ʻe ueʻi fakalaumālie ai koe ke fai ha ngaahi feilaulau ʻoku fiemaʻú ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi he faingamālie kotoa pē. ʻI hono fai ha toe vakai ki ho tuʻunga fakaʻikonōmiká pea ʻaki hono tuku ʻa e meʻá ki he toʻukupu ʻo Sihová, te ke ʻilo nai ʻoku lava ke ke ngāue taimi-kakato kiate ia. Naʻa mo haʻo fiemaʻu ke liʻaki ha ngaahi fiemaʻu fakamatelie pau koeʻuhí ke tāimuʻa, te ke fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki lahi ʻa Sihová.—Sāme 145:16.
FEHUʻI 3: “ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha taʻu hongofulu tupú, ko e hā ʻoku totonu ai ke u fakakaukau ki he ngāue tāimuʻá ko ha ngāue ke fili ki aí?”
10 ʻI he lolotonga ʻo e fakaʻosiʻosi ʻa e ngaahi taʻu siʻi fakamuimui hoʻo akó, ʻoku fakaenatula pē hoʻo fakakaukau fekauʻaki mo e kahaʻú. ʻOkú ke fiemaʻú ke malu, fiefia, pea kakato ia. ʻE feinga nai ʻa e kau faiako faleʻi ʻi he ʻapiakó ke tataki koe ki ha ngāue fakatupu-paʻanga ʻa ia ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ngaahi taʻu ʻo e ako ʻi he kolisí. Ko ho konisēnisi kuo akoʻi faka-Kalisitiané ʻokú ne tala atu kiate koe ʻoku totonu ke ke mateuteu ke ngāue kia Sihova ki he kakato taha ʻe malavá. (Koh. 12:1) ʻOkú ke toe fakakaukau nai fekauʻaki mo e mali pea maʻu ha fāmili. Ko e hā te ke faí?
11 Ko e ngaahi fili ʻokú ke fai ʻi he taimi ko ʻeni hoʻo moʻuí te ne fakafuo nai ai ho kahaʻú kātoa. Kapau kuó ke hoko ko ha Fakamoʻoni ʻosi fakatapui, mo papitaiso ʻa Sihova, kuó ke ʻoatu ʻaufuatō ai koe kia Sihova. (Hep. 10:7) Ko e ʻuluaki faingamālie ʻokú ke maʻú, feinga ke ngāue tāimuʻa tokoni ʻi ha māhina ʻe taha pe lahi ange. Te ke hokosia ai heni ʻa e fiefia mo e ngaahi fatongia ʻoku hoko fakataha mai mo e ngāue tāimuʻa tuʻumaʻú, pea ko hoʻo fakakaukau ki he meʻa ʻoku totonu ke ke fai ʻaki hoʻo moʻuí ʻe ʻikai ha veiveiua ʻe hoko ʻo hā mahino ange. Pea, ʻi he ʻikai ke fetongi ʻa e ngaahi ngāue ki muʻá ʻaki ha ngāue fakamāmani taimi-kakato hili hoʻo akó, ko e hā ʻoku ʻikai ke kamata ngāue tāimuʻa tuʻumaʻu aí? Ko e niʻihi naʻa nau tatali ki ha taimi ki mui ange ʻi he moʻuí ke toki maʻu ai ʻa e ʻaonga ʻi he ngāue tāimuʻá, ʻoku nau fakaʻiseʻisa ʻi he ʻikai ke kamata vave angé.
