Ngāue Tāimuʻá—Ngāue Fakapotopotoʻaki ʻa Hotau Taimí!
1 ‘ʻOku lahi fau ʻa e meʻa ke u faí! ʻE fakapotopoto moʻoni kiate au ke u kamata ngāue tāimuʻa ʻi he taimi ko ʻení?’ Ko e fakakaukau ia ʻa ha tuofefine ʻi heʻene fanongo ki he fakahoko ʻo ha konga ʻasemipilī fakafeituʻu ʻe ha tokotaha mātuʻa tāimuʻa naʻe fakakaveinga ko e “Tutui Atu ʻi he Ngāue Fakafaifekau Tāimuʻá.” Naʻe fakakaukau ha tokoua kei talavou ʻi he kau fanongo tatau, ‘ʻOku anga-fēfē haʻane fakaʻatā ia ki he ngāue tāimuʻá? ʻOku ʻikai ko ha tokotaha mātuʻa au, ka ko ʻeku moʻuí kuo ʻosi fonu ia ʻi he ngāué!’
2 ʻI he hoko atu ʻa e tokotaha mātuʻá ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ngāue tāimuʻá, naʻá ne fakaʻekeʻeke ha kau tāimuʻa ʻe niʻihi mei he feituʻú ʻa ia naʻa nau lave ki he ngaahi feliliuaki naʻa nau fai koeʻuhí ka nau tāimuʻa pea mo e founga naʻe tāpuakiʻi lahi ai ʻe Sihova ʻenau ngaahi feingá. Ko e tokotaha naʻe faingataʻaʻia, ko e tokotaha ʻokú ne maʻu ha hoa taʻetui, pea ko e tokotaha kuó ne liʻaki ʻene ngāue fakamāmaní ka naʻá ne malava pē ke moʻui ʻi he ngaahi meʻa pē naʻá ne maʻú. ʻI he fanongo ki he founga naʻe lavameʻa ai ʻa e kau tāimuʻa ko ʻení ʻi he tokoni ʻa Sihová, ko e tokoua pea mo e tuofefine ʻi he kau fanongó naʻá na kamata ke toe sivisiviʻi ʻena fakakaukaú mo hona ngaahi tuʻungá tonu. ʻOku mau fakaafeʻi atu koe ke ke fai pehē foki, tautautefito koeʻuhi ko e fakasiʻisiʻi ʻo e houa ʻoku fiemaʻu ki he kau tāimuʻá ʻoku ala aʻu ki aí he taimí ni ʻa e kau malanga tokolahi ange ʻo e ongoongo leleí.
3 ʻOku tau ʻiloʻi ko Sihova ʻa e Tokotaha-Fakatupú pea mo e Hau Fakalevelevá pea ko ia ai ʻoku tau moʻuaʻaki ʻetau moʻuí kiate ia. (Tan. 4:17; Ng. 17:28) ʻOku mahino kiate kitautolu ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kautaha pē ʻe taha. ʻOku tau maʻu ʻa e monū ke ngāue mateaki mo ia, ʻo poupouʻi ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻi hono fai ʻa e fakamoʻoni kau ki he Puleʻangá ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá. (Mt. 24:45, PM; 25:40; 1 Pita 2:9) ʻI he fuoloa ange ʻo e moʻui ʻi he “kuonga fakamui,” ʻoku tau ʻilo ai ʻoku mei ʻosi ʻa e taimi ki he malangá. (2 Tim. 3:1) Lolotonga iá, ʻoku fiemaʻu ke tau poupouʻi fakamatelie hotau ngaahi fāmilí. (1 Tim. 5:8) Ko e paʻanga hū mai ʻa ha taha ʻoku ngalingali ʻe ʻikai fakalahi atu ia ke feau ai ʻa e fiemaʻu feʻunga ki he moʻuí ʻo hangē ko ia naʻe ʻi ai ʻi he kuohilí. Mahalo pē ko ʻetau moʻuí ʻe ʻikai ke kei hangē ko ia naʻe ʻi aí. Pea ke faitotonu, ʻoku tau fiemaʻu ke ʻi ai ha kiʻi taimi mo ha ngaahi koloa ke ngāueʻaki kiate kitautolu. (Koh. 3:12, 13) Ko ia te tau fifili nai pe ʻoku fakapotopoto moʻoni hono tali ʻa e fakaafe ke tāimuʻá.
