KUPU AKO 3
ʻOku Fakamahuʻingaʻi Koe ʻe Sihova ko Ho ʻOtuá!
“Naʻá ne manatua kitautolu ʻi heʻetau ʻi he tuʻunga ololaló.”—SAAME 136:23.
HIVA 38 Lī Hoʻo Kavengá kia Sihova
ʻI HE KUPÚ NIa
1-2. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku fehangahangai mo e kakai tokolahi ʻa Sihová, pea ʻoku uesia fēfē ai kinautolu?
FAKAKAUKAU ki he tuʻunga ʻe tolu ko ení: Ko ha tokoua kei siʻi naʻe maʻu ia ʻe ha mahaki fakatupu tāvaivaia. Ko ha tokoua ngāue mālohi ʻi hono taʻu 50 tupú ʻoku mole ʻene ngāué, pea neongo ʻene feinga mālohí ʻoku ʻikai lava ke maʻu ha ngāue. Ko ha tuofefine taʻumotuʻa faitōnunga ʻoku fakangatangata ange ʻa e meʻa ʻoku malava ke ne fai ʻi he ngāue ʻa Sihová.
2 Kapau ʻokú ke hokosia ha taha ʻo e ngaahi tuʻunga naʻe toki fakamatalaʻí, te ke ongoʻi nai ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai hao mahuʻinga. Ko e ngaahi tuʻunga ko iá ʻe lava ke kaihaʻasia ai hoʻo fiefiá, maumauʻi hoʻo tokaʻi-kitá pea uesia ho vahaʻangatae mo e niʻihi kehé.
3. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sētane mo e faʻahinga ʻokú ne tākiekiná ki he moʻui ʻa e tangatá?
3 ʻOku tapua atu ʻe he māmani ko ení ʻa e vakai ʻa Sētane ki he moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Kuo fakafeangai maʻu pē ʻa Sētane ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo hangē kuo ʻikai hanau mahuʻingá. Naʻá ne anga-fakamamahi ʻo tuʻuaki kia ʻIvi ha ʻalunga ki he tauʻatāiná, ʻo ʻiloʻi lelei ko e tautea ki he talangataʻa ki he ʻOtuá ko e mate. Kuo puleʻi maʻu pē ʻe Sētane ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu fakakomēsiale, fakapolitikale mo fakalotu ʻa e māmani ko ení. Ko ia ʻoku ʻikai ha ofo ʻi heʻetau sio ki he kau pisinisi, kau taki fakapolitikale mo e kau taki lotu tokolahi ʻoku ʻikai ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e moʻui ʻa e tangatá mo fakangeingeiaʻi kinautolu.
4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
4 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko Sihova ʻokú ne loto ke tau ongoʻi lelei fekauʻaki mo kitautolu, pea ʻokú ne poupouʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi tuʻunga ʻoku lava ke ʻai ai ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai hatau mahuʻingá. (Saame 136:23; Loma 12:3) ʻE lāulea ʻa e kupu ko ení ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ʻi he ngaahi tuʻunga ko ení: (1) ʻI heʻetau tofanga ʻi he mahamahakí, (2) ʻi heʻetau hokosia ha palopalema fakaʻekonōmika, pea (3) ʻi hono ʻai kitautolu ʻe he taʻumotuʻá ke tau ongoʻi kuo ʻikai haʻatau meʻa ʻaonga ke foaki ki he ngāue ʻa Sihová. Neongo ia, ko e ʻuluakí, tau sio angé pe ko e hā ʻoku lava ai ke tau falala pau ko kitautolu taki taha ʻoku mahuʻinga kia Sihova.
FAKAMAHUʻINGAʻI KITAUTOLU ʻE SIHOVA
5. Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi kiate koe ʻoku mahuʻinga ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kia Sihova?
5 Neongo naʻe ngaohi kitautolu mei he efu ʻo e kelekelé, ʻoku tau mahuʻinga mamaʻo ange ʻi ha falukunga kelekele. (Sēn. 2:7) Fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku tau mahuʻinga kia Sihová. Naʻá ne fakatupu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e malava ke tapua atu hono ngaahi ʻulungāngá. (Sēn. 1:27) ʻI he fai peheé, naʻá ne ʻai ke tau māʻolunga ange ʻi he toenga ʻo e ngaahi meʻa fakatupu kehé, ʻo ʻai ai ke tau tokangaʻi ʻa e māmaní mo e fanga manú.—Saame 8:4-8.