12 ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha kei talavoú, ngāueʻaki ʻa ho ngaahi faingamālié ke tuli ai ki he nofo taʻemalí, pea fiefia ʻi he ngaahi ʻaonga ʻoku maʻu ʻi he ngāue fakamalanga taimi-kakató. Kapau ko hoʻo holí ia ke mali ʻi ha ʻaho, ʻoku ʻikai ha makatuʻunga lelei ange ʻe lava ke fakatoka ki ha nofo mali ka ko e ʻuluaki ngāue ʻi he ngāue tāimuʻa tuʻumaʻú. ʻI hoʻo tupu ʻo matuʻotuʻa mo fakalaumālié, te ke fili nai ke ʻai ʻa e ngāue tāimuʻá ko hoʻo ngāue ia fakataha mo ha hoa mali ʻokú mo fakakaukau tatau. Ko e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi kuo nau ngāue tāimuʻa fakatahá kuo nau ō ʻi he ngāue fakafeituʻú pe ko e malaʻe fakamisinalé. He toki moʻui fakafiemālie moʻoni ē ko ia!
13 Neongo ai pē pe ko e hā e lōloa ʻo hoʻo hokohoko atu ʻi he ngāue tāimuʻá, te ke fakaʻosi hoʻo akó pea maʻu ai ha ako ʻoku mahuʻinga ʻaupito ʻa ia ʻoku ʻikai ha toe ngāue kehe ʻi he foʻi māmaní ʻe lava ke ne tokonaki. Ko e ngāue tāimuʻá ʻoku akoʻi ai ʻa e mapuleʻi leleí, fokotuʻutuʻu maau fakafoʻituitui, founga ke fakafeangai ai ki he kakaí, falala kia Sihova, pea mo e founga ke fakatupulekina ai ʻa e kātakí mo e anga-ʻofá—ʻa e ngaahi ʻulungaanga te ne teuʻi ai koe ke toe fua mo ha ngaahi fatongia lahi ange.
14 Kuo hoko ʻo taʻepau ʻaupito ʻa e moʻuí ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e ngaahi meʻa siʻi pē ʻoku tuʻumaʻu moʻoní, ʻo kehe mei he meʻa kuo talaʻofa ʻaki ʻe Sihová. Koeʻuhi ko ho kahaʻú ʻoku ʻatā lahi mai kiate koe, ko e hā ha toe taimi lelei ange he taimí ni ʻe lava ke fai ai ha fakakaukau fakamātoato ki he meʻa te ke fai ʻaki hoʻo moʻuí ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí? Fakafuofua fakalelei ʻa e monū ʻo e ngāue tāimuʻá. ʻE ʻikai ʻaupito te ke fakaʻiseʻisa ʻi hono fili ʻo e ngāue tāimuʻá ko hoʻo ngāué ia.
FEHUʻI 4: “ʻIkai ko ha mafasia tuʻumaʻu ke aʻusia ʻa e houa ʻoku fiemaʻú? Fēfē kapau ʻoku ʻikai ke aʻu ʻeku taimí?”
15 ʻI hoʻo fakafonu ha tohi kole tāimuʻa tuʻumaʻu, kuo pau ke ke tali ʻa e fehuʻi: “Kuó ke fokotuʻutuʻu hoʻo ngaahi meʻa fakafoʻituituí koeʻuhi ka ke lava ʻo ʻamanekina moʻoni ke aʻusia ʻa e houa ʻe 1,000 ʻoku fiemaʻu fakataʻú?” Ke aʻusia iá, ʻoku fiemaʻu kiate koe ke ke maʻu ʻa e ʻavalisi ko e houa ʻe tolu ʻi he ʻaho ʻi he ngāué. ʻOku hā mahino, ʻoku fiemaʻu heni ʻa e taimi-tēpile lelei mo e akonakiʻi-kita. ʻOku fakatupulekina ʻe he kau tāimuʻa tokolahi ʻaupito ha founga tuʻumaʻu ʻaonga ʻe alangāueʻi ʻi loto ʻi ha māhina siʻi.