4 Ko e fatongia ia ʻo e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ke sivisiviʻi lelei hotau ngaahi tuʻunga pē ʻotautolú pea fakakaukau pe te tau malava ke tāimuʻa. (Loma 14:12; Kal. 6:5) ʻOku fakalototoʻa ke fakatokangaʻi ʻa e tupulaki ʻo e tokolahi kuo nau tali ʻa e ui ke tāimuʻá. Neongo ʻa e ngaahi tenge mo e ngaahi palopalema ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, ko e līpooti ngāue naʻe pulusi ʻi he 1999 Yearbook ʻoku hā ai ʻoku ofi ki he toko 700,000 ʻo e kakai ʻa Sihová ʻi māmani lahi ʻoku nau tutui atu ʻi he ngāue tāimuʻá. Pe ko e ngāue ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻa fakaʻikonōmiká, siʻi ʻa e fefonongaʻakí, hokosia ʻa e ngaahi palopalema fakaemoʻui lelei, pe fetaulaki mo e ngaahi palopalema pea mo e ngaahi faingataʻaʻia kehe, ko e ngaahi tokouá mo e tuofāfine ko ení ʻoku ʻikai te nau foʻi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku leleí, pea ʻoku fakaongoongoleleiʻi ʻeni. (Kal. 6:9) ʻOku nau tali ʻa e kole ʻa Sihová ke ʻahiʻahiʻi ia. (Mal. 3:10) ʻOku nau ongoʻi ko e ngāue tāimuʻá ko ha ngāue mātuʻaki fakapotopotoʻaki ia ʻo honau taimí mo e ngaahi koloá fakangatangata pea kuo tāpuakiʻi moʻoni ʻe Sihova kinautolu ki hono fai ʻa e ngaahi feliliuaki ʻoku fiemaʻú ke kau pea tuʻumaʻu ʻi he ngāue tāimuʻá.
5 ʻOku Tāpuakiʻi ʻa e Kau Tāimuʻá: Ko ha tuofefine ʻi Kameluni ʻoku ʻi ai haʻane kiʻi taʻahine kei siʻi ʻaupito ʻokú ne fakamatala: “Talu mei hono fanauʻí, mo e ngāue fakataha maʻu pē ʻeku taʻahiné mo au ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻa mo e ki muʻa ke ne ako ʻalú, naʻá ku fafa ia, ʻo nonoʻo malu ʻaki ia ha konga tupenu. ʻI he pongipongi ʻe taha he ngāue fakafaifekaú, naʻá ku tuʻu ai ʻi ha kiʻi fakatauʻanga he veʻehalá. Naʻe mavahe ʻeku tamá mei hoku tafaʻakí, ʻo ne ʻave mo ia ʻa e ngaahi makasini ʻe niʻihi mei heʻeku kató. Naʻá ne lue atu ki he kiʻi fakatauʻanga hoko maí. Neongo naʻe ʻikai malava ke ne loko poto he leá, naʻá ne tohoakiʻi mai ʻa e tokanga ʻa ha fefine peá ne fakaʻaliʻali ange ha makasini. Naʻe fuʻu ofo ʻa e fefiné ke sio ki ha kiʻi leka pehē ʻoku kau ʻi he ngāue ko ʻení. Naʻá ne tali lelei ʻa e makasiní pea pehē ki ha ako Tohitapu ʻi ʻapi!”
6 ʻI he tali ki he ui ki ha kau tāimuʻa tokoni lahi angé, ko ha tokotaha mātuʻa mo e ʻulu ʻo ha fāmili ʻi Semipia ʻa ia naʻá ne maʻu ha ngāue fakamāmani taimi-kakato naʻá ne fili ke tāimuʻa tokoni neongo ʻa e femoʻuekina ʻene taimi-tēpilé. Naʻá ne loto ke fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga ki he fakatahaʻangá pea ki hono fāmilí. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, naʻá ne tau ʻene kaá ʻi he veʻehalá peá ne tā ʻa e kāsete ko e The Secret of Family Happiness peá ne fakaafeʻi ʻa e kau fononga holó ke nau haʻu ʻo fanongo ki he meʻa kuo lau leʻo-lahí. ʻI he founga ko iá, naʻe malava ai ke ne tufa ʻa e ngaahi tohi Family Happiness ʻe 16 mo e ngaahi tohi ʻIlo ʻe 13, pea naʻá ne kamata mo e ako Tohitapu ʻe ua.
