LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w21 Sanuali p. 2-7
  • Hanganaki Nonga pea Falala kia Sihova

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Hanganaki Nonga pea Falala kia Sihova
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E HĀ TE NE ʻAI NAI KE TAU ONGOʻI LOTO-MOʻUÁ?
  • MEʻA ʻE ONO TE NE TOKONIʻI KITAUTOLU KE HANGANAKI NONGA
  • Lī Atu Hono Kotoa ʻo Hoʻomou Loto-Moʻuá kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • “ʻOua ʻe Loto-Moʻua, he ko Au ʻa Ho ʻOtuá”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • Lī Atu Hono Kotoa ʻo Hoʻomou Loto-Moʻuá kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Falala Kakato kia Sihova ʻi he Ngaahi Taimi ʻo e Faingataʻá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
w21 Sanuali p. 2-7

KUPU AKO 1

Hanganaki Nonga pea Falala kia Sihova

KONGA TOHI FAKATAʻU KI HE 2021: “Ko hoʻomou mālohí ʻe hoko ia ʻi hoʻomou hanganaki nonga mo fakahāhā ʻa e falalá.”​—ʻAI. 30:15.

HIVA 23 Sihova, Homau Mālohingá

ʻI HE KUPÚ NIa

1. ʻI he hangē ko Tuʻi Tēvitá, ko e hā ʻe ʻeke nai ʻe he niʻihi ʻo kitautolu?

ʻOKU tau loto kotoa ke maʻu ha moʻui nonga mo fiemālie. ʻOku ʻikai ke fiefia ha taha ʻi he ongoʻi loto-moʻuá. Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi te tau fāinga nai mo e loto-moʻuá. Ko e moʻoni, ko e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová te nau ʻeke nai ʻa e fehuʻi tatau mo ia naʻe ʻeke ʻe Tuʻi Tēvita kia Sihová: “Ko e hā hono fuoloa ʻa ʻeku hohaʻa ʻi he loto-moʻuá, fakataha mo e mamahi ʻi hoku lotó ʻi he ʻaho taki taha?”​—Saame 13:2.

2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 Neongo ʻoku ʻikai ke lava ke tau tauʻatāina kakato mei he ngaahi ongoʻi loto-moʻuá, ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fai ke mapuleʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ko iá. ʻI he kupu ko ení, te tau ʻuluaki lāulea ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻai nai ke tau ongoʻi loto-moʻuá. Te tau toe lāulea leva ki he ngaahi founga ʻaonga ʻe ono ʻe lava ke tau hanganaki nonga ai ʻi heʻetau fekuki mo e ngaahi palopalemá.

KO E HĀ TE NE ʻAI NAI KE TAU ONGOʻI LOTO-MOʻUÁ?

3. Ko e hā ʻa e ngaahi tenge ʻoku tau fehangahangai mo iá, pea ʻe lava ke tau taʻotaʻofi kinautolu?

3 Heʻikai nai ke tau lava ʻo mapuleʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻokú ne ʻai ke tau ongoʻi loto-moʻuá. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai lava ke tau puleʻi ʻa e hikihiki ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻakaí, valá mo e nofoʻangá ʻi he taʻu taki taha; pehē foki ʻoku ʻikai lava ke tau puleʻi ʻa hono toutou fakataueleʻi kitautolu ʻe hotau kaungāngāué pe kaungāakó ke tau taʻefaitotonu pe fai ha ʻulungaanga taʻetaau. Pea ʻoku ʻikai lava ke tau taʻofi ʻa e faihia ʻoku hoko ʻi hotau feituʻú. ʻOku tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ko ení koeʻuhi ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ʻa ia ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai ke makatuʻunga ʻenau fakakaukaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Tohi Tapú. Ko Sētane, ʻa e ʻotua ʻo e māmani ko ení, ʻokú ne ʻiloʻi ko e kakai ʻe niʻihi te nau fakaʻatā ʻa e “loto-moʻua fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ko ení” ke taʻofi kinautolu mei he tauhi kia Sihová. (Māt. 13:22; 1 Sio. 5:19) Ko ia ʻoku ʻikai ke tau ofo ʻi he hulu fau ʻa e ngaahi tuʻunga fakalotomafasia ʻi he māmaní!

