LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w20 ʻOkatopa p. 2-5
  • 1920​—Taʻu ʻe Teau Kuohilí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • 1920​—Taʻu ʻe Teau Kuohilí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FAKAHĀHĀ ʻA E FAIVELENGA MAKEHE
  • FAʻU ʻEMAU ʻŪ TOHI
  • “TUKU KE TAU NOFO MELINO”
  • TUFAKI ʻA E “ZG”
  • TOE FOKOTUʻUTUʻU ʻA E NGĀUE ʻI ʻIULOPE
  • FAKAEʻA ʻA E FAKAMAAU TAʻETOTONÚ
  • 1919​—Taʻu ʻe Teau Kuohilí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • 1918—Taʻu Teau Kuohilí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • 1922—Taʻu ʻe Teau Kuohilí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • 1923—Taʻu ʻe Teau Kuohilí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
w20 ʻOkatopa p. 2-5
Ko Joseph F. Rutherford mo ha fanga tokoua ʻoku nau tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo e lēlué.

Joseph F. Rutherford mo ha fanga tokoua ʻi ha ʻaʻahi ki ʻIulope

1920​—Taʻu ʻE Teau Kuohilí

ʻI HE kamataʻanga ʻo e 1920 tupú, naʻe fakaivia ʻa e kakai ʻa Sihová ki he ngāue naʻe hanga mei muʻá. ʻI he 1920, ko ʻenau konga tohi fakataʻú ko e “Ko hoku iví ʻa e ʻEIKÍ mo ʻeku hivá.”​—Saame 118:14, King James Version.

Naʻe fakaivia ʻe Sihova ʻa e kau malanga vēkeveke ko ení. ʻI he taʻu ko iá, naʻe tupu ʻa e tokolahi ʻo e kau kolopotá pe kau tāimuʻá mei he toko 225 ki he toko 350. Pea ko e fuofua taimi eni ke līpooti ai ʻe ha kau malanga ʻe toko 8,000 tupu ʻenau ngāué ki he ʻuluʻi ʻapitangá. Naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihova ʻaki hono tali lelei ʻenau ngāué.

FAKAHĀHĀ ʻA E FAIVELENGA MAKEHE

ʻI Maʻasi 21, 1920, ko Joseph F. Rutherford, naʻá ne takimuʻa ʻi he Kau Ako Tohi Tapú, naʻá ne malanga ʻi he kaveinga “Laui Miliona ʻOku Lolotonga Moʻui he Taimi Ní ʻE ʻIkai ʻAupito Te Nau Mate.” Naʻe ʻikai toe tuku ʻe he Kau Ako Tohi Tapú hanau ivi ʻi hono fakaafeʻi ʻa e faʻahinga mahuʻingaʻiá ki he kātoangá ni. Naʻa nau totongi ʻa e taha ʻi he ngaahi fale faiva lahi taha ʻi he Kolo Niu ʻIoké pea tufaki ʻa e tohi fakaafe ʻe 320,000 nai.

Nusipepa ne tuʻuaki ai ʻa e malanga “Laui Miliona ʻOku Lolotonga Moʻui he Taimi Ní ʻE ʻIkai ʻAupito Te Nau Mate”

Naʻe taʻeʻamanekina ʻa e tali ʻa e kakaí. Ko e kau fanongo ʻe toko 5,000 tupu naʻa nau fakafonu ʻa e fale faivá, pea toe foki ʻa e toko 7,000 he naʻe ʻikai ke nau hao. Naʻe ui ia ʻe he Watch Tower “ko e fakataha lavameʻa taha naʻe fai ʻe he Kau Ako Tohi Tapu Fakavahaʻapuleʻangá.”

Naʻe ʻiloa ʻa e Kau Ako Tohi Tapú ʻi hono talaki ko e “laui miliona ʻoku lolotonga moʻui he taimi ní ʻe ʻikai ʻaupito te nau mate.” ʻI ha taimi, naʻe ʻikai ke nau mahinoʻi ko e pōpoaki ʻo e Puleʻangá naʻe pau ke talaki ia ʻi ha feituʻu lahi ange. Ka ko ʻenau faivelengá naʻe makehe. Ko Ida Olmstead, naʻá ne kamata maʻu ʻa e fakatahá ʻi he 1902, naʻá ne pehē, “Naʻa mau ʻiloʻi naʻe tuku tauhi mai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ki he tangatá pea naʻe ʻikai ʻaupito tuku ʻemau talaki ʻa e ongoongo leleí ni ki ha taha pē naʻa mau fetaulaki ʻi he malangá.”