6. Ko e hā ha toe fakamoʻoni ʻoku hā mei ai ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá?
6 Naʻa mo e hili ʻa e faiangahala ʻa ʻĀtamá, naʻe hokohoko atu hono fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOkú ne fakamahuʻingaʻi lahi kitautolu he naʻá ne foaki mai hono ʻAlo ʻofaʻangá, ʻa Sīsū, ko ha huhuʻi ki heʻetau ngaahi angahalá. (1 Sio. 4:9, 10) ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻaonga mei he huhuʻí, ʻe fokotuʻu hake ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kuo nau mate koeʻuhi ko e angahala ʻa ʻĀtamá, “fakatouʻosi ʻa e māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní.” (Ngā. 24:15) ʻOku fakahaaʻi ʻi heʻene Folofolá ʻoku tau mahuʻinga kiate ia ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau tuʻunga moʻui leleí, tuʻunga fakapaʻangá pe taʻumotuʻá.—Ngā. 10:34, 35.
7. Ko e hā ha toe ngaahi ʻuhinga ʻoku maʻu ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke tui ai ʻoku fakamahuʻingaʻi kinautolu ʻe Sihová?
7 ʻOku toe ʻi ai mo e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau tui ai ʻoku fakamahuʻingaʻi kitautolu ʻe Sihova. Kuó ne tohoakiʻi mai kitautolu kiate ia pea fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo ʻetau fakafeangai ki he ongoongo leleí. (Sione 6:44) ʻI heʻetau kamata ke ʻunuʻunu ofi kia Sihová, ʻokú ne toe ʻunuʻunu ofi mai ai kiate kitautolu. (Sēm. 4:8) ʻOku toe vaheʻi ʻe Sihova ʻa e taimi mo e feinga ke akoʻi kitautolu, ʻo fakahaaʻi ai ʻoku tau mahuʻinga kiate ia. ʻOkú ne ʻiloʻi pe ko e tokotaha fēfē kitautolu he taimí ni mo e tokotaha te tau hoko ki aí. Pea ʻokú ne akonakiʻi kitautolu koeʻuhi ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu. (Pal. 3:11, 12) He fakamoʻoni mālohi ē ko ia hono fakamahuʻingaʻi kitautolu ʻe Sihová!
8. ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e ngaahi lea ʻi he Saame 18:27-29 ʻo tākiekina ʻa e anga ʻetau vakai ki heʻetau ngaahi polé?
8 Naʻe lau ʻe he niʻihi naʻe ʻikai ha mahuʻinga ʻo Tuʻi Tēvita, ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻofaʻi mo poupouʻi ia ʻe Sihova. Naʻe kaunga ʻa e fakakaukau ko iá ki he anga ʻo e vakai ʻa Tēvita ki hono tuʻungá. (2 Sām. 16:5-7) ʻI heʻetau ongoʻi ʻoku tau ʻi ha tuʻunga ololalo pe fehangahangai mo ha polé, ʻoku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke liliu ʻetau vakai ki he ngaahi meʻá pea ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ha pole pē. (Lau ʻa e Saame 18:27-29.) ʻI heʻetau maʻu ʻa e poupou ʻa Sihová, ʻoku halaʻatā ha meʻa ʻe lava ke ne taʻofi kitautolu mei he tauhi fiefia kiate iá. (Loma 8:31) Tau lāulea he taimí ni ki he tuʻunga pau ʻe tolu ko ia ʻe fiemaʻu tefito ai ke tau manatuʻi ʻoku ʻofaʻi mo fakamahuʻingaʻi kitautolu ʻe Sihova.
ʻI HE FEKUKI MO E MAHAMAHAKÍ
ʻI hono lau ʻa e folofola fakamānavaʻi ʻa Sihová ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke fekuki mo e ngaahi ongoʻi ʻikai lelei ʻoku tupu mei he mahamahakí (Sio ki he palakalafi 9-12)
9. ʻE anga-fēfē hono uesia ʻe he mahamahakí ʻa e anga ʻetau vakai kiate kitautolú?
9 Ko e mahamahakí ʻe lava ke ne uesia fakaeongo kitautolu, ʻo ʻai ke tau ongoʻi ʻo hangē ia kuo ʻikai ke tau ʻaonga ki ha tahá. Te tau ongoʻi mā nai ʻi he taimi ʻoku fakatokangaʻi ai ʻe he kakaí hotau ngaahi fakangatangatá pe ʻi he taimi kuo pau ke tau fakafalala ai ki he tokoni ʻa e niʻihi kehé. Naʻa mo e ʻikai lāuʻilo ʻa e niʻihi kehé ki heʻetau mahamahakí, te tau tauʻi nai ʻa e ngaahi ongoʻi fakamāʻia koeʻuhi ko e tuʻunga fakangatangata ʻoku tau ʻi aí. ʻI he ngaahi taimi fakalotomamahi peheé, ʻe fokotuʻu hake kitautolu ʻe Sihova. Anga-fēfē?