4. ʻE anga-fēfē nai haʻatau fakafeangai ki he ngaahi tenge mafatukitukí?

4 ʻOku tau hoko ʻo fuʻu hohaʻa nai ki he ngaahi tenge mafatukitukí ʻo ʻikai lava ai ke tau toe fakakaukau ki ha meʻa kehe. Ko e fakatātaá, te tau hohaʻa nai pe te tau maʻu ha paʻanga feʻunga ke tokangaʻi ʻaki ʻetau ngaahi fiemaʻú pe te tau puke pea ʻikai malava ke ngāue pe aʻu ʻo mole ʻetau ngāué. Te tau toe hohaʻa nai pe te tau hoko ʻo taʻefaitōnunga ʻi he taimi ʻe fakataueleʻi ai kitautolu ke maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. ʻOku vavé ni ke ʻai ʻe Sētane ʻa e faʻahinga ʻokú ne puleʻí ke nau ʻohofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, ko ia te tau hohaʻa nai ki he founga ʻo ʻetau fakafeangai ki he ʻoho ko iá. Te tau fifili nai, ‘ʻOku hala kiate au ke ongoʻi hohaʻa ki he ngaahi ʻīsiu peheé?’

5. Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē: “Tuku hoʻomou loto-moʻua”?

5 ʻOku tau ʻilo naʻe tala ange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Tuku hoʻomou loto-moʻua.” (Māt. 6:25) ʻOku ʻuhinga ení ʻokú ne ʻamanekina ke ʻoua pē te tau hohaʻa? ʻIkai ʻaupito! He ko ē, ko e niʻihi ʻo e kau sevāniti mateaki ʻa Sihova ʻi he kuohilí naʻa nau fāinga mo e loto-moʻuá, ka naʻa nau kei fakahōifua pē kia Sihova.b (1 Tuʻi 19:4; Saame 6:3) Naʻe fakafiemālieʻi moʻoni kitautolu ʻe Sīsū. Naʻe ʻikai ke ne loto ke tau hoko ʻo mātuʻaki loto-moʻua fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo e moʻuí ni ʻo uesia ai ʻetau tauhi ki he ʻOtuá. Ko e hā leva ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau mapuleʻi ai ʻa e ongoʻi loto-moʻuá?​—Sio ki he puha “Founga ke Fai Ai Iá.”

MEʻA ʻE ONO TE NE TOKONIʻI KITAUTOLU KE HANGANAKI NONGA

Fakatātā: Ko ha tuofefine ʻokú ne lotu ʻi ha taimi kehekehe ʻi he ʻahó. 1. Ki muʻa ke ne kai. 2. Lolotonga ʻene tangutu ʻi ha sea ʻi he paʻaké. 3. Ki muʻa ke ne ako ʻa e Tohi Tapú.

Sio ki he palakalafi 6c

6. Fakatatau ki he Filipai 4:6, 7, ko e hā ʻe lava ke ne fakanonga ʻetau ngaahi loto-moʻuá?

6 (1) Lotu maʻu pē. Ko e kau Kalisitiane ʻoku nau fehangahangai mo e tengé ʻe lava ke nau maʻu ʻa e fiemālie ʻi heʻenau hanga kia Sihova ʻi he lotu tōtōivi. (1 Pita 5:7) ʻI he tali ki hoʻo lotú, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e “nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē [ʻa e tangatá].” (Lau ʻa e Filipai 4:6, 7.) ʻOku fakanonga ʻe Sihova ʻetau ngaahi fakakaukau loto-moʻuá ʻaki hono laumālie māʻoniʻoni mālohí.​—Kal. 5:22.

7. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻi heʻetau lotu ki he ʻOtuá?

7 ʻI he fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotú, lilingi atu ho lotó kiate ia. Fakahaaʻi kiate ia ʻa e ngaahi meʻa pau. Tala ange ʻa e palopalemá pea fakamatalaʻi kiate ia ʻa e anga hoʻo ongoʻí. Kapau ʻoku ʻi ai ha fakaleleiʻanga, kole kiate ia ki ha poto ke maʻu ia pea mo ha mālohi ke fakahoko ia. Kapau ʻoku ʻikai lava ke ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá, kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ʻoua te ke hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo ia. ʻI he taimi ʻokú ke lotu ai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa paú, ʻe faai atu pē ʻo lava ke ke vakai māʻalaʻala ki he anga hono tali ia ʻe Sihová. Kapau ʻoku ʻikai vave hono tali hoʻo lotú, ʻoua ʻe foʻi. ʻOku finangalo ʻa Sihova ke ʻikai ngata pē hoʻo lotu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa paú kae toe kīvoi foki.​—Luke 11:8-10.

8. Ko e hā ʻoku totonu ke fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotú?

8 ʻI he taimi ʻokú ke lī atu ai hoʻo loto-moʻuá kia Sihova ʻi he lotú, fakapapauʻi ke fakakau ai ha ngaahi lea fakamālō. ʻOku lelei kiate kitautolu ke fakalau hotau ngaahi tāpuakí naʻa mo ʻetau ʻi he ngaahi tuʻunga mātuʻaki faingataʻá. Kapau ʻoku ʻi ai ha taimi ʻoku ʻikai ke ke malava ʻo maʻu ʻa e ngaahi lea totonu ke fakahaaʻi ai hoʻo ngaahi ongoʻi mafasiá, manatuʻi ʻoku tali ʻe Sihova naʻa mo e lea faingofua ‘Kātaki tokoni mai!’​—2 Kal. 18:31; Loma 8:26.

Ko e tuofefine tatau ʻokú ne ngāueʻaki ha tepileti ʻi heʻene ako Tohi Tapu fakafoʻituituí lolotonga ʻene kai hoʻatā ʻi he ngāué.

Sio ki he palakalafi 9d

9. ʻE lava fēfē ke maʻu ʻa e malu moʻoní?

9 (2) Falala ki he poto ʻo Sihová, ʻo ʻikai ki hoʻoú. ʻI he senituli hono valu T.S., ko e kakai Siutá naʻa nau ilifia ki he kau ʻAsīliá. ʻI he feinga vavale ke fakaʻehiʻehi mei he ʻioke ʻa e kau ʻAsīliá naʻa nau hanga ki he kau ʻIsipite panganí. (ʻAi. 30:1, 2) Naʻe fakatokanga ʻa Sihova kiate kinautolu ko ʻenau ʻalunga talangataʻá ʻe iku atu ki he fakatamaki. (ʻAi. 30:7, 12, 13) Fakafou ʻia ʻAisea, naʻe tala ange ʻe Sihova ki he kakaí ʻa e founga ke nau maʻu ai ʻa e malu moʻoní. Naʻá ne pehē: “Ko hoʻomou mālohí ʻe hoko ia ʻi hoʻomou hanganaki nonga mo fakahāhā ʻa e falalá” kia Sihova.​—ʻAi. 30:15e.

10. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻetau falala kia Sihová?

