LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w21 Sanuali p. 8-13
  • Lēsoni mei he “Ākonga Naʻe ʻOfa Ai ʻa Sīsuú”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Lēsoni mei he “Ākonga Naʻe ʻOfa Ai ʻa Sīsuú”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FAKAHĀHĀ ʻA E ʻOFÁ ʻAKI ʻA E NGĀUE
  • ʻOFA ʻI HO FANGA TOKOUÁ MO E FANGA TUOFĀFINÉ
  • ʻOFA ʻI HO FĀMILÍ
  • “MOU NOFO MAʻU ʻI HEʻEKU ʻOFÁ”
  • Sione 15:13​—“Oku Ikai ha Tagata e Lahi Hake Ene Ofa i he Mea Ni”
    Fakamatalaʻi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapú
  • Tauhi ʻEtau Feʻofaʻakí ke Mālohi
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
  • ʻOua ʻe Tuku ke Fakaʻaʻau ʻo Momoko Hoʻomou ʻOfá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • ʻOfa ki he ʻOtua ʻOku ʻOfa ʻIate Koé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
w21 Sanuali p. 8-13

KUPU AKO 2

Lēsoni mei he “Ākonga Naʻe ʻOfa Ai ʻa Sīsuú”

“Tuku ke hokohoko atu ʻetau feʻofaʻakí, koeʻuhí ko e ʻofá ʻoku mei he ʻOtuá.”​—1 SIO. 4:7.

HIVA 3 Ko e ʻOtuá ko e ʻOfa

ʻI HE KUPÚ NIa

1. ʻOku ʻai koe ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ke ke ongoʻi fēfē?

“KO E ʻOtuá ko e ʻofa,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Sioné. (1 Sio. 4:8) Ko e kupuʻi lea faingofua ko iá ʻoku fakamanatu mai ai ha moʻoni mātuʻaki mahuʻinga: Ko e ʻOtuá, ʻa e Matavai ʻo e moʻuí, ko e Matavai foki ia ʻo e ʻofá. ʻOku ʻofa ʻa Sihova kiate kitautolu! Ko ʻene ʻofá ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau ongoʻi malu, fiefia mo fiemālie.

2. Fakatatau ki he Mātiu 22:37-40, ko e hā ʻa e ongo fekau lahi tahá, pea ko e hā ʻe faingataʻa nai ai ke tau talangofua ki he fekau hono uá?

2 Ki he kau Kalisitiané, ko hono fakahāhā ʻa e ʻofá ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ke fili. Ko ha fekau ia. (Lau ʻa e Mātiu 22:37-40.) ʻI heʻetau ʻiloʻi lelei ʻa Sihová, ʻe faingofua ange ke tau talangofua ki he ʻuluaki fekaú. He ko ē, ko Sihová ʻoku haohaoa; ʻokú ne tokanga mo anga-fakaalaala ʻi heʻene fakafeangai mai kiate kitautolú. Ka ʻe faingataʻa nai ke tau talangofua ki he fekau hono uá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné​—ʻa hotau kaungāʻapi ofi tahá​—ʻoku nau taʻehaohaoa. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku nau leaʻaki mo fai nai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau ongoʻi ʻoku nau taʻeʻofa mo ʻikai ke nau tokanga mai. Naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova te tau fehangahangai mo e pole ko ení, ko ia naʻá ne fakamānavaʻi ʻa e niʻihi ʻo e kau hiki Tohi Tapú ke hiki ʻa e faleʻi pau ki he ʻuhinga mo e founga ʻoku totonu ke tau fakahāhā ai ʻa e feʻofaʻakí. Ko e taha ʻi he kau hiki-tohi ko iá ko Sione.​—1 Sio. 3:11, 12.

3. Ko e hā naʻe fakamamafaʻi ʻe Sioné?

3 ʻI he tohi ʻa Sioné, naʻá ne fakamamafaʻi ai kuo pau ke fakahāhā ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ʻofá. Ko hono moʻoní, ʻi he fakamatala ʻa Sione fekauʻaki mo e moʻui ʻa Sīsuú, ʻoku tuʻo lahi ange ʻene ngāueʻaki ʻa e foʻi lea “ʻofa” mo e “ʻofaʻi” ʻi he kau tohi Kōsipeli ʻe tolu kehé. Naʻe taʻu teau nai ʻa Sione ʻi he taimi naʻá ne hiki ai ʻene fakamatala Kōsipelí mo ʻene tohi ʻe tolú. Ko e ngaahi tohi fakamānavaʻi ko iá ʻoku fakahaaʻi ai ko e ʻofá kuo pau ke ne tākiekina ʻa e meʻa kotoa ʻoku fai ʻe ha Kalisitiane. (1 Sio. 4:10, 11) Kae kehe, naʻe fiemaʻu ʻa e taimi kia Sione ke ako ʻa e lēsoni ko iá.