10. Fakatatau ki he Palōveepi 12:25, ko e hā ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ʻi heʻetau puké?
10 ʻI heʻetau puké, “ko ha lea lelei” ʻe lava ke ne fakalototoʻaʻi kitautolu. (Lau ʻa e Palōveepi 12:25.) ʻI he Tohi Tapú, kuo tuku tauhi mai ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi foʻi folofola lelei ʻoku fakamanatu mai ai ʻoku tau mahuʻinga kiate ia neongo ʻetau puké. (Saame 31:19; 41:3) Kapau ʻoku tau lau pea aʻu ʻo toutou lau ʻa e ngaahi folofola fakamānavaʻi ko iá, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke fekuki mo e ngaahi ongoʻi ʻikai lelei ʻoku tupu mei heʻetau mahamahakí.
11. Naʻe anga-fēfē hokosia ʻe ha tokoua ʻe taha ʻa e tokoni ʻa Sihová?
11 Fakakaukau ki he hokosia ʻa Jorge. ʻI he tuʻunga ko ha kiʻi talavou, naʻe maʻu ʻe Jorge ha mahaki fakatupu tāvaivaia ʻa ia naʻe vave ʻene ʻalu ke toe kovi angé pea naʻe ʻai ai ke ne ongoʻi ʻoku ʻikai hano mahuʻinga. “Naʻe ʻikai ke u mateuteu ki he meʻa ne hoko mai koeʻuhi ko ʻeku puké pe ko e fakamāʻia ne u ongoʻi koeʻuhi ko hono siofi au ʻe he kakaí,” ko e lau ia ʻa Jorge. “ʻI he kovi ange hoku tuʻungá, naʻá ku fakakaukau ki he liliu ʻe hoko ki heʻeku moʻuí. Naʻá ku loto-mamahi lahi, pea kōlenga ki he tokoni ʻa Sihová.” Naʻe anga-fēfē hono poupouʻi ia ʻe Sihová? “Koeʻuhi naʻe faingataʻa ke u tokangataha, naʻe fakalototoʻaʻi au ke lau ʻa e ngaahi veesi ʻe niʻihi mei he Saame ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tokanga ʻa Sihova ki heʻene kau sevānití. Naʻá ku toutou lau ʻa e ngaahi veesi ko iá ʻi he ʻaho taki taha, pea naʻe hoko ia ʻo fakafiemālie mo fakanonga kiate au. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe kamata ke sio ʻa e niʻihi kehé naʻá ku malimali lahi ange. Naʻe aʻu ʻo nau pehē ko ʻeku fakakaukau paú naʻe fakalototoʻa kiate kinautolu. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe tali ʻe Sihova ʻeku ngaahi lotú! Naʻá ne tokoniʻi au ke liliu ʻa e anga ʻeku vakai kiate aú. Naʻe kamata ke u tokangataha ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe heʻene Folofolá fekauʻaki mo e anga ʻene vakai mai kiate au neongo ʻeku mahamahakí.”
12. ʻI he fekuki mo e mahamahakí, ʻe lava fēfē ke ke hokosia ʻa e poupou ʻa Sihová?
12 Kapau ʻokú ke fekuki mo ha mahamahaki, fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻokú ke fouá. Kōlenga kiate ia ki ha tokoni koeʻuhi ke lava ʻo ke fakatupulekina ha vakai totonu ki ho tuʻungá. Ngāueʻaki leva ʻa e Tohi Tapú ke kumi ki he ngaahi folofola lelei ʻa Sihova kuó ne tuku tauhi maʻaú. Tokangataha ki he ngaahi veesi ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e lahi hono fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻene kau sevānití. ʻI hoʻo fai peheé, te ke sio ai ko Sihová ʻoku anga-lelei ki he faʻahinga kotoa ʻoku tauhi faitōnunga kiate iá.—Saame 84:11.
