LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • wp20 Fika 1 p. 9-11
  • Ko e Moʻoni Fekauʻaki mo e ʻOtuá mo Kalaisi

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Moʻoni Fekauʻaki mo e ʻOtuá mo Kalaisi
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai) (2020)
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko Hai ʻa e ʻOtuá?
  • Ko e Hā ʻa e Faikehekehe ʻi he ʻOtuá mo Kalaisí?
  • Ko e Hā ʻa e Moʻoni Fekauʻaki mo e ʻOtuá?
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • Sione 14:6—“Ko Au Pe ko e Hala, pea mo e Moʻoni mo e Moʻui”
    Fakamatalaʻi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapú
  • Ko e ʻOtuá–⁠Ko Hai Ia?
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
  • Ko e Hā ke Muimui Ai ki he “Kalaisi”?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai) (2020)
wp20 Fika 1 p. 9-11

Ko e Moʻoni Fekauʻaki mo e ʻOtuá mo Kalaisi

Neongo ʻoku lotu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki ha ngaahi ʻotua, ʻoku taha pē ʻa e ʻOtua moʻoní. (Sione 17:3) Ko ia “ʻa e Tokotaha Aoniú,” ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e meʻa kotoa pē mo e Matavai ʻo e moʻuí. Ko ia tokotaha pē ʻoku taau ke fai ki ai ʻetau lotú.—Taniela 7:18; Fakahā 4:11.

Ko Hai ʻa e ʻOtuá?

Ko ha Tohi Tapu ʻoku fakaava

Ko e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene hā ʻi he muʻaki leá TUʻO 7,000 NAI

SIHOVA ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá

ʻEIKI, ʻOTUA, TAMAI​—Ngaahi hingoa fakalakanga ʻe niʻihi ʻo Sihová

Ko Hai ʻa e ʻOtuá? Ko Hai ʻa e Huafa ʻo e ʻOtuá? ʻOku pehē ʻe he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo ia tonu: “Ko au Sihova. Ko hoku hingoá ia.” (ʻAisea 42:8) Ko e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá ʻoku hā tuʻo 7,000 nai ʻi he Tohi Tapú. Kae kehe, ʻoku lahi ʻa e ngaahi liliu Tohi Tapu ʻoku nau fetongi taʻetotonu ʻa e hingoa ko ení ʻaki ha hingoa fakalakanga, ʻo hangē ko e “ʻEiki.” ʻOku loto ʻa e ʻOtuá ke ke hoko ko hono kaumeʻa, ko ia ʻokú ne fakalototoʻaʻi koe ke “ui ki hono huafá.”—Saame 105:1.

Ngaahi Hingoa Fakalakanga ʻo Sihová. ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú kia Sihova ʻaki ha ngaahi hingoa fakalakanga ko e “ʻOtua,” “Māfimafi-Aoniu,” “Tokotaha-Fakatupu,” “Tamai,” “ʻEiki,” mo e “Hau.” ʻOku lahi ʻa e ngaahi lotu kuo lēkooti ʻi he Tohi Tapú ʻa ia ʻoku fai kia Sihova ʻo ngāueʻaki fakatouʻosi ha hingoa fakalakanga ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ai mo hono huafa fakafoʻituituí, ʻa e Sihová.—Taniela 9:4.

Anga ʻo e ʻOtuá. Ko e ʻOtuá ko ha laumālie taʻehāmai. (Sione 4:24) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú “kuo ʻikai ha tangata kuó ne mātā ʻa e ʻOtuá.” (Sione 1:18) ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻene ngaahi ongoʻí. Ko e kakaí ʻoku lava ke nau ʻai ia ke loto-mamahi, pe “ʻoatu . . . ʻa e fiefia kiate ia.”—Palōveepi 11:20; Saame 78:40, 41.

Ngaahi ʻUlungaanga Fakaʻofoʻofa ʻo e ʻOtuá. ʻOku taʻefilifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakai ʻo e ngaahi puleʻangá mo e ngaahi puipuituʻá kotoa. (Ngāue 10:34, 35) ʻOkú ne toe “mohu meesi mo manavaʻofa, tuai ki he houhau pea fonu ʻi he ʻofa mateaki mo e moʻoni.” (ʻEkisoto 34:6, 7) Kae kehe, ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi ʻulungaanga ʻe fā ʻoku tautefito ʻene fakamānakó.

Mālohi. Koeʻuhi ko ia ʻa e “ʻOtua Māfimafi-Aoniú,” kuó ne maʻu ʻa e mālohi taʻefakangatangata ke fakahoko ha meʻa pē ʻokú ne talaʻofa ke faí.—Sēnesi 17:1.

Poto. Ko e poto ʻa e ʻOtuá ʻoku fakalaka atu ia ʻi ha toe taha. ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku pehē ai ʻe he Tohi Tapú ko ia “toko taha pē ʻoku potó.”—Loma 16:27.

Fakamaau Totonu. Kuo fai maʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku tonú. Ko ʻene ngaahi ngāué ʻoku “haohaoa,” pea “ʻoku ʻikai ʻaupito taʻefaitotonu.”—Teutalōnome 32:4.