16 Kae kehe, ʻoku leaʻaki moʻoni ʻe he Koheleti 9:11, ‘ʻOku hokonoa ki he faʻahinga kotoa pe ʻa e faingamalie mo e tuʻutamaki.’ ʻE lava ke fakatupunga ha tāimuʻa ʻe he puke lahi pe ngaahi tuʻunga taʻeʻamanekina ʻo ʻikai aʻusia ai ʻa e houá. Kapau ko e palopalemá ʻoku ʻikai ko e taha ʻoku hoko ʻi ha vahaʻa taimi lōloa pea ʻoku hoko ki muʻa ʻi he taʻu fakangāué, ko e meʻa pē nai ʻe fiemaʻú ko ha taimi-tēpile fakalahi ange ke fakakakatoʻaki ʻa e taimi ʻoku ʻikai ke maʻú. Kae fēfē kapau ʻoku hoko ha palopalema mafatukituki ia ʻi ha mahina siʻi pē ʻoku toe ʻi he taʻu fakangāué pea ʻikai ke maʻu ai ʻa e houa ia ʻa e tokotaha tāimuʻá?
17 Kapau ʻokú ke puke fakataimi ʻi ha māhina siʻi pe ko ha ʻuhinga fakavavevave kehe ʻoku ʻikai lava ke ke mapuleʻi ʻo ʻikai ai te ke aʻusia hoʻo houa ʻoku fiemaʻú, ʻe lava ke ke fakaofiofi ki ha mēmipa ʻo e Kōmiti Ngāue ʻa e Fakatahaʻangá pea fakamatala ki ai ʻa e palopalemá. Kapau ʻoku fakakaukau ʻa e kau mātuʻa ko ení ʻe lelei pē ke fakaʻatā koe ke hokohoko atu ʻi he ngāue tāimuʻá ʻo ʻikai fai ha hohaʻa fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e taimi kuo ʻikai maʻú, ʻoku lava ke nau fai ʻa e fili ko iá. ʻE fakaʻilongaʻi ʻe he sekelitalí ʻi he kaati Congregation’s Publisher Record ʻo fakahā ai ʻoku ʻikai ke fiemaʻu kiate koe ke ngāueʻi ʻa e taimi ʻoku ʻikai maʻú. ʻOku ʻikai ko hano fakaʻatā ia ke liʻaki, ka ko e fakakaukau makehe pē ia ki ho ngaahi tuʻungá.—Sio ki he fakalahi ʻo ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga ʻo ʻAokosi 1986, palakalafi 18.
18 Ko e kau tāimuʻa taukeí ʻoku nau fakatupulekina ha ngaahi houa talifaki ki muʻa ʻi he taʻu fakangāué. ʻOku nau ʻai ke muʻomuʻa ʻa ʻenau ngāue tāimuʻá, ko ia ʻoku nau ʻilo ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ke fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻoku ʻikai ke fiemaʻú. Kapau ʻoku ʻikai ke aʻusia ʻe ha tāimuʻa ʻene houá koeʻuhí ko ha kovi ʻene taimi-tēpilé pe ko e siʻi ʻo e akonakiʻi-kita ʻi he pipiki ki aí, ʻoku totonu ke ne ongoʻi ko hono fatongiá ia ke aʻusia ʻa e taimi ʻoku ʻikai maʻú pea ʻoua te ne ʻamanekina ke fai ha tokanga makehe ange kiate ia.
19 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻe hokosia ai ʻe ha tāimuʻa ha liliu taʻealakalofi ʻi hono ngaahi tuʻungá. Te ne ʻiloʻi nai ʻe ʻikai te ne aʻusia ʻa e houa ʻoku fiemaʻú ʻi ha vahaʻa taimi lōloa koeʻuhi ko ha palopalema hokohoko fakaemoʻuilelei, ko e fakautuutu ʻa e fatongia fakafāmilí, mo e hā fua. ʻI he tuʻunga ko ʻení, ko e ʻalunga fakapotopotó ke foki ki he tuʻunga ko e tokotaha malanga pea kau ʻi he taimi pē ʻe malavá ki he ngāue tāimuʻa tokoní. ʻOku ʻikai ha tokonaki tuʻumaʻu ia ke fakaʻatā ai ha tokotaha ke kei ʻi he lisi ʻo e tāimuʻá kapau ʻoku ʻikai ke kei fakaʻatā ʻe hono ngaahi tuʻungá ia ke aʻusia ʻa e houa ʻoku fiemaʻú.