FAʻU ʻEMAU ʻŪ TOHI

Ke fakapapauʻi naʻe ʻi ai maʻu pē ha meʻakai fakalaumālie, naʻe kamata pulusi ʻe he fanga tokoua ʻi Pētelí ʻa e ʻū tohi ʻe niʻihi. Naʻa nau fakatau ʻa e naunaú pea fokotuʻu ia ʻi ha fale naʻe totongi ʻi he 35 Myrtle Avenue, Brooklyn, Niu ʻIoke, ko ha ngaahi poloka siʻi pē mei he ʻapi Pētelí.

Naʻe kamata ngāue ʻa Leo Pelle mo Walter Kessler ʻi Pēteli ʻi Sanuali 1920. “ʻI heʻema aʻu ki aí,” ko e lau ia ʻa Walter, “naʻe pehē mai ʻe he ʻovasia ʻo e fale pulusí, ‘ʻOku toe ʻa e houa ʻe taha mo e konga pea toki kai hoʻatā.’ Naʻá ne tala mai ke ma ō ʻo teke mai ʻa e ngaahi puha tohi mei he lalo falé.”

Naʻe manatu ʻa Leo ki he meʻa ne hoko ʻi he ʻaho ʻe tahá: “Ko ʻema ngāué ko hono olo ʻa e holisi ʻi he lalo falé. Ko e ngāue likoliko taha ia kuó u fai. Ka ko e ngāue ʻa e ʻEikí, pea naʻe mahuʻinga ia.”

Ko ha ongo tokoua ʻokú na ngāue ʻi ha mīsini pulusí.

Ko e mīsini pulusi naʻe pulusi ai ʻa e Watch Tower

ʻI ha uike siʻi pē mei ai, naʻe pulusi ʻe ha kau malanga faivelenga ʻa e Watch Tower. Ko e tatau ʻe 60,000 ʻo e ʻīsiu ʻo e Watch Tower ʻo Fepueli 1, 1920, naʻe pulusi ʻi he fungavaka ʻuluakí. Lolotonga iá, ʻi he lalo falé, naʻe fokotuʻu ʻe he fanga tokouá ha mīsini pulusi naʻe ui ko e Battleship. ʻI ʻEpeleli 14, 1920, naʻe toe faʻu foki ai mo e ʻīsiu ʻo e The Golden Age. ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e feinga ʻa e kau ngāue loto-lelei ko iá.

“Ko e ngāue ʻa e ʻEikí, pea naʻe mahuʻinga ia”

“TUKU KE TAU NOFO MELINO”

Naʻe fiefia ʻa e kakai mateaki ʻa Sihová ʻi he ngāue mo e feohi fakaivifoʻou ko ení. Kae kehe, ko e niʻihi ʻo e Kau Ako Tohi Tapú naʻa nau mavahe mei he kautahá ʻi he taimi faingataʻa ʻo e 1917 ki he 1919. Ko e hā naʻe fai ke tokoniʻi kinautolú?

Ko e Watch Tower ʻo ʻEpeleli 1, 1920, naʻe ʻi ai ha kupu ko e “Tuku Ke Tau Nofo Melino.” Naʻe ʻi ai ʻa e kōlenga fakalotomāfana ko ení: “ʻOku mau fakapapauʻi . . . ko e tokotaha kotoa ʻoku nau maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻEikí . . . ʻoku nau loto-lelei ke fakangaloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻi muí, . . . ke nofo fakataha ʻi he fāʻūtaha pea ngāue uouongataha.”

Naʻe tali ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi lea anga-ʻofa ko ení. Naʻe tohi ʻe ha ongo meʻa mali: “Naʻá ma ʻiloʻi ko ha fehālaaki ia ke nofo noa lolotonga ia naʻe ngāue [fakamalanga] ʻa e niʻihi kehé ʻi he ngaahi taʻu kuohilí. . . . Naʻá ma fakapapauʻi ke malanga faivelenga ai pē.” Ko e kau ngāue ko ení naʻe lahi fau ʻa e ngāue naʻe hanga mei muʻa ke nau faí.

TUFAKI ʻA E “ZG”

ʻI Sune 21, 1920, naʻe kamata ha feingangāue lahi ʻa e Kau Ako Tohi Tapú ke tufaki ʻa e “ZG,” ko ha pulusinga takafi molū ʻo e The Finished Mystery.a Ko e lahi ʻo e ʻū tohi ko ení naʻe ʻosi tauhi ia ʻi he taimi naʻe tapui ai ʻa e tohí ʻi he 1918.