ʻOfa. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ko e ʻOtuá ko e ʻofa.” (1 Sione 4:8) ʻOku ʻikai ngata pē hono fakahāhā ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻofá—ka ko iá ko e ʻofa. Ko ʻene ʻofa moʻoní ʻokú ne tataki ʻa e meʻa kotoa pē kuó ne faí, pea ʻoku tau maʻu ʻaonga kotoa ai ʻi ha ngaahi founga lahi.

ʻOku Kaumeʻa ʻa e ʻOtuá mo e Faʻahinga ʻo e Tangatá. Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní. (Mātiu 6:9) Kapau te tau tui kiate ia, ʻe lava ke tau hoko ko hono ngaahi kaumeʻa. (Saame 25:14) Ko e moʻoni, ʻoku fakaafeʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke ʻunuʻunu ofi kiate ia ʻi he lotu pea ke “lī atu ʻa e kotoa hoʻomou loto-moʻuá kiate ia, koeʻuhí he ʻokú ne tokanga mai kiate kimoutolu.”—1 Pita 5:7; Sēmisi 4:8.

Ko e Hā ʻa e Faikehekehe ʻi he ʻOtuá mo Kalaisí?

ʻOku lotu ʻa Sīsū

ʻOku ʻIkai ko e ʻOtuá ʻa Sīsū. ʻOku makehe ʻa Sīsū—he ko ia tokotaha pē naʻe fakatupu fakahangatonu ʻe he ʻOtuá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ui ai ʻe he Tohi Tapú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá. (Sione 1:14) Hili hono fakatupu ʻa Sīsuú, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene ʻuluaki fakatupú ko ha “tufunga pōtoʻi” ke fakatupu ʻa e meʻa kotoa pē mo e tokotaha kotoa pē.—Palōveepi 8:30, 31; Kolose 1:15, 16.

Naʻe ʻikai ʻaupito taukaveʻi ʻe Sīsū Kalaisi ko ia ʻa e ʻOtuá. ʻI hono kehé ʻokú ne fakamatala: “Ko ha fakafofonga au [mei he ʻOtuá], pea ko e Tokotaha ko iá naʻá ne fekau mai aú.” (Sione 7:29) ʻI heʻene lea ki he taha ʻo ʻene kau ākongá, naʻe ui ai ʻe Sīsū ʻa Sihova ko “[ʻeku] Tamaí pea ko hoʻomou Tamai” pea “ko hoku ʻOtuá pea ko homou ʻOtua.” (Sione 20:17) Hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú, naʻe toe fokotuʻu hake ia ʻe Sihova ke moʻui ʻi hēvani pea ʻoange kiate ia ʻa e mafai lahi ʻi Hono nima toʻomataʻú.—Mātiu 28:18; Ngāue 2:32, 33.

Lava ke Tokoniʻi Koe ʻe Sīsū Kalaisi Ke Ke ʻUnuʻUnu Ofi ki he ʻOtuá

Naʻe haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní ke akoʻi kitautolu ʻo fekauʻaki mo ʻene Tamaí. Naʻe lea ʻa Sihova tonu ʻo fekauʻaki mo Sīsū: “Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná. Mou fanongo kiate ia.” (Maʻake 9:7) ʻOku ʻiloʻi lelei ange ʻe Sīsū ʻa e ʻOtuá ʻi ha toe taha. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai ha taha te ne ʻiloʻi ko hai ʻa e Tamaí tuku kehe pē ʻa e ʻAló pea mo ha taha pē ʻa ia ʻoku loto-lelei ʻa e ʻAló ke fakahaaʻi ʻa e Tamaí ki aí.”—Luke 10:22.

Tali ʻe Sīsū ha fuaʻiʻakau mei ha kiʻi taʻahine ʻi he sio atu ʻa e kakaí

ʻOku tapua haohaoa ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe faʻifaʻitaki ofi ʻa Sīsū ki he ngaahi ʻulungaanga ʻene Tamaí ʻo ne pehē ai: “ʻIlonga ʻa ia kuó ne mātā aú kuó ne mātā foki ʻa e Tamaí.” (Sione 14:9) Naʻe tohoakiʻi ʻe Sīsū ʻa e kakaí ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e tapua atu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻofa ʻene Tamaí fakafou ʻi heʻene leá mo ʻene ngāué. Naʻá ne pehē: “Ko au ʻa e halá pea mo e moʻoní pea mo e moʻuí. ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamaí ka ʻi heʻene fou pē ʻiate au.” (Sione 14:6) Naʻá ne toe pehē: “Ko e kau lotu moʻoní te nau lotu ki he Tamaí ʻi he laumālie mo e moʻoni, he ko hono moʻoní, ʻoku kumi ʻa e Tamaí ki he faʻahinga peheé ke lotu ange kiate ia.” (Sione 4:23) Fakaʻuta atu! ʻOku vakai mai ʻa Sihova ki he kakai hangē ko koé ʻa ia ʻoku loto ke ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo iá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share