10 ʻE anga-fēfē nai ʻetau fakahaaʻi ʻoku tau falala kia Sihová? Fakakaukau ki ha ngaahi fakatātā. Tau pehē pē ʻoku tuʻuaki atu ha ngāue totongi lelei ʻa ia ʻoku fiemaʻu ki ai ha taimi lahi pea ʻe uesia ai hoʻo taimi-tēpile fakalaumālié. Pe tau pehē ko ha taha ʻi he ngāueʻangá ʻokú ne fakahāhā atu ha tokanga fakaemanako kiate koe ka ko e tokotahá ʻoku ʻikai ko ha sevāniti ʻosi papitaiso. Pe sioloto atu ki ha mēmipa ʻofeina ʻi ho fāmilí ʻokú ne ʻoatu ha fakamanamana: “Ko au pe ko ho ʻOtuá.” ʻI he tuʻunga taki taha ko ení ʻokú ke maʻu ha fili faingataʻa ke fai, ka ʻi he tafaʻaki taki taha, ʻe ʻoatu ʻe Sihova ʻa e fakahinohino ʻokú ke fiemaʻú. (Māt. 6:33; 10:37; 1 Kol. 7:39) Ka ko e fehuʻí, Te ke falala kia Sihova pea talangofua ki heʻene fakahinohinó?

ʻOku lau ʻe he tuofefiné ʻa e Tohi Tapú mo ha tohi Fakatohitapu.

Sio ki he palakalafi 11e

11. Ko e hā ʻa e ngaahi fakamatala Fakatohitapu ʻe lava ke tau ako kae lava ke tau hanganaki nonga ʻi heʻetau fehangahangai mo e fakafepakí?

11 (3) Ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga leleí mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga koví. ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakamatala lahi ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e hanganaki nonga pea falala kia Sihová. ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi fakamatala ko ení, fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe tokoni ki he kau sevāniti ʻa Sihová ke hanganaki nonga ʻi he fehangahangai mo e fakafepaki kakahá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe tuʻutuʻuni ai ʻa e fakamaauʻanga lahi Siú ki he kau ʻapositoló ke taʻofi ʻenau malangá, naʻe ʻikai ke nau ilifia. ʻI hono kehé naʻa nau talaki loto-toʻa: “Kuo pau ke mau talangofua ki he ʻOtuá ko e pulé ia kae ʻikai ki he tangatá.” (Ngā. 5:29) Naʻa mo e hili hono hahá, naʻe ʻikai ke hohaʻa ʻa e kau ʻapositoló. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻa nau ʻilo naʻa nau kau mo Sihova. Naʻá ne hōifua kiate kinautolu. Ko ia, naʻa nau hokohoko atu hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. (Ngā. 5:40-42) Pehē foki, ʻi he taimi naʻe fehangahangai ai ʻa e ākonga ko Sitīvení mo e maté, naʻá ne hanganaki nonga ʻaupito ʻo hoko ai hono fofongá ʻo “hangē ko e fofonga ʻo ha ʻāngeló.” (Ngā. 6:12-15) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻá ne fakapapauʻi naʻe hōifua mai ʻa Sihova kiate ia.