Ko e kau malangá kotoa, ʻo ʻikai ko e kau kolopotá pē naʻe fakaafeʻi ke kau ʻi he feingangāue ko ení. “Ko e tokotaha [papitaiso] kotoa ʻi he [fakatahaʻanga] kotoa pē naʻe lava ke nau kau ki heni ʻoku totonu ke nau fai loto-lelei ia. Tuku ke hoko eni ko e taumuʻa ʻa e tokotaha taki taha: ‘Ko eni pē taha te u faí’​—tufaki ʻa e ZG.” Naʻe pehē ʻe Edmund Hooper ko e feingangāué ni ko e fuofua ngāue fale ki he fale ia ʻa e tokolahi. Naʻá ne toe pehē, “Naʻe kamata ke mau ongoʻi ko e ngāué ʻe toe lahi ange ia ʻi he meʻa naʻa mau ʻamanekiná.”

TOE FOKOTUʻUTUʻU ʻA E NGĀUE ʻI ʻIULOPE

Koeʻuhi naʻe faingataʻa ʻa e fetuʻutaki mo e Kau Ako Tohi Tapu ʻi he ngaahi fonua kehé lolotonga ʻa e Tau I ʻa Māmaní, naʻe loto ʻa Tokoua Rutherford ke fakalototoʻaʻi ʻa e fanga tokoua ko ení pea toe fokotuʻutuʻu ʻa e ngāue fakamalangá. Ko ia ʻi ʻAokosi 12, 1920, naʻá ne ʻalu mo ha fanga tokoua ʻe toko fā ʻo ʻaʻahi ki Pilitānia, ʻIulope mo e Hahake Lotolotó.

Ko Joseph F. Rutherford mo ha fanga tokoua ʻoku nau heka kāmeli ofi atu ki ha ʻīmisi maka faka-ʻIsipite ko e Great Sphinx of Giza.

Tokoua Rutherford ʻi ʻIsipite

ʻI he ʻaʻahi ʻa Rutherford ki Pilitāniá, naʻe fakahoko ʻe he Kau Ako Tohi Tapú ʻa e fakataha-lahi ʻe tolu mo e fakataha ʻe 12. Naʻe fakafuofua ʻa e kau maʻu fakatahá ki he toko 50,000. Naʻe pehē ʻi he Watch Tower fekauʻaki mo e ʻaʻahí: “Naʻe fakaivifoʻou mo langa hake ʻa e ngaahi kaumeʻá. Naʻa nau toe fāʻūtaha ange ʻi he ʻofa mo e ngāue, pea naʻe ʻai ke fiefia ʻa e loto ʻoku mamahí.” ʻI Pālesi, naʻe toe malanga ʻa Tokoua Rutherford ʻi he kaveinga “Laui Miliona ʻOku Lolotonga Moʻui he Taimi Ní ʻE ʻIkai ʻAupito Te Nau Mate.” ʻI he kamata ʻa e malangá, naʻe fonu ʻa e holó. Naʻe kole ʻe he toko 300 ha toe fakamatala lahi ange.

Ko ha tuʻuaki ʻo e malanga ‘Laui Miliona ʻOku Lolotonga Moʻui he Taimi Ní ʻE ʻIkai ʻAupito Te Nau Mate’ naʻe fai ʻe Fakamaau Rutherford.

Tuʻuaki ʻo e malanga ʻi Lonitoni ʻi he Holo Royal Albert

ʻI he ngaahi uike hokó, naʻe ʻaʻahi ʻa e fanga tokoua ʻe niʻihi ki ʻAtenisi, Kailo mo Selusalema. Ke fakatupulekina ʻa e mahuʻingaʻia naʻe maʻu ʻi he ngaahi feituʻú ni, naʻe fokotuʻu ʻe Tokoua Rutherford ha tukuʻanga tohi ʻi he kolo ko Ramallah, ofi ki Selusalema. Naʻá ne toe foki ki ʻIulope pea fokotuʻu ʻa e ʻŌfisi Vaʻa ʻi ʻIulope Lotoloto pea ke pulusi ai ʻa e ʻū tohí.

FAKAEʻA ʻA E FAKAMAAU TAʻETOTONÚ

ʻI Sepitema 1920, naʻe tuku ange ʻe he Kau Ako Tohi Tapú ʻa e The Golden Age, Fika 27 ko ha ʻīsiu makehe ke fakaeʻa ai hono fakatangaʻi ʻa e Kau Ako Tohi Tapú lolotonga ʻa e 1918. Ko e mīsini pulusi Battleship, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻe lele pō mo e ʻaho ʻi hono pulusi ʻa e tatau ʻe fā miliona tupu ʻo e makasini ko ení.