4. Naʻe fakahāhā maʻu pē ʻe Sione ʻa e ʻofá ki he niʻihi kehé?

4 ʻI he taimi naʻe kei talavou ai ʻa Sioné, naʻe ʻikai ke ne fakahāhā maʻu pē ʻa e ʻofá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻe taha, naʻe fononga ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ki Selusalema ʻo fou atu ʻi Samēlia. Naʻe ʻi ai ha kolo ʻi Samēlia naʻe ʻikai ke nau fakahāhā ange ʻa e anga-talitali kakaí kiate kinautolu. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Sioné? Naʻá ne tala ange pe ʻe ui hifo ha afi mei langi ke fakaʻauha ʻa e kakai kotoa ʻi he koló! (Luke 9:52-56) ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe ʻikai ke fakahāhā ʻe Sione ʻa e ʻofá ki hono kaungāʻapositoló. Ko ia mo hono tokoua ko Sēmisí ʻoku ngalingali naʻá na fakalotoʻi ʻena faʻeé ke kole kia Sīsū ke foaki kiate kinaua ha tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻi he Puleʻangá. ʻI hono ʻiloʻi ʻe he kau ʻapositolo kehé ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sēmisi mo Sioné, naʻa nau ʻita lahi! (Māt. 20:20, 21, 24) Kae kehe, neongo ʻa e ngaahi tōnounou kotoa ʻa Sioné, naʻe ʻofa ʻa Sīsū ʻiate ia.​—Sione 21:7.

5. Ko e hā te tau sivisiviʻi ʻi he kupu ko ení?

5 ʻI he kupu ko ení te tau sivisiviʻi ai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sioné mo e meʻa ʻe niʻihi naʻá ne tohi fekauʻaki mo e ʻofá. ʻI heʻetau fai ení, te tau ako ai ki he founga ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Te tau ako foki fekauʻaki mo ha founga mahuʻinga ʻe lava ke fakahāhā ai ʻe ha ʻuluʻi fāmili ʻokú ne ʻofa ʻi hono fāmilí.

FAKAHĀHĀ ʻA E ʻOFÁ ʻAKI ʻA E NGĀUE

Tautau ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí.

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ʻene ʻofa kiate kitautolú ʻi hono fekauʻi mai hono ʻAló ke pekia maʻa kitautolu (Sio ki he palakalafi 6-7)

6. Kuo anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻene ʻofa kiate kitautolú?

6 ʻOku tau faʻa fakakaukau ki he ʻofá ko ha ongoʻi māfana ʻoku fakahaaʻi ʻaki ʻa e ngaahi lea lelei. Ka ke hoko ʻo moʻoni ʻa e ʻofá, kuo pau foki ke poupouʻi ia ʻe ha ngāue. (Fakafehoanaki mo e Sēmisi 2:17, 26.) Ko e fakatātaá, ʻoku ʻofa ʻa Sihova kiate kitautolu. (1 Sio. 4:19) Pea ʻokú ne fakahaaʻi ʻene ʻofá fakafou ʻi he ngaahi lea fakaʻofoʻofa ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú. (Saame 25:10; Loma 8:38, 39) Kae kehe, ʻoku tau tuipau ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻo ʻikai koeʻuhí pē ko e meʻa ʻokú ne leaʻakí ka koeʻuhí foki ko e meʻa ʻokú ne faí. Naʻe tohi ʻe Sione: “Ko e meʻa ʻeni naʻe fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he fekauʻaki mo hotau tuʻungá, naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú ki he māmaní koeʻuhi ke tau maʻu ai ʻa e moʻuí fakafou ʻiate ia.” (1 Sio. 4:9) Naʻe fakaʻatā ʻe Sihova hono ʻAlo ʻofeiná ke faingataʻaʻia pea pekia koeʻuhi ko kitautolu. (Sione 3:16) ʻE ʻi ai nai ha toe veiveiua pe ʻoku ʻofa moʻoni ʻa Sihova kiate kitautolu?

7. Ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū ke fakamoʻoniʻi ʻene ʻofa ʻiate kitautolú?

7 Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá naʻá ne ʻofa ʻiate kinautolu. (Sione 13:1; 15:15) Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻene ʻofa lahi ʻiate kinautolu pea mo kitautolú ʻo ʻikai ngata pē ʻi he meʻa naʻá ne leaʻakí kae pehē foki ki he meʻa naʻá ne faí. “ʻOku ʻikai ha taha kuó ne maʻu ha ʻofa ʻoku lahi ange ʻi he meʻá ni,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “ke tuku atu ʻe ha taha ʻene moʻuí maʻa hono ngaahi kaumeʻá.” (Sione 15:13) ʻI heʻetau fakakaukau ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova mo Sīsū maʻa kitautolú, ʻoku totonu ke fēfē ʻene tākiekina kitautolú?

8. Ko e hā ʻoku tala mai ʻi he 1 Sione 3:18 ke tau faí?

8 ʻOku tau fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofa kia Sihova mo Sīsuú ʻaki ʻetau talangofua kiate kinaua. (Sione 14:15; 1 Sio. 5:3) Pea naʻe fekauʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau feʻofaʻaki. (Sione 13:34, 35) Kuo pau ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻo ʻikai ngata pē ʻi he lea kae pehē foki ʻi he meʻa ʻoku tau faí. (Lau ʻa e 1 Sione 3:18.) Ko e hā ʻa e meʻa pau ʻe lava ke tau fai ke fakamoʻoniʻi ai ʻetau ʻofa ʻiate kinautolú?

ʻOFA ʻI HO FANGA TOKOUÁ MO E FANGA TUOFĀFINÉ

9. Naʻe ueʻi ʻe he ʻofá ʻa Sione ke ne fai ʻa e hā?

9 Naʻe mei nofo pē ʻa Sione mo ʻene tamaí peá ne maʻu ha paʻanga ʻi he ngāue ʻi he pisinisi toutai ʻa e fāmilí. Ka ʻi hono kehé, naʻá ne līʻoa ʻa e toenga ʻene moʻuí ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihova mo Sīsuú. Ko e moʻui naʻe fili ʻe Sioné naʻe ʻikai ke faingofua. Naʻe fakatangaʻi ia pea ofi ki he ngataʻanga ʻo e ʻuluaki senitulí ʻi heʻene taʻumotuʻá naʻe fakaheeʻi ia. (Ngā. 3:1; 4:1-3; 5:18; Fkh. 1:9) Naʻa mo e taimi naʻe tuku pōpula ai ʻa Sione koeʻuhi ko ʻene malanga fekauʻaki mo Sīsuú, naʻá ne fakamoʻoniʻi naʻá ne fakakaukau fekauʻaki mo e niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ʻi heʻene ʻi he motu ko Pātimosí, naʻá ne hiki ai ʻa e meʻa fakahā naʻá ne maʻú pea ʻave ia ki he ngaahi fakatahaʻangá koeʻuhi ke nau ʻiloʻi “ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke hoko ʻi he kahaʻú.” (Fkh. 1:1) ʻOku ngalingali ʻi he hili hono tuku ange ʻa Sione mei Pātimosí, naʻá ne hiki ʻene fakamatala Kōsipeli fekauʻaki mo e moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú. Naʻá ne hiki foki mo e tohi ʻe tolu koeʻuhi ke fakalototoʻaʻi mo fakaivimālohiʻi hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻE lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki ki he ʻalunga moʻui feilaulauʻi-kita ʻa Sioné?

10. ʻE lava fēfē ke ke fakamoʻoniʻi ʻokú ke ʻofa ʻi he kakaí?

10 ʻE lava ke ke fakamoʻoniʻi ʻokú ke ʻofa ʻi he kakaí fakafou ʻi he meʻa ʻokú ke fili ke faiʻaki hoʻo moʻuí. ʻE ʻai koe ʻe he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané ke fakamoleki kotoa ho taimí mo e iví kiate koe pē, ʻo feinga ke fakatupu paʻanga pe ʻai ha hingoa maʻau. ʻI hono kehé, ko e kau talaki feilaulauʻi-kita ʻo e Puleʻangá ʻi he kotoa ʻo e māmaní ʻoku nau fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻoku nau malavá ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí pea tokoniʻi ʻa e kakaí ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova. Ko e niʻihi ʻoku aʻu ʻo nau malanga mo faiako taimi-kakato.

