KUPU AKO 47
Te Ke Hokohoko Atu ke Fakatonutonu?
“Fakaʻosí, fanga tokoua, mou hokohoko atu ke fiefia, ke fakatonutonu.”—2 KOL. 13:11.
HIVA 32 Tuʻu Maʻu, Taʻengaue!
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Fakatatau ki he Mātiu 7:13, 14, ʻi he ʻuhinga fē ʻoku tau kau ai ki ha fononga?
KO KITAUTOLU kotoa ʻoku tau kau ki ha fononga. Ko e feituʻu ʻoku tau fononga ki aí pe ko ʻetau taumuʻá ke moʻui ʻi he māmani foʻoú ʻi he pule anga-ʻofa ʻa Sihová. ʻI he ʻaho taki taha, ʻoku tau feinga ke muimui ʻi he hala ʻoku taki atu ki he moʻuí. Kae hangē ko e lea ʻa Sīsuú, ko e halá ʻoku ʻefiʻefi pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke hokohoko atu. (Lau ʻa e Mātiu 7:13, 14.) ʻOku tau taʻehaohaoa, pea ʻoku faingofua ke tau hē mei he hala ko ení.—Kal. 6:1.
2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení? (Sio foki ki he puha “Tokoni ʻa e Anga-Fakatōkilaló ke Fakatonutonu ʻEtau Laká.”)
2 Kapau ʻoku tau loto ke nofo ai pē ʻi he hala ʻefiʻefi ʻoku taki atu ki he moʻuí, kuo pau ke tau loto-lelei ke fakatonutonu ʻetau fakakaukaú, vakaí mo e tōʻongá. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e kau Kalisitiane ʻi Kolinitoó ke hokohoko atu ʻenau “fakatonutonu” kinautolú. (2 Kol. 13:11) ʻOku toe ngāueʻaki ʻa e faleʻi ko iá kiate kitautolu. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke tau fakatonutonu ai ʻetau laká mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe ha kaumeʻa matuʻotuʻa ke nofo ai pē ʻi he hala ki he moʻuí. Te tau toe lāulea ki he taimi ʻe hoko ai ko ha pole ke muimui ki he fakahinohino mei he kautaha ʻa Sihová. Te tau vakai ki he anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe he anga-fakatōkilaló ke liliu hotau ʻalungá pea ʻikai mole ʻetau fiefia ʻi he tauhi kia Sihová.
FAKAʻATĀ ʻA E FOLOFOLÁ KE NE FAKATONUTONU KOE
3. Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá maʻaú?
3 ʻI heʻetau feinga ke sivisiviʻi ʻetau fakakaukaú mo e ongoʻí, ʻoku tau fehangahangai ai mo ha pole. Ko hotau lotó ʻoku kākā, pea ʻe lava ke faingataʻa ai ke tau ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻokú ne taki nai kitautolu ki aí. (Sel. 17:9) ʻOku faingofua ke kākaaʻi kitautolu ʻe he “ngaahi fakaʻuhinga loí.” (Sēm. 1:22) Ko ia kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke sivisiviʻi kitautolu. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fakaeʻa ʻa hotau tuʻunga ʻi lotó, ʻa e “ngaahi fakakaukau mo e ngaahi taumuʻa” hotau lotó. (Hep. 4:12, 13) ʻI ha tuʻunga, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku hangē ha mīsini fakaʻatá, ʻokú ne ʻai ke tau malava ʻo sio ki he meʻa ʻi lotó. Ka kuo pau ke tau anga-fakatōkilalo kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻaonga mei he faleʻi ʻoku tau maʻu mei he Tohi Tapú pe mei he kau fakafofonga ʻo e ʻOtuá.
4. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi naʻe hoko ʻa Tuʻi Saula ko ha tangata pōlepole?