Tā ʻo Emma Martin

Naʻe ʻiloʻi ai ʻe he kau lautohí ʻa e keisi ngalikehe fekauʻaki mo Emma Martin. Ko Tuofefine Martin ko ha kolopota ʻi San Bernardino, Kalefōnia. ʻI Maʻasi 17, 1918, ko ia mo ha fanga tokoua ʻe toko tolu, ko E. Hamm, E. J. Sonnenburg mo E. A. Stevens, naʻa nau maʻu ha kiʻi fakatahataha ʻa e Kau Ako Tohi Tapú.

Naʻe ʻi ai ha tangata ai naʻe ʻikai ko e taumuʻa ʻene ʻalu ki aí ke ako ʻa e Tohi Tapú. “Naʻá ku ʻalu ki he fakataha ko ení . . . ko e tuʻutuʻuni mei he ʻōfisi ʻo e loea talatalaaki,” ko ʻene lea ia ki mui ai. “Naʻá ku ʻalu ki ai ko e taumuʻá ke maʻu ha fakamoʻoni.” Naʻá ne maʻu ʻa e “fakamoʻoni” naʻá ne kumi ki aí, ko ha tatau ʻo e The Finished Mystery. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻa nau puke ʻa Tuofefine Martin mo e fanga tokoua ʻe toko tolú. Naʻe tautea kinautolu ʻi hono maumauʻi ʻa e Lao ki he Ngāue Fakasipaí ʻaki hono tufaki ʻa e tohi naʻe tapuí.

Naʻe halaia ʻa Emma mo hono ngaahi kaungāmeʻá pea tautea ke ngāue pōpula ʻi he taʻu ʻe tolu. ʻI Mē 17, 1920, naʻe ʻikai tali ʻenau tangí, naʻa nau kamata ngāueʻi leva honau tauteá. Ka naʻe liliu ʻa e ngaahi meʻá ki he lelei ange.

ʻI Sune 20, 1920, naʻe lave ʻa Tokoua Rutherford ki heʻenau hokosiá ʻi ha fakataha-lahi ʻi San Francisco. Naʻe ʻohovale ʻa e kau fanongó ʻi he fakafeangai ki he kau Kalisitiane ko ení pea nau ʻave ha mākoni ki he palesiteni ʻo ʻAmeliká. Naʻa nau tohi: “ʻI he fekauʻaki mo hono fakahalaiaʻi . . . ʻo Mrs. Martin . . . ʻi he malumalu ʻo e Lao ki he Ngāue Fakasipaí ʻoku taʻetotonu . . . Ko e ngāue ʻa e kau ʻōfisa Laó ʻi hono ngāueʻaki honau mafaí ke . . . kākaaʻi . . . ʻa Mrs. Martin . . . ʻo faile ai ha keisi ʻo tautea ngāue pōpula iá ʻoku mau pehē . . . ʻoku hala ʻaupito.”

ʻI he ʻaho hokó pē, naʻe liliu ʻe Palesiteni Woodrow Wilson ʻa e tautea ʻo Tuofefine Martin mo Tokoua Hamm, Sonnenburg mo Stevens. Naʻe ngata hono tuku pilīsone taʻetotonu kinautolú.

ʻI he ngataʻanga ʻo e 1920, naʻe lahi ʻa e meʻa ke fiefia ai ʻa e Kau Ako Tohi Tapú. Naʻe toe lahi ange ʻa e ngāue ʻi he ʻuluʻi ʻapitangá pea naʻe ʻikai mo ha toe taimi ki muʻa ne talaki longomoʻui ai ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e fakaleleiʻanga ki he palopalema ʻa e tangatá. (Māt. 24:14) Ko e taʻu hokó, ʻa e 1921, ko ha taʻu ia ne toe lahi ange ai hono fanongonongo ʻa e moʻoni ʻo e Puleʻangá.

a Ko e The Finished Mystery ko e voliume hono fitu ia ʻo e Studies in the Scriptures. Ko e “ZG” ko ha pulusinga takafi molū ia, naʻe pulusi ia ko e ʻīsiu ʻo e Watch Tower ʻo Maʻasi 1, 1918. ʻOku ʻuhinga ʻa e “Z” ki he Zion’s Watch Tower, pea ko e “G,” ki he mataʻitohi hono fitu ʻi he ʻalafapeti faka-Pilitāniá, ʻo lave ki ai ko e voliume hono fitu.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share