7 Ko ha laumālie tāimuʻa lelei naʻe toe fakatokangaʻi ʻi he fonua kaungāʻapi ko Simipāpueé. ʻI he lolotonga ʻo ʻEpeleli 1998, ko ha fakatahaʻanga ʻe taha ʻo e kau malanga ʻe toko 117 naʻe līpooti ai ʻa e kau tāimuʻa tokoni ʻe toko 70 mo e kau tāimuʻa tuʻumaʻu ʻe toko 9. Ko ha fakatahaʻanga ʻe taha ʻo e kau malanga ʻe toko 94 naʻe līpooti ai ʻa e kau tāimuʻa tokoni ʻe toko 58. Ko e taha, mo e kau malanga ʻe toko 126, naʻe līpooti ai ko e toko 58 naʻa nau fakakaukau ke tāimuʻa tokoni fakataha mo e kau tāimuʻa tuʻumaʻu ʻe toko 4. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e taʻu fakangāue kuohilí ko ha meʻa tuʻu-ki-muʻa ia ʻi Simipāpuē. Neongo ko e ngaahi tokoua ʻi aí naʻa nau fuʻu femoʻuekina ʻi he ngaahi meʻa fakafāmilí, ngaahi ngāue ʻa e fakatahaʻangá, mo e langa ʻo e vaʻá, naʻa nau tokangataha ki hono fakamoleki fakapotopoto honau taimí ʻi he ngāue fakafaifekaú.
8 ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau tāimuʻá ko e kamata ʻi he ngāue tāimuʻá pea kītaki atu aí ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi honau mālohi pē ʻonautolú. Ko kinautolu ʻoku nau ʻuluaki fakahaaʻi ko e hā pē ʻa e meʻa ʻoku nau malava ke faí ʻoku malava iá koeʻuhi ʻoku nau ‘maʻu ʻenau mafaí mei he ʻEikí.’ (1 Pita 4:11) ʻOku ʻai ʻe heʻenau tuí ke nau malava ʻo fakahoko ʻenau ngāue fakafaifekaú mei he ʻaho ki he ʻaho. ʻI he ʻikai te nau kumi pē ki heʻenau faingamālie mo e ngaahi fiemālie pē ʻanautolú, ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau tāimuʻa lavameʻá ko e tutui atu ki muʻá ʻe fiemaʻu nai ai “ha fuʻu fāinga lahi,” ka ko hono olá naʻa nau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi.—1 Tes. 2:2, NW.
9 Alafaʻifaʻitaki ʻa e Faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá: ʻOku lēkooti ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi lavameʻa ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he ngāue fakafaifekaú mo e tokoni lelei naʻá ne fai ki he kakai tokolahi ʻaupito. Ka, ʻo kapau naʻe lahi fau ʻa e kavenga ʻa ha taha, naʻe pehē ʻa Paula. Naʻá ne kātekina ʻa e ngaahi fakatanga mo e ngaahi faingataʻaʻia fakaesino koeʻuhí ke ne malangaʻaki ʻa e ongoongo leleí mo fakaivimālohi ʻa e ngaahi fakatahaʻangá. Naʻá ne toe kātekina ha palopalema lahi fakaemoʻui lelei. (2 Kol. 11:21-29; 12:7-10) Naʻá ne fakapapauʻi ke ngāueʻaki fakapotopoto hono taimí. Naʻá ne lāuʻilo naʻá ne fai kotoa ʻene ngāué ʻi he tokoni ʻa Sihová. (Fili. 4:13) Naʻe ʻikai ha taha ʻi he faʻahinga naʻe tokoniʻi ʻe Paulá te ne maʻu ha ʻuhinga ke fakaʻosiʻaki ko hono taimí mo ʻene ngaahi feinga ʻi he ngāue ʻa Sihová naʻe taʻeʻaonga pe naʻe mei lava ange ke ngāueleleiʻaki. Tā ʻoku tau kei maʻu pē ʻa e ʻaonga he ʻahó ni mei he ngāuefakapotopotoʻaki ʻe Paula hono taimí! He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi heʻene akonaki fakamānavaʻí ke tokoniʻi kitautolu ke sivisiviʻi ʻetau ngaahi meʻa muʻomuʻá pea pipiki ki he moʻoní ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení!
10 ʻI he taimí ni ʻo ʻikai ʻaupito ha toe taimi ki muʻa, ko e ‘kuonga ke malangaʻaki ai ʻa e ongoongo leleí kuo fakanounou.’ (1 Kol. 7:29; Mt. 24:14) Ko ia ai, ʻoku feʻungamālie ke ʻeke hifo kiate kitautolu, ‘Kapau ko ʻeku moʻuí ʻe ngata taʻeʻamanekina ʻapongipongi, ʻe lava ke u tala kia Sihova he ʻahó ni kuó u ngāuefakapotopotoʻaki hoku taimí?’ (Sem. 4:14) Ko e hā ʻoku ʻikai te ke talanoa ai kia Sihova ʻi he lotu he taimí ni, ʻo fakapapauʻi ange kiate ia ʻa hoʻo holi ke ngāuefakapotopotoʻaki ho taimí ko ha taha ʻo ʻene Kau Fakamoʻoní? (Sāme 90:12) Lotu ki he tokoni ʻa Sihová ke ne fakafaingofuaʻi hoʻo moʻuí. Neongo kuó ke taʻofi nai ki muʻa, ʻoku malava nai ke ke ʻilo he taimí ni ko e ngāue tāimuʻá ʻe lava ke fakakau ia ki hoʻo moʻuí?