4 Ko e talanoa kia Tuʻi Saulá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e meʻa ʻe lava ke hoko ʻi he ʻikai ke tau maʻu ʻa e anga-fakatōkilaló. Naʻe mātuʻaki pōlepole ʻa Saula ʻo ʻikai ke ne fakahaaʻi naʻe fiemaʻu ke fakatonutonu ʻene fakakaukaú mo e tōʻongá. (Saame 36:1, 2; Hap. 2:4) Naʻe hoko eni ʻo hā mahino ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ʻe Sihova kia Saula ʻa e fakahinohino pau ki he meʻa ke ne fai hili ʻene ikunaʻi ʻa e kau ʻAmalekí. Neongo ia, naʻe talangataʻa ʻa Saula kia Sihova. Pea ʻi he taimi naʻe fakahaaʻi ange ai ʻe he palōfita ko Sāmiuelá ʻa e tuʻungá, naʻe ʻikai ke fakahaaʻi ʻe Saula ʻene fehālaakí. ʻI hono kehé, naʻá ne feinga ke fakatonuhiaʻi ʻene tōʻongá ʻaki hono fakasiʻia ʻa e ngaahi nunuʻa ʻene talangataʻá pea tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé. (1 Sām. 15:13-24) Ki muʻa ai, naʻe fakahāhā ʻe Saula ha tōʻonga meimei tatau. (1 Sām. 13:10-14) Ko e meʻa fakamamahí, naʻá ne fakaʻatā hono lotó ke hoko ʻo hīkisia. Naʻe ʻikai ke ne fakatonutonu ʻene fakakaukaú, ko ia naʻe valokiʻi ia ʻe Sihova pea siʻaki ia.
5. Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Saulá?
5 Ke ako meia Saula, ʻoku lelei ke tau ʻeke hifo ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení: ‘ʻI heʻeku lau ʻa e faleʻi mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku ou hehema ke fakatonuhiaʻi ʻeku fakakaukaú? ʻOku ou fakasiʻia ʻa e nunuʻa ʻo e talangataʻá? ʻOku ou tukuakiʻi ha taha kehe ki heʻeku ngaahi tōʻongá?’ Kapau ko ʻetau tali ki he ngaahi fehuʻi ko iá ko e ʻio, kuo pau ke tau fakatonutonu ʻetau fakakaukaú mo e vakaí. He ka ʻikai, ʻe hoko hotau lotó ʻo hīkisia ʻo siʻaki ai kitautolu ʻe Sihova.—Sēm. 4:6.
6. Fakamatalaʻi ʻa e kehekehe ʻo Tuʻi Saula mo Tuʻi Tēvitá.
6 Fakatokangaʻi ʻa e kehekehe ʻo Tuʻi Saula mo e tokotaha naʻá ne fetongi iá, ʻa Tuʻi Tēvita, ko ha tangata naʻá ne ʻofa “ʻi he lao ʻa Sihová.” (Saame 1:1-3) Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻoku fakahaofi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku anga-fakatōkilaló ka ʻokú ne talitekeʻi ʻa e hīkisiá. (2 Sām. 22:28) Ko ia naʻe fakaʻatā ʻe Tēvita ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ke ne fakatonutonu ʻene fakakaukaú. Naʻá ne tohi: “Te u fakahīkihikiʻi ʻa Sihova, ʻa ia kuó ne ʻomi kiate au ʻa e faleʻí. Naʻa mo e ʻi he lolotonga ʻa e poʻulí, ʻoku fakatonutonu ai au ʻe heʻeku ngaahi fakakaukau lolotó.”—Saame 16:7.
FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ
ʻOku fakatokanga mai ʻa e Folofolá ʻi he taimi ʻoku tau ʻalu hē aí. Kapau ʻoku tau anga-fakatōkilalo, te tau fakaʻatā ʻa e Folofolá ke ne fakatonutonu ʻetau fakakaukau fehālaakí (Sio ki he palakalafi 7)
7. Ko e hā te tau fai kapau ʻoku tau anga-fakatōkilalo?
7 Kapau ʻoku tau anga-fakatōkilalo, te tau fakaʻatā ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke ne fakatonutonu ʻetau fakakaukau fehālaakí ki muʻa ke tau fakahoko ʻa e ngaahi fakakaukau ko iá. ʻE hangē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ko ha leʻo ʻokú ne tala mai: “Ko eni ʻa e halá. ʻAlu ai.” Te ne fakatokanga mai kiate kitautolu kapau te tau hē mei he halá—ki he toʻohemá pe ki he toʻomataʻú. (ʻAi. 30:21) ʻI he fanongo kia Sihová, te tau maʻu ʻaonga ʻi he ngaahi founga lahi. (ʻAi. 48:17) Ko e fakatātaá, te tau fakaʻehiʻehi ai mei he fakamāʻia ʻi hano fakatonutonuʻi kitautolu ʻe ha taha. Pea te tau ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova koeʻuhi ʻoku tau ʻiloʻi ʻokú ne fakafeangai kiate kitautolu ʻo hangē haʻane kiʻi tama ʻofeiná.—Hep. 12:7.