12. Fakatatau ki he 1 Pita 3:14 mo e 4:14, ko e hā ʻe lava ke tau fiefia ai neongo hono fakatangaʻi kitautolú?

12 Naʻe maʻu ʻe he kau ʻapositoló ʻa e fakamoʻoni māʻalaʻala naʻe kau ʻa Sihova mo kinautolu. Naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e mālohi ke fakahoko ʻa e ngaahi mana. (Ngā. 5:12-16; 6:8) ʻOku ʻikai ke pehē ʻa e ʻahó ni. Neongo ia, fakafou ʻi he Folofola ʻa Sihová, ʻokú ne fakapapauʻi anga-ʻofa mai ai ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia ai koeʻuhiā ko e māʻoniʻoní, ʻokú ne hōifua mai kiate kitautolu pea ko hono laumālie māʻoniʻoní ʻe ʻiate kitautolu. (Lau ʻa e 1 Pita 3:14; 4:14.) Ko ia ʻi he ʻikai ke nōfoʻi ʻi he founga te tau fakafeangai ai ki he fakatanga kakaha ʻi he kahaʻú, ʻoku fiemaʻu ke tau tokangataha ki he meʻa ʻe lava ke tau fai ʻi he taimí ni ke langa hake ʻetau tuipau ki he malava ʻa Sihova ke ne tokoniʻi mo fakahaofi kitautolú. Hangē ko ia naʻe fai ʻe he muʻaki kau ākongá, kuo pau ke tau falala ki he talaʻofa ʻa Sīsuú: “Te u ʻoatu kiate kimoutolu ha ngaahi lea mo ha poto ʻa ia ko hono kotoa homou kau fakafepakí heʻikai te nau lava ke matatali pe fakakikihiʻi.” ʻOku tau maʻu ʻa e fakapapauʻiʻanga: “ʻI hoʻomou kātakí te mou fakahaofi ai hoʻomou moʻuí.” (Luke 21:12-19) Pea ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻoku ʻi he manatu ʻa Sihová ʻa e ngaahi fakaikiiki siʻi taha fekauʻaki mo ʻene kau sevāniti kuo nau mate faitōnunga kiate iá. Ko e ʻilo ko iá, ʻe lava ke ne fokotuʻu hake ai kinautolu.

13. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he lāulea ki he hokosia ʻa e faʻahinga naʻe ʻikai ke nau hanganaki nonga pea falala kia Sihová?

13 ʻE lava foki ke tau ako mei he hokosia ʻa e faʻahinga naʻe ʻikai ke nau hanganaki nonga pea falala kia Sihová. Ko hono ako ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kovi ko iá ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei hono fai ʻa e fehālaaki tatau mo ia naʻa nau faí. Ko e fakatātaá, ʻi he kamata pule ʻa Tuʻi ʻAsa ʻo Siutá naʻá ne falala kia Sihova ʻi hono ʻohofi ia ʻe ha fuʻu kau tau tokolahi, pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova ʻaki ʻenau ikuna. (2 Kal. 14:9-12) Ka ki mui ai, ʻi he haʻu ʻa e kau tau tokosiʻi ange ʻa Tuʻi Paasa ʻo ʻIsilelí ke ʻohofi iá, naʻe totongiʻi ʻe ʻAsa ʻa e kau Sīliá ki ha tokoni fakakautau kae ʻikai ke hanga kia Sihova ki he fakamoʻuí, hangē ko ia naʻá ne fai ʻi he kuohilí. (2 Kal. 16:1-3) Pea ʻi he ofi ki he ngataʻanga ʻene moʻuí, ʻi heʻene puke lahi ʻaupito, naʻe ʻikai ke ne falala kia Sihova ke tokoniʻi ia.​—2 Kal. 16:12.

14. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he fehālaaki ʻa ʻAsá?

14 ʻI he kamatá, naʻe hanga ʻa ʻAsa kia Sihova ʻi he fehangahangai mo e palopalemá. Ka ki mui ai naʻe ʻikai ke ne hanga ki he ʻOtuá ki ha tokoni, ʻo saiʻia ange ke ne fakaleleiʻi pē ʻe ia ʻa e ngaahi meʻá. Ko e fili ko ia ʻa ʻAsa ke hanga ki he kau Sīliá ki ha tokoni ke tauʻi ʻa e kau ʻIsilelí naʻe hā ngali lelei ʻi he kamatá. Ka ko ʻene lavameʻá naʻe ʻikai ke fuoloa. Naʻe tala kiate ia ʻe Sihova fakafou ʻi ha palōfita: “Koeʻuhi ko hoʻo falala ki he tuʻi ʻo Sīliá pea ʻikai te ke falala kia Sihova ko ho ʻOtuá, kuo hao ʻa e kau tau ʻa e tuʻi ʻo Sīliá mei ho nimá.” (2 Kal. 16:7) Kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua te tau fuʻu falala pē kiate kitautolu ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻo ʻikai ai ke tau hanga kia Sihova ki ha tataki fakafou ʻi heʻene Folofolá. Naʻa mo e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha tuʻunga fakatuʻupakē, ʻoku totonu ke tau falala kia Sihova ʻi he nonga, pea te ne tokoniʻi kitautolu ke lavameʻa.

