Fakatupulekina ha Fekoekoeʻi mo Sihova
1. Ko e hā naʻe hoko ʻo ʻiloʻi ʻe ha tuofefine ʻe taha fekauʻaki mo ʻene founga-tuʻumaʻu fakalaumālié?
1 “Kuó u kau fakafatongia pē ki he moʻoní ʻi he taʻu ʻe 20 nai kuohilí ʻaki e ʻalu pē ki he ngaahi fakatahá mo e kau ʻi he malaʻe fakafaifekaú,” ko e fakahaaʻi ia ʻe ha tuofefine Kalisitiane ʻe taha. Kae kehe, ʻokú ne hoko atu: “Kuó u hoko mai ai ki he fakamulituku neongo ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ʻikai lava ʻe he meʻa pē ko iá ʻo fakaivia au ʻi he taimi ʻoku kamata ke hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ʻo faingataʻá. . . . ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni kuo pau ke u feʻunuʻaki ʻeku fakakaukaú pea kamata ha polokalama ako mohu ʻuhinga koeʻuhí ke u lava ʻo ʻiloʻi moʻoni ai ʻa Sihova pea hoko ʻo ʻofa kiate ia mo houngaʻia he meʻa kuo ʻomai ʻe hono ʻAló maʻatautolú.”
2. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakatupulekina ʻa e fekoekoeʻi mo Sihová?
2 Ko hono langa ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo Sihová ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga. ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he muimui pē ʻi ha founga-tuʻumaʻu ʻo e ngāue faka-Kalisitiané. Kapau ʻoku ʻikai lava ke tau fetuʻutaki tuʻumaʻu mo Sihova, ʻe faifai atu pē ʻo lava ke ne hoko kia kitautolu ʻo hangē ko ha kaumeʻa vāofi ki muʻa, ʻa ia kuo ʻikai te tau kei felōngoaki mo ia. (Fkh. 2:4) Tau sivisiviʻi angé ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ako Tohitapu fakafoʻituituí mo e lotú ke fakatupulekina ʻa e fekoekoeʻi mo Sihová.—Sāme 25:14.
3. Ko e hā ʻa e founga ʻoku ngāueʻaki ki he ako fakafoʻituituí te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ai ki he ʻOtuá?
3 Mātuʻaki Mahuʻinga ʻa e Lotú mo e Fakalaulaulotó: Ko e ako fakafoʻituitui ʻokú ne fafanga ʻa e lotó ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono laineʻi pē ʻo e ngaahi poini tefito ʻi he fakamatala akó pea mo e sio ki he ngaahi konga Tohitapu ʻoku ʻasí. ʻOku fiemaʻu kia kitautolu ke fakakaukauloto ki he meʻa ʻoku fakaeʻa ʻe he fakamatalá fekauʻaki mo e ngaahi founga, ngaahi tuʻunga mo e ʻulungaanga ʻo Sihová. (Eki. 33:13) Ko e hoko ʻo mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻokú ne laveʻi ʻetau ongó pea ueʻi kitautolu ke fakakaukau ʻo fekauʻaki mo ʻetau moʻuí tonu. (Sāme 119:35, 111) Ko e ako fakafoʻituituí ʻoku totonu ke fai ia fakataha mo e taumuʻa ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova. (Sem. 4:8) Ko e ako fakamātoató ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi pea pehē ki he ʻātakai totonu, pea ko e ako tuʻumaʻú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e akonekina. (Tan. 6:10) Neongo kapau ʻoku femoʻuekina ʻaupito hoʻo moʻuí, ʻokú ke vaheʻi ha taimi he ʻaho taki taha ke fakalaulauloto ai ki he ngaahi ʻulungaanga fakaofo ʻo Sihová?—Sāme 119:147, 148; 143:5.
4. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he lotu felāveʻi mo e ako fakafoʻituituí ke fakatupulekina ʻa e fekoekoeʻi mo Sihová?
4 Ko e lotu fakamātoató ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo e ako fakafoʻituitui mohu ʻuhingá. Ke ueʻi hotau lotó ʻe he ngaahi moʻoni faka-Tohitapú ke tau “fai ai ki he ʻOtua ha ngaue te ne hohóʻia ai, fai mo e fakaʻapaʻapa mo e manavahe,” ʻoku tau fiemaʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. (Hep. 12:28) Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau kamataʻaki ʻa e taimi ako taki taha ʻa e kōlenga kia Sihova ki hono laumālié. (Mt. 5:3) ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he ngaahi Konga Tohitapú pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi tohi tokoni ki he akó ʻoku tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa Sihová, ʻoku tau fakaava ai hotau lotó kia Sihova. (Sāme 62:8) Ko hono fai ʻa e akó ʻi he founga ko ení ko ha ngāue ia ʻo e lotú ʻa ia ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau līʻoa kia Sihová pea ʻai ai ke mālohi ʻetau pipiki kiate iá.—Siu. 20, 21.
5. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kia kitautolu ke fakalaulauloto ʻi he ʻaho taki taha ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
5 Hangē ko ia ʻi he vahaʻangatae kotoa pē, ko hotau vahaʻangatae mo Sihová kuo pau ke tokangaʻi hokohoko ia koeʻuhi ke hanganaki tupu ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Ko ia ai, ʻofa ke tau fakatau mai ʻa e taimi he ʻaho taki taha ke ʻunuʻunu ofi ai ki he ʻOtuá, ʻi he ʻiloʻi, ko ia, ʻi heʻene tafaʻakí, te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kitautolu.—Sāme 1:2, 3; Ef. 5:15, 16.