8. Hangē ko ia ʻoku lave ki ai ʻa e Sēmisi 1:22-25, ʻe lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ha sioʻatá?
8 Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke hangē ko ha sioʻata. (Lau ʻa e Sēmisi 1:22-25.) Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau sio ki ha sioʻata ʻi he pongipongi taki taha ki muʻa ke tau mavahe mei ʻapí. ʻI he founga ko iá, ʻe lava ke tau sio pe ʻoku fiemaʻu ha fakatonutonu ki muʻa ke sio mai ʻa e niʻihi kehé. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi heʻetau lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho taki taha, te tau sio ai ki he ngaahi founga ke fakatonutonu ai ʻetau fakakaukaú mo ʻetau vakaí. ʻOku ʻiloʻi ʻe he tokolahi ʻoku ʻaonga hono lau ʻa e konga tohi fakaʻahó ʻi he pongipongi taki taha ki muʻa ke mavahe mei ʻapí. ʻOku nau fakaʻatā ʻa e meʻa ʻoku nau laú ke ne tākiekina ʻenau fakakaukaú. Pea ʻi he lolotonga ʻa e ʻahó, ʻoku nau vakai ki ha founga ke ngāueʻaki ai ʻa e faleʻi mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Pehē foki, kuo pau ke ʻi ai ʻetau taimi-tēpile ako ʻoku kau ki ai ʻa e lau mo fakakaukau fekauʻaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho taki taha. ʻOku hā ngali faingofua eni, ka ko e taha ia ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke tau fai ke tokoniʻi ai kitautolu ke nofo ai pē ʻi he hala ʻefiʻefi ʻoku taki atu ki he moʻuí.
FANONGO KI HE NGAAHI KAUMEʻA MATUʻOTUʻÁ
KAUMEʻA MATUʻOTUʻA
ʻE ʻomai nai ʻe ha kaungā-Kalisitiane matuʻotuʻa ha fakatokanga anga- ʻofa. ʻOku tau houngaʻia ʻi he loto-toʻa hotau kaumeʻá ke lea maí? (Sio ki he palakalafi 9)
9. Ko fē nai ʻa e taimi ʻe fakatonutonu ai koe ʻe ha kaumeʻa?
9 Naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ke kamata fononga atu ʻi ha hala naʻá ne taki koe ke mamaʻo meia Sihova? (Saame 73:2, 3) Kapau naʻe loto-toʻa ha kaumeʻa matuʻotuʻa ke fakatonutonu koe, naʻá ke fanongo kiate ia pea ngāueʻaki ʻene faleʻí? Kapau ko ia, naʻá ke fai ʻa e meʻa totonú, pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke houngaʻia ʻi he fakatokanga naʻe fai atu ʻe ho kaumeʻá.—Pal. 1:5.
10. ʻOku totonu ke fēfē hoʻo fakafeangai kapau ʻoku fakatonutonu koe ʻe ha kaumeʻa?