ʻI HE FEKUKI MO E PALOPALEMA FAKAʻEKONŌMIKÁ
Ko hono manatuʻi ʻa e talaʻofa ʻa Sihova te ne tokonaki maʻatautolú ʻe tokoni ia ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai ke maʻu ha ngāué (Sio ki he palakalafi 13-15)
13. Ko e hā ʻa e ongoʻi ʻa ha ʻuluʻi fāmili ʻi he mole ʻene ngāué?
13 Ko e ʻuluʻi fāmili kotoa ʻokú ne loto ke malava ʻo tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu pau ki he moʻuí ʻa hono fāmilí. Ka tau pehē ʻoku mole ha ngāue ʻa ha tokoua ʻo ʻikai ko haʻane fehālaaki. ʻOkú ne feinga tōtōivi ke maʻu ha ngāue ʻe taha ka ʻoku ʻikai maʻu. ʻI he fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga ko iá te ne ongoʻi ʻoku ʻikai nai hano mahuʻinga. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ia ʻe he tokangataha ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová?
14. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tauhi ai ʻe Sihova ʻene ngaahi talaʻofá?
14 ʻOku tauhi maʻu pē ʻe Sihova ʻene ngaahi talaʻofá. (Sios. 21:45; 23:14) ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga ki heʻene fai peheé. ʻUluakí, ʻoku kaunga ki ai hono huafá pe ongoongó. Kuo folofola ʻa Sihova te ne tokangaʻi ʻene kau sevāniti mateakí, pea ʻokú ne ongoʻi ko hono fatongia ia ke fakahoko ʻa e talaʻofa ko iá. (Saame 31:1-3) Tānaki atu ki aí, ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova te tau loto-mamahi lahi kapau heʻikai te ne tokangaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku kau ki hono fāmilí. ʻOkú ne talaʻofa ke tokonaki fakamatelie mo fakalaumālie maʻatautolu, pea heʻikai ʻaupito ke taʻofi ia ʻe ha meʻa mei hono fakahoko ʻa e talaʻofa ko iá!—Māt. 6:30-33; 24:45.
15. (a) Ko e hā ʻa e pole naʻe fehangahangai mo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí? (e) Ko e hā ʻa e fakapapau ʻoku ʻomai ʻi he Saame 37:18, 19?
15 ʻI heʻetau manatuʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tauhi ai ʻe Sihova ʻene ngaahi talaʻofá, ʻe lava ke tau fekuki mo e ngaahi palopalema fakaʻekonōmiká ʻi he loto-pau. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. ʻI he malanga hake ʻa e fuʻu fakatanga ki he fakatahaʻanga ʻi Selusalemá, “naʻe movete atu ʻa e faʻahinga kotoa . . . tuku kehe pē ʻa e kau ʻapositoló.” (Ngā. 8:1) Fakakaukau atu ki he ola ʻo e meʻa ko iá. Ko e palopalema fakaʻekonōmika! ʻOku ngalingali ko e kau Kalisitiané naʻe mole honau ngaahi ʻapí mo e pisinisí. Neongo ia, naʻe ʻikai ke liʻaki kinautolu ʻe Sihova; pea naʻe ʻikai mole ʻenau fiefiá. (Ngā. 8:4; Hep. 13:5, 6; Sēm. 1:2, 3) Naʻe poupouʻi ʻe Sihova ʻa e kau Kalisitiane faitōnunga ko iá, pea te ne poupouʻi kitautolu.—Lau ʻa e Saame 37:18, 19.
ʻI HE FEKUKI MO E FAKANGATANGATA ʻO E TAʻUMOTUʻÁ
Ko e tokangataha ki he meʻa ʻoku lava ke tau faí, naʻa mo e taʻumotuʻá, ʻe fakapapauʻi mai ai ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova kitautolu mo ʻetau ngāue faitōnungá (Sio ki he palakalafi 16-18)
16. Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻe lava ke ne ʻai ke tau fifili pe ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻetau lotú?
16 ʻI he fakaʻaʻau ke tau taʻumotuʻa angé, ʻe kamata nai ke tau ongoʻi ʻoku siʻisiʻi ʻa e meʻa ʻoku tau foaki kia Sihová. Naʻe fakahohaʻasi nai ʻa Tuʻi Tēvita ʻe he ngaahi ongoʻi meimei tatau ʻi heʻene tupu ke toe motuʻa angé. (Saame 71:9) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova?
17. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he hokosia ʻa ha tuofefine ko Jheri?