ʻOku fakapipiki ʻe he tuofefiné ki heʻene ʻaisí ha laʻi pepa kuó ne hiki ai ʻa e ʻAisea 30:15.

Sio ki he palakalafi 15f

15. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ʻi heʻetau lau ʻa e Tohi Tapú?

15 (4) Ako maʻuloto ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapú. ʻI hoʻo lau ha talanoa ʻi he Tohi Tapú ʻoku hā ai ko e mālohí ʻoku maʻu mei he hanganaki nonga pea falala kia Sihová, feinga ke manatuʻi ha ngaahi veesi ʻe niʻihi. ʻE ʻaonga nai ke ke lau leʻo-lahi pe tohiʻi ia pea toutou fakamanatu ia. Naʻe fekauʻi ʻa Siosiua ke ne lau leʻo-siʻi maʻu pē ʻa e tohi ʻo e Laó koeʻuhi ke ne fai fakapotopoto ai. Ko e ngaahi fakamanatu ko iá ʻe toe tokoni kiate ia ke ikuʻi ʻa e ilifia naʻá ne ongoʻi nai ʻi hono tuʻungá. (Sios. 1:8, 9) ʻOku lahi ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne ʻoatu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí mo e lotó ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku faʻa iku atu ki he ongoʻi loto-moʻua pe tailiili.​—Saame 27:1-3; Pal. 3:25, 26.

ʻOku talanoa ʻa e tuofefiné mo ha tuofefine ʻe taha lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekaú.

Sio ki he palakalafi 16g

16. ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e fakatahaʻangá ke tokoniʻi kitautolu ke hanganaki nonga pea falala kiate iá?

16 (5) Feohi mo e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke tokoniʻi kitautolu ke hanganaki nonga pea falala kiate ia. ʻI heʻetau ngaahi fakatahá, ʻoku tau maʻu ʻaonga mei he fakahinohino ʻoku fakahoko mei he peletifōmú, ko e ngaahi tali ʻa e kau fanongó mo ʻetau talanoa fakatupu langa hake mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Hep. 10:24, 25) ʻE lava foki ke tau ongoʻi loto-toʻa lahi ʻi heʻetau vahevahe atu ʻetau ongoʻí ki he ngaahi kaumeʻa falalaʻanga ʻi he fakatahaʻangá. “Ko ha lea lelei” mei ha kaumeʻa ʻe ʻaonga lahi ʻi he tokoni ke toʻo atu ʻetau loto-moʻuá.​—Pal. 12:25.

ʻOku fakalaulauloto ʻa e tuofefiné ki he ngaahi tāpuaki ʻo e Puleʻangá ʻi he kahaʻú.

Sio ki he palakalafi 17h

17. Fakatatau ki he Hepelū 6:19, ʻe lava fēfē ke ʻai kitautolu ʻe heʻetau ʻamanaki ʻo e Puleʻangá ke tau tuʻu maʻu neongo ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá?

17 (6) ʻAi ke mālohi hoʻo ʻamanakí. Ko ʻetau ʻamanaki ʻo e Puleʻangá ʻoku hoko “ko ha taula ia ki heʻetau moʻuí,” ʻo ʻai ai ke tau tuʻu maʻu neongo ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá pe loto-moʻuá. (Lau ʻa e Hepelū 6:19.) Fakalaulauloto ki he talaʻofa ʻa Sihova ki ha kahaʻu ʻa ia ʻe mole atu ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻikai leleí. (ʻAi. 65:17) Sioloto atu kiate koe ʻi he māmani foʻou melino, ʻa ia ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga fakalotomafasiá. (Mai. 4:4) Te ke fakaivimālohiʻi foki hoʻo ʻamanakí ʻi hoʻo vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé. Fai ʻa e kotoa te ke malavá ʻi he ngāue fakamalangá mo e ngaohi ākongá. Kapau te ke fai ia, te ke “fakapapauʻi [ai hoʻo] ʻamanakí ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”​—Hep. 6:11.