10 ʻOku fakamanatu mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko e ngaahi lavea ʻoku fakatupunga ʻe ha kaumeʻá ko e faitōnunga ia.” (Pal. 27:6) ʻI he founga fē ʻoku moʻoni ai ení? Fakakaukau ki he fakatātā ko ení: Tau pehē pē ʻokú ke tatali ke kolosi ʻi ha hala moʻumoʻua pea ʻokú ke moʻua pē ʻi hoʻo telefoní. ʻOkú ke lue atu pē ʻo kolosi ʻo ʻikai tomuʻa sio ki he halá. ʻI he taimi pē ko iá, ʻoku ala mai ha kaumeʻa ʻo puke ho nimá ʻo fusiʻi koe ki he kauhalá. ʻOku takatakaʻuli ho nimá koeʻuhi ko e fuʻu mālohi ʻene puke ho nimá, ka ko ʻene ngāue vavé ʻoku fakahaofi ai koe mei hono tuiʻi ʻe ha meʻalele. Neongo kapau ʻe mamahi ʻa e takatakaʻuli ho nimá ʻi ha laui ʻaho, te ke ʻita ʻi ho kaumeʻá ʻi heʻene fusiʻi koe ki he kauhalá? ʻIkai ʻaupito! Te ke houngaʻia ʻi heʻene tokoní. ʻI he tuʻunga meimei tatau, kapau ʻe fakatokanga atu ha kaumeʻa ko hoʻo leá pe tōʻongá ʻoku ʻikai fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, te ke ongoʻi mamahi nai ʻi he kamatá. Kae ʻoua ʻe ʻita pe loto-mamahi ʻi heʻene faleʻí. ʻE fakavalevale ia. (Tml. 7:9) ʻI hono kehé, hoko ʻo houngaʻia ʻi he loto-toʻa ho kaumeʻá ke lea atú.
11. Ko e hā te ne fakatupunga ha taha ke talitekeʻi ʻa e faleʻi lelei mei ha kaumeʻa?
11 Ko e hā te ne fakatupunga ha taha ke talitekeʻi ʻa e faleʻi lelei mei ha kaumeʻa ʻofeina? Ko e pōlepolé. Ko e kakai pōlepolé ʻoku nau saiʻia ke fanongo “ki he meʻa ʻoku ongo lelei ki honau telingá.” ʻOku nau “tafoki mei he fanongo ki he moʻoní.” (2 Tīm. 4:3, 4) ʻOku nau fakakaukau ʻoku nau poto ange mo mahuʻinga ange ʻi he niʻihi kehé. Kae kehe, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Kapau ʻoku fakakaukau ha taha ʻokú ne mahuʻinga lolotonga ia ʻoku ʻikai te ne mahuʻinga, ʻokú ne kākaaʻi ai ʻa ia tonu.” (Kal. 6:3) Naʻe fakamamafaʻi eni ʻe Tuʻi Solomone. Naʻá ne tohi: “ʻOku lelei ange ha kiʻi tama masiva ka ʻoku poto ʻi ha tuʻi taʻumotuʻa ka ʻoku vale, ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne kei fakapotopoto feʻunga ke tokanga ki ha fakatokanga.”—Tml. 4:13.
12. Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Pitá, ʻa ia ʻoku hiki ʻi he Kalētia 2:11-14?
12 Fakatokangaʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Pitá ʻi hono fakatonutonu ia ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he ʻao ʻo e kakaí. (Lau ʻa e Kalētia 2:11-14.) Naʻe mei ʻita ʻa Pita ʻi he meʻa naʻe tala ange ʻe Paulá, ʻo tokangataha ki he founga ʻene leá mo e feituʻu naʻá ne fili ke lea ange aí. Ka naʻe fakapotopoto ʻa Pita. Naʻá ne tali ʻa e faleʻí pea ʻikai ke ne tukulotoʻi ha ʻita kia Paula. ʻI hono kehé, naʻá ne lave ki mui ai kia Paula ko ha “tokoua ʻofeina.”—2 Pita 3:15.
13. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke ke manatuʻi ʻi hono fai ha faleʻi?
13 Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke ke fai ha faleʻi ki ha kaumeʻa, ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke ke manatuʻí? Ki muʻa ke ke fakaofiofi ki ho kaumeʻá, ʻeke hifo, ‘ʻOku ou “fuʻu māʻoniʻoni fau”?’ (Tml. 7:16) Ko ha tokotaha ʻoku fuʻu māʻoniʻoni fau ʻokú ne fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo ʻikai ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, kae ʻaki ʻene ngaahi tuʻungá, pea mahalo ʻoku ʻikai ke ne faimeesi. Ka ʻi he hili hoʻo sivisiviʻi koé peá ke sio ʻoku kei fiemaʻu pē ke lea ki ho kaumeʻá, fakahaaʻi mahino ʻa e palopalemá pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi fakatupu fakakaukau ke tokoniʻi ho kaumeʻá ke lāuʻilo ki heʻene fehālaakí. Fakapapauʻi ko e meʻa ʻokú ke leaʻakí ʻoku fakatuʻunga ʻi he Folofolá, ʻo manatuʻi ko ho kaumeʻá te ne fai ha fakamatala kia Sihova kae ʻikai kiate koe. (Loma 14:10) Falala ki he poto ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, pea ʻi hono fai ha faleʻi ki ha tokotaha, faʻifaʻitaki ki he manavaʻofa ʻa Sīsuú. (Pal. 3:5; Māt. 12:20) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻe fakafeangai mai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻi he founga tatau ʻoku tau fakafeangai ai ki he niʻihi kehé.—Sēm. 2:13.
