MOʻUI KO HA KALISITIANE
ʻE Ngata ʻa e Ngaahi Faingataʻá Kotoa
Ko e ngaahi ʻahiʻahí ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau loto-siʻi, tautefito kapau ʻoku hoko ia ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ko e fakafili meia Tuʻi Saulá ʻe faai atu pē ʻo ngata pea te ne hoko ko ha tuʻi ʻo hangē ko ia naʻe talaʻofaʻaki ʻe Sihová. (1 Sām. 16:13) Ko e tui ʻa Tēvitá naʻá ne tokoniʻi ia ke hoko ʻo kātaki pea tatali kia Sihova.
ʻI he fehangahangai mo e ʻahiʻahí, ʻe malava nai ke tau ngāueʻaki ʻa e fakapotopotó, ʻiló, mo e malava fakaefakakaukaú ke fekuki mo ia. (1 Sām. 21:12-14; Pal. 1:4) Kae kehe, ko e ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi ʻe kei hokohoko atu pē neongo ʻetau fai ʻa e meʻa kotoa ʻo fehoanaki mo e tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. ʻI he tuʻunga ko ia, kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e kātakí pea tatali kia Sihova. Kuo vavé ni ke ne fakangata kotoa ʻetau faingataʻaʻiá pea “holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē” mei hotau matá. (Fkh. 21:4) Tatau ai pē pe ko e fakafiemālie ʻoku tau maʻú ko e ola ia ʻo e tokoni ʻa Sihová pe ko ha toe ʻuhinga kehe, ko e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi paú: ʻE ngata ʻa e faingataʻá kotoa. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ení ʻokú ne ʻomai ʻa e fakafiemālie.
SIO ʻI HE VITIŌ KO HA KAKAI FĀʻŪTAHA ʻI HA MĀMANI MĀVAHEVAHE, PEA TALI LEVA ʻA E NGAAHI FEHUʻI KO ENÍ:
Ko e hā ʻa e ngaahi pole naʻe hokosia ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi he fakatonga ʻo ʻAmeliká?
Naʻe anga-fēfē ʻenau fakahāhā ʻa e kātakí mo e ʻofá?
ʻI he founga fē naʻa nau hokohoko atu ai ke tokangataha ki he “ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé”?—Fil. 1:10