“Ko hoʻomou mālohí ʻe hoko ia ʻi hoʻomou hanganaki nonga mo fakahāhā ʻa e falalá.”​—ʻAI. 30:15

Fakatātā: Meʻa ʻe ono ʻokú ne tokoniʻi ha tuofefine ke hanganaki nonga. Ko e ngaahi fakatātaá naʻe lāulea ki ai ki muʻa ange ʻi he kupú.

FOUNGA KE FAI AI IÁ

  1. 1. Lotu maʻu pē

  2. 2. Falala ki he poto ʻo Sihová

  3. 3. Ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻi he kuohilí

  4. 4. Ako maʻuloto ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapu

  5. 5. Feohi mo e kakai ʻa e ʻOtuá

  6. 6. ʻAi ke mālohi hoʻo ʻamanakí

18. Ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa ʻe lava ke tau ʻamanekina ʻi he kahaʻú, pea ʻe lava fēfē ke tau fehangahangai lavameʻa mo ia?

18 ʻI he ofi atu ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení, te tau hokosia ʻa e ngaahi faingataʻa lahi ange ʻe lava ke ne ʻai ke tau loto-moʻua. Ko ʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2021 te ne tokoniʻi kitautolu ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ko iá pea hanganaki nonga, ʻo ʻikai ʻi hotau mālohí tonu, kae fakafou ʻi heʻetau falala kia Sihová. Lolotonga ʻa e taʻú ni, tau fakahāhā ʻi heʻetau ngāué ʻoku tau tui ki he talaʻofa ʻa Sihova: “Ko hoʻomou mālohí ʻe hoko ia ʻi hoʻomou hanganaki nonga mo fakahāhā ʻa e falalá.”​—ʻAi. 30:15.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻoku ʻikai hala ai ke ongoʻi loto-moʻuá?

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻe ono ʻe lava ke tau fai ke tau hanganaki nonga ai?

  • Ko e hā ʻoku mātuʻaki taimi tonu ai ʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2021?

HIVA 49 Sihova Hotau Hūfanga

a ʻOku fakamamafaʻi ʻi heʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2021 ʻa e mahuʻinga ʻo e falala kia Sihova ʻi heʻetau fekuki mo e ngaahi tuʻunga fakalotomafasiá ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. ʻE lāulea ʻa e kupu ko ení ki he ngaahi founga ʻaonga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai ʻa e faleʻi ʻi heʻetau konga tohi fakataʻú.

b Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine faitōnunga ʻe niʻihi ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi he ongoʻi loto-moʻua pe hohaʻa tōtuʻá. Ko e faʻahinga loto-moʻua ko ení ko ha mahaki mafatukituki pea ʻoku ʻikai ko e loto-moʻua ia naʻe lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo iá.

c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: (1) ʻI he ʻahó kotoa, ʻoku lotu tōtōivi ha tuofefine fekauʻaki mo ʻene ngaahi loto-moʻuá.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: (2) Lolotonga ʻene kai hoʻatā ʻi he ngāué, ʻokú ne hanga ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ki ha poto.

e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: (3) ʻOkú ne fakalaulauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei mo e kovi ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú.

f FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: (4) ʻOkú ne fakapipiki ki heʻene ʻaisí ha veesi Tohi Tapu fakalototoʻa ʻokú ne loto ke maʻuloto.

g FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: (5) ʻOkú ne fiefia ʻi he feohi lelei lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekaú.

h FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: (6) ʻOkú ne fakaivimālohiʻi ʻene ʻamanakí ʻaki ʻa e fakakaukau ki he kahaʻú.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share