MUIMUI KI HE FAKAHINOHINO MEI HE KAUTAHA ʻA E ʻOTUÁ
KAUTAHA ʻA E ʻOTUÁ
ʻOku tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻū tohi, vitiō mo e ngaahi fakataha ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke ngāueʻaki ʻa e faleʻi mei he Folofolá. ʻOku fai foki ʻe he Kulupu Pulé ʻa e feʻunuʻaki ʻi he founga ʻoku fokotuʻutuʻu ai ʻa e ngāué (Sio ki he palakalafi 14)
14. Ko e hā ʻoku tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá?
14 ʻOku tataki kitautolu ʻe Sihova ʻi he hala ki he moʻuí fakafou ʻi heʻene kautaha ʻi he māmaní, ʻa ia ʻoku tokonaki mai ai ʻa e ngaahi vitiō, ʻū tohi mo e ngaahi fakataha ʻoku tokoniʻi ai kitautolu kotoa ke ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e fakamatala ko ení ʻoku makatuʻunga fefeka ʻi he Folofolá. ʻI hono fili ʻa e founga lelei taha ke fakahoko ai ʻa e ngāue fakamalangá, ʻoku falala ʻa e Kulupu Pulé ki he laumālie māʻoniʻoní. Neongo ia, ʻoku vakaiʻi maʻu pē ʻe he Kulupu Pulé ʻa e ngaahi fili ko eni fekauʻaki mo hono fokotuʻutuʻu ʻa e ngāué. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí “ʻoku feliuliuaki ʻa e tuʻunga ʻo e māmani ko ení,” pea kuo pau ke feʻunuʻaki ʻa e kautaha ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi tuʻunga foʻou ko ení.—1 Kol. 7:31.
15. Ko e hā ʻa e pole kuo fehangahangai mo e kau malanga ʻe niʻihi?
15 ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻoku tau muimui loto-lelei ki he fakahinohino makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakatokāteliné pe fakaeʻulungāngá. Ka ʻoku anga-fēfē ʻetau fakafeangai ʻi hono fai ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá ha liliu ʻoku kaunga ki he ngaahi tafaʻaki kehe ʻetau moʻuí? Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi taʻu ki mui ní ko hono langa mo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi feituʻu faiʻanga lotú naʻe mamafa ʻaupito. Ko ia naʻe ʻomi ha tataki mei he Kulupu Pulé ke ngāueʻaki ʻe he ngaahi fakatahaʻanga lahi ʻa e Fale Fakatahaʻanga tatau. Koeʻuhi ko e feʻunuʻaki ko ení, kuo fakatahaʻi ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga pea fakatau atu ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻanga ʻe niʻihi. ʻOku ngāueʻaki ʻa e paʻangá ke tokoni ki hono langa ʻa e ngaahi fale fakatahaʻanga ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku fiemaʻu lahi taha aí. Kapau ʻokú ke nofo ʻi ha feituʻu ʻa ia ʻoku fakatau atu ai ʻa e ngaahi fale fakatahaʻangá pea fakatahaʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻangá, ʻe hoko nai ko ha pole kiate koe ke feʻunuʻaki ki he ngaahi tuʻunga foʻou ko ení. Ko e kau malanga ʻe niʻihi kuo pau ke kiʻi mamaʻo ʻenau fononga ki he ngaahi fakatahá. Ko e niʻihi naʻa nau ngāue mālohi ke langa pe fakaleleiʻi ha Fale Fakatahaʻanga te nau fifili nai pe ko e hā ʻoku fakatau atu ai ia he taimi ní. ʻOku nau ongoʻi nai naʻe fakamoleki noa honau taimí mo ʻenau feingá. Neongo ia, ʻoku nau poupouʻi ʻa e fokotuʻutuʻu foʻou ko ení pea ʻoku totonu ke fakaongoongoleleiʻi kinautolu.
16. ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻi hono ngāueʻaki ʻa e Kolose 3:23, 24 ke tauhi maʻu ʻetau fiefiá?
16 Te tau tauhi maʻu ʻetau fiefiá kapau ʻoku tau manatuʻi ko ʻetau ngāué kia Sihova pea ko ia ʻokú ne tataki ʻene kautahá. (Lau ʻa e Kolose 3:23, 24.) Naʻe fokotuʻu mai ʻe Tuʻi Tēvita ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi hono fai ha tokoni fakapaʻanga ki he langa ʻo e temipalé. Naʻá ne pehē: “Ko hai au pea ko hai hoku kakaí ke mau ʻi ha tuʻunga ai ke fai ʻa e ngaahi foaki loto-tauʻatāina hangē ko ení? He ko e meʻa kotoa pē ʻoku meiate koe ia, pea kuo mau foaki atu pē kiate koe ʻa e meʻa ʻoku haʻu mei ho nima pē ʻoʻoú.” (1 Kal. 29:14) ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha tokoni fakapaʻanga, ʻoku tau foaki foki ai kia Sihova ʻa e meʻa ʻoku haʻu mei hono nima pē ʻoʻoná. Neongo ia, ʻoku houngaʻia ʻa Sihova ʻi he taimi, ivi mo e koloa ʻoku tau foaki ke poupouʻi ʻa e ngāue ʻokú ne loto ke fakahokó.—2 Kol. 9:7.
NOFO AI PĒ ʻI HE HALA ʻEFIʻEFÍ
17. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke ke loto-siʻi kapau ʻoku fiemaʻu ke ke fakatonutonu hoʻo laká?
17 Ke nofo ai pē ʻi he hala ʻefiʻefi ʻoku taki atu ki he moʻuí, kuo pau ke tau muimui ofi kotoa ʻi he topuvaʻe ʻo Sīsuú. (1 Pita 2:21) Kapau ʻoku hā ngali ʻoku fiemaʻu ke ke fakatonutonu hoʻo laká, ʻoua ʻe loto-siʻi. Ko ha fakaʻilonga lelei nai ia, ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú ke ongongofua ki he fakahinohino ʻa Sihová. Manatuʻi ʻoku ʻikai ke ʻamanekina mai ʻe Sihova kiate kitautolu—ʻi hotau tuʻunga taʻehaohaoá—ke tau faʻifaʻitaki haohaoa ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú.
18. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke aʻusia ai ʻetau taumuʻá?
18 ʻOfa ke tau tokangataha kotoa ki he kahaʻú pea loto-lelei ke fakatonutonu ʻetau fakakaukaú, vakaí mo e tōʻongá. (Pal. 4:25; Luke 9:62) Tau hanganaki anga-fakatōkilalo, ʻo “hokohoko atu ke fiefia, ke fakatonutonu.” (2 Kol. 13:11) Kapau te tau fai pehē, “ko e ʻOtua ʻo e ʻofá mo e melinó te ne ʻiate [kitautolu].” Pea heʻikai ngata pē ʻetau aʻu ki he feituʻu ʻoku tau fononga ki aí ka te tau fiefia foki ʻi he fonongá.
HIVA 29 ʻAʻeva ʻi he Anga-Tonu
a ʻE faingataʻa nai ki he niʻihi ʻo kitautolu ke liliu ʻetau fakakaukaú, vakaí mo e tōʻongá. ʻE fakamatalaʻi ʻi he kupu ko ení ʻa e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu kotoa ke fai ha feʻunuʻakí pea mo e founga ʻe lava ke tau tauhi maʻu ʻetau fiefiá ʻi hono fai iá.
b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua kei talavou ʻokú ne fakamatala ki he meʻa naʻe hoko kiate ia hili ʻene fai ha fili fakavalevale, ko e tokoua matuʻotuʻá (ʻi he toʻomataʻú) ʻokú ne fanongo anga-mokomoko ke fakapapauʻi pe ʻoku fiemaʻu ke ne fai ha faleʻi.