11 Ngāueleleiʻaki ʻa e Tuʻunga ʻOkú Ke ʻI Aí: ʻOku hā mahino, koeʻuhi ko e ngaahi tuʻungá ʻoku ʻikai ko e faʻahinga kotoa ko ia ʻoku holi ki aí ʻe lava ke nau fakataimi-tēpileʻi ʻa e houa ʻe 70 ʻi ha māhina ke ngāue ai ko ha kau tāimuʻa tuʻumaʻu. Kae kehe, ʻoku fokotuʻutuʻu ʻe he kau malanga tokolahi ke līʻoa ʻa e houa ʻe 50 ʻi ha māhina ʻi he ngāue fakafaifekaú ko e kau tāimuʻa tokoni ki he lahi taha ʻe ala lavá pe hokohoko atu. Kapau ko ho ngaahi tuʻungá ʻoku hoko ia ʻo ʻikai te ke malava ai he lolotongá ni ke tāimuʻa tokoni pe tāimuʻa tuʻumaʻu, ʻoua ʻe lotosiʻi. Hokohoko atu ke lotu ke liliu ho ngaahi tuʻungá. Faifai atu pē, kapau ko e ngaahi feliliuakí ʻoku ngalingali ʻe ʻikai pē ke malava, fiemālie pē ʻi hono ʻiloʻi ʻoku hōifua lelei ʻa Sihova ki ha meʻa pē ʻokú ke malava ke fai ʻaufuatō ʻi heʻene ngāué. (Mt. 13:23) ʻOkú ne fakatokangaʻi ʻokú ke tuʻu mālohi ʻi hono tafaʻakí pea ʻokú ke feinga mālohi ke hoko ko ha tokotaha malanga faitotonu ʻoku ʻikai ʻaupito ke ke tuku ha māhina ke ʻalu ʻo ʻikai ke ke puke ai ha ngaahi faingamālie ke fai ha fakamoʻoni. Mahalo pē ʻe lava ke ke laka ki muʻa ʻaki hono fakamāsilaʻi hoʻo ngaahi pōtoʻi fakaefakamoʻoní, ʻo ngāue ke lelei ʻaupito ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha malanga mo e faiako ʻo e ongoongo leleí.—1 Tim. 4:16.
12 ʻI he fakaʻau ke mātuʻaki ofi ange mai ʻa e “ʻaho lahi mo fakalilifu” ʻo Sihová, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke ngāuefakapotopotoʻaki ʻa e taimi ʻoku toé kapau ʻoku pau ke tau fakaʻosi ʻa e ngāue kuo fekau mai kiate kitautolu ke faí. (Sioeli 2:31) ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane ko hono taimí ʻoku fuonounou, pea ʻikai ʻaupito hangē ko ia ki muʻá, ʻokú ne feingaʻaki hono mālohí ʻi he meʻa kotoa pē ke fakapuputuʻuʻi ʻetau moʻuí pea ʻai ke faingataʻa kiate kitautolu ke tokangataha ki he ngaahi meʻa mahuʻinga moʻoní. (Fili. 1:10; Fkh. 12:12) ʻOua ʻaupito ʻe fakasiʻisiʻia ʻa e mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻiate koé. ʻOku malava ke tokoniʻi koe ʻe Sihova ke fakafaingofuaʻi hoʻo moʻuí pea ke fai hoʻo lelei tahá ʻi he ngāue fakafaifekaú. (Sāme 145:16) ʻOku fakafiefiá, he ʻoku ʻiloʻi ʻe he tokolahi, ʻi hono toe sivisiviʻi honau ngaahi tuʻungá, ʻoku lava ke nau kau ai ki he tuʻunga ngāue ʻo e tāimuʻa tokoní pe tāimuʻa tuʻumaʻú. Ko e moʻoni, ʻoku maʻu ʻe he kau tāimuʻá ʻa e fiemālie lahi ʻaupito ʻi hono ngāuefakapotopotoʻaki honau taimí. Te ke hoko ko ha taha ʻo kinautolu?