20 ʻOku tau ʻamanaki ko e tokonaki ko ia ki hono fai ha tokanga makehe ki he faʻahinga ʻoku tāú te ne fakalototoʻaʻi ai ha niʻihi tokolahi ange ke kau ki he ngāue tāimuʻá ʻo ʻikai fiemaʻu ke hohaʻa. ʻOku totonu ke toe fakalototoʻaʻi ai ʻa e faʻahinga kuo ʻosi ʻi he ngāue taimi-kakató ke hokohoko atu ʻenau ngāue tāimuʻá. ʻOku tau fiemaʻu ʻa e kau tāimuʻá ke nau lavameʻa ʻi heʻenau ngāue taimi-kakató.
FEHUʻI 5: “ʻOku ou fiemaʻu ke fakahoko ha meʻa pea fiefia ʻi hono fai iá. ʻE fakafiemālieʻi au ʻe he ngāue tāimuʻá?”
21 Ko e fiefia moʻoní ʻoku fakafalala lahi ia ʻi hono maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo fakafoʻituitui mo Sihova, pea tuipau ʻoku tau ngāue loto-tōnunga kiate ia. Naʻe kātekina ʻe Sīsū ha ʻakau fakamamahi “ko e meʻa ke ne maʻu ʻa e fiefia naʻe tala humaki kiate ia.” (Hep. 12:2) Naʻe maʻu ʻene fiefiá mei hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. (Sāme 40:8) ʻI he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa lolotongá, ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e fiefia moʻoní kapau ko e lahi taha ʻo ʻetau ngaahi ngāue ʻi he moʻuí ʻoku felāveʻi mo ʻetau lotu kia Sihová. Ko e tulimui ki he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ha ongoʻi ʻo e taumuʻa, koeʻuhí ʻi hotau lotó ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻOku hoko mai ʻa e fiefiá mei hono fai ʻo e foakí, pea ʻoku tau ʻilo ʻoku ʻikai ha founga lelei ange ke foaki atu ai kitautolu ka ko e akoʻi ʻa e niʻihi kehé ki he founga ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá.—Ng. 20:35.
22 Ko e tāimuʻa naʻe lave ki ai ʻi he ʻuluaki palakalafí naʻá ne fakamatalaʻi ia ʻi he foungá ni: “ʻE lava ke toe ʻi ai ha fiefia ʻe lahi ange ʻi he sio ki ha taha naʻá ke ako mo ia ʻoku hoko ko ha tokotaha fakahīkihikiʻi longomoʻui ʻo Sihova? ʻOku fakafiefia mo fakatuimālohi ke sio ki he anga ʻo e mālohi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene ueʻi ʻa e kakaí ke fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻenau moʻuí koeʻuhi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova.” (Sio ki he Taua Leʻo ʻo Nōvema 1, 1997, peesi 16-21.) Ko ia, ko e hā ʻokú ne ʻomai kiate koe ʻa e fiefiá? Kapau ʻokú ke fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi feinga ʻoku tuʻumaʻu mo ʻaongá, ʻe ʻoatu kiate koe ʻe he ngāue tāimuʻá ha ongoʻi fakaofo ʻo e lavameʻa ʻa ia te ne ʻai ai koe ke fiefia moʻoní kae ʻikai ko e fiefia fakataimi ʻoku ʻomai ʻe he māmaní.
FEHUʻI 6: “Kapau ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ki he moʻui taʻengatá, ʻikai ko e fili pē ia ʻaʻaku pe te u tāimuʻa pe ʻikai?”