ʻOku tau fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofá ʻi he meʻa ʻoku tau fai maʻa hotau fanga tokouá mo hotau fāmilí (Sio ki he palakalafi 11, 17)b

11. ʻOku anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe he kau malanga faitōnunga tokolahi ʻoku nau ʻofa kia Sihova mo honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

11 Ko e kau Kalisitiane mateaki tokolahi kuo pau ke nau ngāue paʻanga taimi-kakato koeʻuhi ke tokonaki maʻa kinautolu mo honau fāmilí. Neongo ia, ko e kau malanga faitōnunga ko ení ʻoku nau poupou ki he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻi ha founga pē ʻoku ala lavá. Ko e fakatātaá, ko e niʻihi ʻoku malava ke nau tokoni ʻi he fakatamakí, ko e niʻihi ʻoku lava ke nau ngāue ʻi he ngaahi poloseki langá, pea ko e tokotaha kotoa ʻoku nau maʻu ʻa e faingamālie ke tokoni fakapaʻanga ki he ngāue ʻi māmani lahí. ʻOku nau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ení koeʻuhi ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá mo honau kaungāfaʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he uike taki taha, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofa ʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻaki hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pea kau ki ai. Neongo ʻoku tau helaʻia nai, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi fakataha ko iá. Neongo ʻoku tau manavasiʻi nai, ʻoku tau tali. Pea neongo ko kitautolu kotoa ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi palopalema, ʻoku tau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he ki muʻa pe ʻosi ʻa e fakatahá. (Hep. 10:24, 25) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he ngāue ʻoku fai ʻe hotau kaungāmalangá!

12. Ko e hā ha toe founga naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Sione ʻene ʻofa ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

12 Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sione ʻene ʻofa ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻaki ʻa e ʻikai ngata pē ʻene fakaongoongoleleiʻi kinautolú kae pehē foki ki heʻene ʻoatu ha faleʻi kiate kinautolu. Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi tohi ʻa Sioné, naʻá ne fakaongoongoleleiʻi hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ki heʻenau tuí mo ʻenau ngāue leleí, ka naʻá ne toe ʻoange kiate kinautolu ha faleʻi hangatonu fekauʻaki mo e faiangahalá. (1 Sio. 1:8–2:1, 13, 14) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ke tau fakaongoongoleleiʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ki he ngaahi ngāue lelei ʻoku nau faí. Ka ʻo kapau ʻoku fakatupulekina ʻe ha tokotaha ha ʻulungaanga pe tōʻonga kovi, ʻe lava ke tau fakahaaʻi ʻa e ʻofá ʻaki hono tala ange fakapotopoto kiate ia ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ne fanongo ki aí. ʻOku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke ʻoatu ha faleʻi ki ha kaumeʻa, ka ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú ko e ngaahi kaumeʻá ʻoku nau fefakamāsilaʻaki pe fefakatonutonuʻaki.​—Pal. 27:17.

13. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono faí?

13 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné fakafou ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ke tau faí. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke tau ʻitangofua ʻi ha meʻa ʻoku nau leaʻaki. Fakakaukau ki he meʻa ko ia naʻe hoko ʻi he ofi ke ngata ʻa e moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní. Naʻá ne tala ange ki heʻene kau ākongá ke maʻu ʻa e moʻuí naʻe pau ke nau kai hono kakanó mo inu hono totó. (Sione 6:53-57) Naʻe oʻo ʻaupito ʻa e lea ko iá ki he tokolahi ʻo ʻene kau ākongá ʻo nau liʻaki ai ia​—tuku kehe pē ʻa hono ngaahi kaumeʻa moʻoní, kau ai ʻa Sione. Naʻa nau pīkitai mateaki kiate ia. Naʻe ʻikai ke nau mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, pea ʻoku ngalingali naʻa nau ʻohovale ai. Kae kehe, naʻe ʻikai ke fakakaukau ʻa e ngaahi kaumeʻa mateaki ʻo Sīsuú ki he meʻa naʻá ne leaʻakí naʻe hala pea ʻita ai. ʻI hono kehé, naʻa nau falala kiate ia, ʻo ʻiloʻi naʻá ne leaʻaki ʻa e moʻoní. (Sione 6:60, 66-69) He mahuʻinga ē ke ʻoua te tau hoko ʻo ʻitangofua ʻi he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe hotau ngaahi kaumeʻá! ʻI hono kehé, ʻoku tau ʻoange ʻa e faingamālie ke nau fakamatala ki he meʻa ʻoku nau ʻuhinga ki aí.​—Pal. 18:13; Tml. 7:9.

14. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻatā ai ʻa e tāufehiʻá ke tupulaki ʻi hotau lotó?

14 Naʻe ekinaki mai foki ʻe Sione ke ʻoua te tau fehiʻa ʻi hotau fanga tokouá pe fanga tuofāfiné. Kapau heʻikai ke tau talangofua ki he faleʻi ko iá, te tau fakaʻatā ai kitautolu ke puleʻi ʻe Sētane. (1 Sio. 2:11; 3:15) Naʻe hoko eni ki he niʻihi ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻuluaki senituli T.S. Naʻe fai ʻe Sētane ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ke pouaki ʻa e tāufehiʻa mo e māvahevahe ʻi he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻe Sione ʻene ngaahi tohí, ko e kau tangata naʻa nau fakahāhā ʻa e laumālie tatau mo Sētané naʻa nau moulu mai ki he fakatahaʻangá. Ko e fakatātaá, naʻe fakatupunga ʻe Taiotifi ha māvahevahe lahi ʻi ha fakatahaʻanga. (3 Sio. 9, 10) Naʻá ne taʻefakaʻapaʻapa ki he kau fakafofonga fefonongaʻaki ʻo e kulupu pulé. Naʻe aʻu ʻo ne feinga ke kapusi mei he fakatahaʻangá ʻa e faʻahinga naʻa nau anga-talitali kakai ki he niʻihi naʻá ne fehiʻa aí. He anga-fulikivanu ē! ʻOku kei feinga vavale pē ʻa Sētane ke fakamavahevaheʻi mo ikunaʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni. ʻOfa ke ʻoua ʻaupito te tau fakaʻatā ʻa e tāufehiʻá ke ne fakamavahevaheʻi kitautolu.

ʻOFA ʻI HO FĀMILÍ

Tautau ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí. Ko e ʻapositolo ko Sioné, Mele, ongo sōtia Loma mo e niʻihi kehe ʻoku nau tuʻu ʻo ofi ki aí.

Naʻe tuku ʻe Sīsū kia Sione ke tokangaʻi fakamatelie mo fakalaumālie ʻene faʻeé. Kuo pau ke tokangaʻi ʻe he ʻuluʻi fāmili ʻi he ʻaho ní ʻa e ngaahi fiemaʻu honau fāmilí (Sio ki he palakalafi 15-16)

15. Ko e hā kuo pau ke manatuʻi ʻe ha ʻuluʻi fāmili?

15 Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe ha ʻuluʻi fāmili ʻene ʻofa ʻi hono fāmilí ko e tokonaki ʻenau fiemaʻu fakamatelié. (1 Tīm. 5:8) Neongo ia, kuo pau ke ne manatuʻi ko e ngaahi meʻa fakamatelié heʻikai lava ke fakalato ai ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie hono fāmilí. (Māt. 5:3) Fakatokangaʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ki he ngaahi ʻuluʻi fāmilí. Fakatatau ki he Kōsipeli ʻa Sioné, ʻi he ofi ki he pekia ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí, naʻá ne kei fakakaukau pē ki hono fāmilí. Naʻe tuʻu ʻa Sione mo e faʻē ʻa Sīsuú, ʻa Mele, ʻi he feituʻu naʻe tāmateʻi ai ʻa Sīsuú. Neongo ʻa e hokosia ʻe Sīsū ʻa e langa lahi, naʻá ne kole kia Sione ke ne tokangaʻi ʻa Mele. (Sione 19:26, 27) Naʻe ʻi ai ʻa e fanga tokoua mo e tuofāfine ʻo Sīsū ʻoku ʻikai ha veiveiua te nau tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻa Melé, ka ʻoku hā ngali naʻe teʻeki ʻi ai ha taha ʻiate kinautolu naʻe hoko ko ʻene ākonga. Ko ia naʻe loto ʻa Sīsū ke fakapapauʻi ʻe tokangaʻi fakamatelie mo fakalaumālie foki ʻa Mele.

16. Ko e hā ʻa e fatongia mafatukituki naʻe fuesia ʻe Sioné?

16 Naʻe fuesia ʻe Sione ha fatongia mafatukituki. Koeʻuhi ko ha ʻapositolo ia, naʻá ne takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá. Naʻá ne ʻosi mali nai, ko ia naʻe pau ke ne ʻai ke mafamafatatau ʻene tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakamatelie hono fāmilí mo e tokonaki ʻenau ngaahi fiemaʻu fakalaumālié. (1 Kol. 9:5) Ko e hā ʻa e lēsoni ki he ngaahi ʻuluʻi fāmili ʻi he ʻaho ní?

17. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki ha ʻuluʻi fāmili ke tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie hono fāmilí?

17 Ko ha tokoua ʻa ia ko ha ʻuluʻi fāmili ʻoku lahi nai hono ngaahi fatongia mafatukitukí. Ko e fakatātaá, kuo pau ke ne ngāue mālohi ʻi heʻene ngāue paʻangá koeʻuhi ke tapua lelei atu ʻi heʻene tōʻongá ʻa Sihova. (ʻEf. 6:5, 6; Tai. 2:9, 10) Pea ʻoku ʻi ai nai hono ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻangá, hangē ko e tauhi-sipi mo e takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá. ʻI he taimi tatau, ʻoku mahuʻinga ke ne ako tuʻumaʻu ʻa e Tohi Tapú mo hono uaifí mo e fānaú. Te nau houngaʻia lahi ʻi heʻene ngaahi feinga ke tauhi kinautolu ke moʻui lelei fakaesino, fakaeongo mo fakalaumālie.​—ʻEf. 5:28, 29; 6:4.

“MOU NOFO MAʻU ʻI HEʻEKU ʻOFÁ”

18. Ko e hā naʻe fakapapauʻi ʻe Sioné?

18 Naʻe moʻui fuoloa ʻa Sione peá ne hokosia mo e ngaahi meʻa fakafiefia. Naʻá ne fekuki mo e ngaahi pole kehekehe ʻa ia naʻe mei fakavaivaiʻi ai ʻene tuí. Ka naʻá ne fai maʻu pē hono lelei tahá ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sīsuú, kau ai ʻa e fekau ke ʻofa ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko hono olá, naʻe fakapapauʻi ʻe Sione naʻe ʻofa ʻa Sihova mo Sīsū ʻiate ia pea te na ʻoange kiate ia ʻa e mālohi ke ikuʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pē. (Sione 14:15-17; 15:10; 1 Sio. 4:16) Naʻe halaʻatā ke lava ʻe ha meʻa naʻe fai ʻe Sētane mo ʻene fokotuʻutuʻú ʻo taʻofi ʻa Sione mei heʻene ongoʻi ʻa e ʻofá pea fakahāhā iá.

19. Ko e hā ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he 1 Sione 4:7 ke tau faí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

19 Hangē ko Sioné, ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku puleʻi ʻe Sētane, ʻa e ʻotua tāufehiʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení. (1 Sio. 3:1, 10) Ko hono lotó ke taʻofi ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ka heʻikai lava ke ne fai pehē kae ʻoua kuo tau fakaʻatā ia. Fakatauange ke tau fakapapauʻi ke ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, fakahāhā ʻa e ʻofá ʻi heʻetau leá pea fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofá ʻi he meʻa ʻoku tau faí. Te tau maʻu leva ai ʻa e fiemālie ʻi he hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo Sihová pea ko e moʻuí ʻe mohu ʻuhinga moʻoni.​—Lau ʻa e 1 Sione 4:7.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā naʻá ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sioné?

  • ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

  • ʻE lava fēfē ke fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi ʻuluʻi fāmilí ʻenau ʻofa ʻi honau fāmilí?

HIVA 11 ʻAi ʻa e Loto ʻo Sihová ke Fiefia

a Ko e ʻapositolo ko Sioné ʻoku fai ʻa e tui ko ia ʻa e “ākonga naʻe ʻofa ai ʻa Sīsuú.” (Sione 21:7) Ko ia naʻa mo ʻene kei talavoú, kuo pau pē naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakamānako. ʻI he ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sihova ke ne tohi ʻa e ngaahi meʻa lahi fekauʻaki mo e ʻofá. ʻE sivisiviʻi ʻi he kupu ko ení ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi naʻe tohi ʻe Sione pea te tau lāulea ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá.

b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha ʻuluʻi fāmili femoʻuekina ʻokú ne kau ʻi he ngāue tokoni ki he fakatamakí, poupou fakapaʻanga ki he ngāue ʻi māmani lahí pea fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke kau mo ia mo hono uaifí mo ʻena fānaú ʻi he lotu fakafāmilí.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share