Sio ki he Kau Palōfitá ko ha Sīpinga—Siona
1. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei naʻe maʻu ʻe Sioná?
1 Ko e hā ʻoku haʻu ki he fakakaukaú ʻi hoʻo fakakaukau ki he palōfita ko Sioná? ʻE vakai nai ha niʻihi kiate ia ko ha tokotaha vaipalo pe loto-fefeka. Neongo ia, naʻá ne fakahaaʻi māʻalaʻala ʻa e anga-fakatōkilalo, loto-toʻa mo ha laumālie feilaulauʻi-kita. ʻE lava fēfē ke tau ‘sio ko ha sīpinga’ ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo Sioná?—Sēm. 5:10
2. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he anga-fakatōkilalo ʻa Sioná?
2 Anga-Fakatōkilalo: ʻUluakí, naʻe hola ʻa Siona ki ha feituʻu ʻe taha mei hono vāhenga-ngāue naʻe vaheʻi angé. ʻOku ʻikai ke fai ha ofo koeʻuhí ko e kau ʻAsīliá naʻa nau ongoongoa he fakamālohí pea naʻe hoko ʻa Ninive ʻo ui ko e “kolo totoʻia.” (Nehe. 3:1-3) Neongo ia, naʻe akonekina ʻe Sihova ʻa Siona, ʻa ia naʻá ne fakahāhā ʻa e anga-fakatōkilalo ʻi hono tali ʻa e fatongiá hono ʻoatu ʻa e faingamālie hono uá. (Pal. 24:32; Siona 3:1-3) Neongo ʻene tomuʻa holá, naʻá ne fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. (Māt. 21:28-31) ʻOku tatau ʻetau fakapapau ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, neongo kapau ʻoku akonakiʻi kitautolu pe maʻu ha vāhenga-ngāue faingataʻa?
3. Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻoku fiemaʻu ai ʻa e loto-toʻá mo e feilaulauʻi-kitá?
3 Loto-Toʻa mo e Feilaulauʻi-Kita: ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe Siona ko ʻene fili koví naʻe ʻai ai ke ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e moʻui ʻa e kau folau tahí, naʻá ne loto-lelei ke feilaulauʻi ʻene moʻuí. (Siona 1:3, 4, 12) Ki mui ai, heʻene fakahoko e fekau ki Ninivé, naʻá ne fononga hangatonu atu ki he loto koló, mahalo ko e kumi ki ha feituʻu feʻungamālie ke talaki ai ʻa e fakamaau ʻa Sihová. Ko e ngaahi ngāue ia ʻo ʻikai ʻo ha tokotaha vaipalo, ka ko ha palōfita loto-toʻa ʻa e ʻOtuá! (Siona 3:3, 4) Fēfē kitautolu he ʻaho ní? ʻOku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa mei he ʻOtuá ke ʻoatu ha fakamoʻoni loto-toʻa ʻi he fehangahangai mo e fakafepakí. (Ngā. 4:29, 31) ʻOku fiemaʻu ʻa e feilaulauʻi-kitá ke ngāueʻaki ʻa e taimí mo e koloá ʻi he ngāue fakafaifekaú.—Ngā. 20:24.
4. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau vaheʻi ha taimi ke fakalaulauloto ki he ngaahi sīpinga lelei kuo fokotuʻu ʻe he kau palōfita ʻa Sihová?
4 Ko e taimi taki taha ʻokú ke lau ai ha fakamatala fekauʻaki mo e taha ʻo e kau palōfita ʻa Sihová, te ke maʻu ʻaongá kapau te ke sioloto atu kiate koe ʻi he tuʻunga ko iá. ʻEke hifo kiate koe: ‘Naʻe mei fēfē haʻaku tali? ʻE lava fēfē ke u faʻifaʻitaki ki hono ngaahi ʻulungaanga leleí ʻi heʻeku moʻuí?’ (Hep. 6:11, 12) Ko e ngaahi kupu he kahaʻú ʻi he Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻe lāulea lahi ange ki he ngaahi lēsoni ʻaonga ʻe lava ke tau ako mei he kau palōfita faitōnunga kehe ʻa Sihová.