23 Ko e moʻoni, ko e fili ke tāimuʻá kuo pau ko koe pē ia. Ko Sihova pē ʻokú ne lava ke fakamāuʻi ho ngaahi tuʻunga fakafoʻituitui ʻi he moʻuí. (Loma 14:4) ʻOku totonu ʻa ʻene ʻamanekina koe ke ke ngāue ange kiate ia ʻaki ho lotó, soulú, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa. (Mk. 12:30; Kal. 6:4, 5) ʻOkú ne ʻofa ʻi ha taha ʻoku foaki fiefia, ko ha taha ʻokú ne tauhi ia ʻi he fiefia, ʻikai ʻi he mamahi pe puʻia. (2 Kol. 9:7; Kol. 3:23) Ko e ʻuhinga ki hoʻo ngāue taimi-kakató kuo pau ko hoʻo ʻofa kia Sihova pea ki he kakai ʻi he vāhenga-ngāué. (Mt. 9:36-38; Mk. 12:30, 31) Kapau ko e founga ʻeni hoʻo ongoʻí, ko e ngāue tāimuʻá leva ʻoku taau ke ke fakakaukau fakamātoato ki ai.
24 ʻOku mau ʻamanekina ko e meʻa kuo fakamatalaʻi hení ʻe tokoni ia kiate koe ke fakafuofua ʻaki hoʻo ngaahi ʻamanaki ki he ngāue tāimuʻá. ʻE lava ke ke feʻunuʻaki ho ngaahi tuʻungá ke ke tāimuʻa tuʻumaʻu? Ko e meʻa ʻoku pulusi ʻi laló ko ha tohimāhina ia ʻoku fakakaveinga “Ko ʻEku Taimi-Tēpile Ngāue Tāimuʻa Fakauiké.” Sio angé pe te ke lava ʻo fakafonu ki ai ha taimi-tēpile ʻaonga kiate koe ʻa ia ʻe fakaʻatā ai koe ke maʻu ʻa e houa ʻe 23 ʻi he uike taki taha ʻi he ngāue fakafaifekaú. Pea ke tui mo falala kakato kia Sihova. ʻI heʻene tokoní te ke malava ke lavameʻa! Kuó ne talaʻofa: “Te u . . . vakili ʻa e tapuaki kiate kimoutolu, kaeʻoua ke ʻikai hao.”—Mal. 3:10.
25 Ko ia te tau ʻeke, “Ngāue tāimuʻá—ʻoku kaunga kiate koe?” Kapau ʻe lava ke ke pehē, “ʻIo,” fokotuʻu ha ʻaho ke kamata vave ai he ngāue tāimuʻa tuʻumaʻú pea fakapapauʻi ʻe tāpuakiʻi koe ʻe Sihova ʻaki ha moʻui fiefia!
[Saati ʻi he peesi 6]
Ko ʻEku Taimi-Tēpile Ngāue Tāimuʻa Fakauiké
MŌNITE: Pongipongi ngāue malanga
TŪSITE: Pongipongi ngāue malanga
PULELULU: Pongipongi ngāue malanga
TUʻAPULELULU: Pongipongi ngāue malanga
FALAITE: Pongipongi ngāue malanga
TOKONAKI: Pongipongi ngāue malanga
SĀPATE: Pongipongi ngāue malanga
MŌNITE: Hoʻatā ngāue malanga
TŪSITE: Hoʻatā ngāue malanga
PULELULU: Hoʻatā ngāue malanga
TUʻAPULELULU: Hoʻatā ngāue malanga
FALAITE: Hoʻatā ngāue malanga
TOKONAKI: Hoʻatā ngāue malanga
SĀPATE: Hoʻatā ngāue malanga
MŌNITE: Efiafi ngāue malanga
TŪSITE: Efiafi ngāue malanga
PULELULU: Efiafi ngāue malanga
TUʻAPULELULU: Efiafi ngāue malanga
FALAITE: Efiafi ngāue malanga
TOKONAKI: Efiafi ngāue malanga
SĀPATE: Efiafi ngāue malanga
Ngāueʻaki ha peni-vahevahe ke hikiʻaki hoʻo taimi-tēpilé ki he ʻaho taki taha ʻo e uiké.
Fakataimi-tēpileʻi ha houa fakakātoa ʻe 23 he uike taki taha ʻi he ngāue fakamalangá.
Houa fakauike fakakātoa kuo fakataimi-tēpileʻi ․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․