Sio ki he Kau Palōfitá ko ha Sīpinga—Nēhumi
1. Ko e hā ʻoku tau ako mei he tohi ʻa Nēhumí?
1 Ko e ngaahi toetoenga ʻo Ninive ʻo e kuonga muʻá, ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni ki he meʻa tofu pē naʻe kikiteʻi ʻe Nēhumí, naʻe faisāuni ʻa Sihova ki Hono ngaahi filí naʻa mo e ngaahi fili anga-fītaʻa tahá naʻe ʻikai lava ke nau fakafepaki kiate Ia. (Nēh. 1:2, 6) Ko e vakai lelei ange ki he kikite ʻa Nēhumí ʻoku ʻomai ai ʻa e lēsoni kiate kitautolu ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú.
2. ʻE lava fēfē ke tau tauhi ke pau ʻa ʻetau pōpoakí?
2 Tokonaki mai ʻa e Fakafiemālie mo e ʻAmanaki: ʻI he tomuʻa vakai ki he tohi ʻa Nēhumí ʻoku hā nai ke fekauʻaki pē mo e fanongonongo ʻo e fakaʻauha ʻo Ninivé, ko e kolomuʻa pōlepole ʻo ʻAsīlia ʻo e kuonga muʻá. (Nēh. 1:1; 3:7, PM) Kae kehe, ko e fanongonongo ko ení ko e ongoongo fakafiefia ia ki he kakai ʻa Sihová. Ko e hingoa Nēhumí ʻoku ʻuhingá ko e ‘tokotaha fakafiemalie’ ʻo fakapapauʻi ai ki he kau Siú kuo vavé ni ke ʻikai toe ʻi ai honau filí! Naʻe toe fakapapauʻi lahi ʻe Nēhumi ko Sihová “koe hufaga malohi ia i he aho oe mamahi.” (Nēh. 1:7, PM) ʻI heʻetau malangá, ʻoku tau vahevahe foki ʻa e ongoongo leleí mo fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke kumi hūfanga kia Sihova.—Nēh. 1:15.
3. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Nēhumi ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻangá pe ngaahi fakatātaá?
3 Ngāueʻaki ʻa e Ngaahi Faʻifaʻitakiʻangá mo e Ngaahi Talanoa Fakatātaá: Naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa Nēhumi ke fakahoa ʻa e ngataʻanga ʻo Ninivé mo e kolo ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá ko Thebes (No-Amoni), ʻa ia naʻe toki fakaʻauha pē ʻe he kau ʻAsīliá. (Nēh. 3:8-10) ʻI heʻetau talanoa ki he niʻihi tāutaha ʻo fekauʻaki mo e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotongá, ʻoku lava ke tau fakamamafaʻi ʻa e ngaahi kikite ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakamoʻoniʻi ai hono fakahoko ʻe Sihova ʻene Folofolá ʻo aʻu ki he fakaikiiki kotoa pē. Ko e fakatātā, ʻi he taimi naʻe fakatūʻuta ai ʻa e kau Pāpiloné mo e kau Mītiá ke fepaki mo e kolo ko Ninivé ʻi he 632 K.M., naʻe fakatupunga ʻe he ʻuha lōvaí ke hake ʻa e Vaitafe Taikilisí, pea holofa ai ʻa e ngaahi ʻā fefeka ʻo e koló. Naʻe vave leva hono ikunaʻi ʻa Ninivé ʻo hangē pē ko ia naʻe tōmuʻa tala ʻe Sihová.—Nēh. 1:8; 2:6.
4. ʻE lava fēfē ke hoko ʻo mahino mo māʻalaʻala ʻetau leá ʻi he ngāue fakafaifekaú?
4 Hoko ʻo Māʻalaʻala mo Mahino: Ko e founga ʻo e hiki tohi ʻa Nēhumí naʻe mohu ʻuhinga mo fakaofo. Ko ʻene ngaahi poiní naʻe māʻalaʻala. (Nēh. 1:14; 3:1) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tau loto ke ngāueʻaki ʻa e lea ʻoku faingofua ke mahinoʻí. (1 Kol. 14:9) ʻI he ʻuluaki ʻaʻahí, fakamatalaʻi māʻalaʻala ʻa e ʻuhinga hoʻo ʻaʻahí. ʻI hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú mo e niʻihi tāutahá, tokoniʻi kinautolu ke fakatupulekina ʻa e tui kia Sihova mo ʻene Folofolá pea ke houngaʻia ʻi he anga hono ngāueʻaki fakafoʻituitui kia kinautolu ʻa e fakamatalá.—Loma 10:14.
5. Ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻoku tau maʻu ʻi he kikite ʻa Nēhumí?
5 Ko e falala ʻa Nēhumi ki he fakahoko taʻealafakaʻikaiʻi ʻa e folofola ʻa Sihová ʻoku maama māʻalaʻala ia ʻi he tohi Tohi Tapu ko ia ʻoku uiʻaki hono hingoá. ʻI he ofi ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané, ʻoku tau maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he tuʻutuʻuni fakaʻotua: “E ikai toe tubu ae mamahi o liuga ua.”—Nēh. 1:9, PM.