17 Fakakaukau ki he hokosia ʻa ha tuofefine ko Jheri. Naʻe fakaafeʻi ia ke ne kau ki ha ako fekauʻaki mo hono tauhi ʻo e Fale Fakatahaʻangá, ka naʻe ʻikai ke ne loto ke ʻalu ki ai. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou motuʻa, ko ha uitou au, pea ʻoku halaʻatā haʻaku pōtoʻi ʻe lava ke ngāueʻaki ʻe Sihova. ʻOku ʻikai haku ʻaonga.” ʻI he pō ki muʻa ke fai ʻa e akó, naʻá ne lilingi atu hono lotó kia Sihova ʻi he lotu. ʻI heʻene aʻu ki he Fale Fakatahaʻangá ʻi he ʻaho hono hokó, naʻá ne kei fifili pē pe ʻoku totonu koā ke ne ʻi ai. Lolotonga ʻa e polokalamá, naʻe fakamamafaʻi ʻe he taha ʻo e kau malangá ko ʻetau pōtoʻi mahuʻinga tahá ko ʻetau loto-lelei ke akoʻi ʻe Sihová. ʻOku manatu ʻa Jheri: “Naʻá ku fakakaukau, ‘ʻOku ou maʻu ʻa e pōtoʻi ko iá!’ Naʻe kamata ke u tangi ʻi heʻeku ʻiloʻi naʻe tali ʻe Sihova ʻeku lotú. Naʻá ne fakapapauʻi mai kiate au ʻoku ou maʻu ha meʻa mahuʻinga ke foaki pea naʻá ne loto-lelei ke akoʻi au!” ʻI he fakakaukau atu ki aí, ʻoku pehē ʻe Jheri: “Naʻá ku hū atu ki he akó mo e ongoʻi manavasiʻi, loto-siʻi mo ololalo. Ka ʻi heʻeku hū mai ki tuʻa mei aí naʻá ku ongoʻi loto-pau, loto-toʻa mo mahuʻinga!”
18. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻoku hokohoko atu ʻa Sihova ke fakamahuʻingaʻi ʻetau lotú ʻi he fakaʻaʻau ke tau taʻumotuʻa angé?
18 ʻI he fakaʻaʻau ke tau taʻumotuʻa angé, ʻoku lava ke tau tuipau ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e ngāue ʻa Sihova ke tau fai. (Saame 92:12-15) Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū tatau ai pē pe ʻoku fakangatangata fēfē ʻetau malavá pe ʻoku hā ngali siʻisiʻi fēfē ʻetau ngaahi feingá kiate kitautolu, ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ha meʻa pē ʻoku tau fai ʻi heʻene ngāué. (Luke 21:2-4) Ko ia tokangataha ki he meʻa ʻoku lava ke ke faí. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke lea fekauʻaki mo Sihova, lotu maʻa ho fanga tokouá, pea fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nofoʻaki faitōnunga. ʻOku lau koe ʻe Sihova ko hono kaungāngāue, ʻo ʻikai koeʻuhi ko e meʻa ʻokú ke lavaʻí, ka koeʻuhí ko hoʻo loto-lelei ke talangofua kiate iá.—1 Kol. 3:5-9.
19. Ko e hā ʻa e fakapapau ʻoku ʻomai kiate kitautolu ʻe he Loma 8:38, 39?
19 He houngaʻia ē ko kitautolu ke lotu kia Sihova, ko ha ʻOtua ʻokú ne fakamahuʻingaʻi moʻoni ʻa e faʻahinga ʻoku tauhi kiate iá! Naʻá ne fakatupu kitautolu ke fai hono finangaló, pea ko e lotu moʻoní ʻokú ne ʻai ke mohu ʻuhinga ʻetau moʻuí. (Fkh. 4:11) Neongo ʻe vakai mai nai ʻa e māmaní kiate kitautolu ʻoku ʻikai hatau mahuʻinga, ʻoku ʻikai ke maaʻi kitautolu ʻe Sihova. (Hep. 11:16, 38) ʻI heʻetau ongoʻi ʻoku lōmekina kitautolu ʻe he mahamahakí, palopalema fakaʻekonōmiká pe taʻumotuʻá, tau manatuʻi heʻikai ʻaupito lava ʻe ha meʻa ʻo fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻetau Tamai fakahēvaní.—Lau ʻa e Loma 8:38, 39.
a Kuó ke fehangahangai mo ha tuʻunga naʻe ʻai ai ke ke ongoʻi ʻoku ʻikai hao mahuʻinga? ʻI he kupú ni ʻe fakamanatu atu ai ʻa e lahi hono fakamahuʻingaʻi koe ʻe Sihová. ʻE lāulea ki he founga ʻe lava ke ke tauhi maʻu ai hoʻo tokaʻi-kitá tatau ai pē pe ko e hā ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻuí.
HIVA 51 ʻOku Tau Pīkitai kia Sihova