KUPU AKO 23
ʻI he Kau mo Sihová, Heʻikai ʻAupito Te Ke Tuēnoa
“ʻOku ofi ʻa Sihova ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui kiate iá.”—SAAME 145:18.
HIVA 27 Kau mo Sihova!
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Ko e hā nai ʻoku ongoʻi tuēnoa ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová?
KO E tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau ongoʻi taʻelata ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ki he niʻihi, ʻoku mole vave atu ʻa e ngaahi ongoʻi ko ení. Ko e niʻihi kehe, ʻoku tolonga atu ʻa e ongoʻi taʻelatá. Te tau ongoʻi taʻelata nai naʻa mo ʻetau ʻi ha haʻohaʻonga ʻo ha kakai. ʻOku fāinga ʻa e niʻihi ke maheni mo ha fakatahaʻanga foʻou. ʻOku haʻu ʻa e niʻihi mei ha fāmili fekoekoeʻi, ka ʻoku nau fekuki mo e taʻelatá ʻi heʻenau hiki ʻo mamaʻo mei honau kāingá. Ka ko e niʻihi ʻoku nau ongoʻi lahi ʻa e ʻikai ke nau toe feohi mo ha ʻofaʻanga kuo mate. Pea ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi, tautefito ki he faʻahinga naʻa nau toki ako ʻa e moʻoní, ʻoku nau ongoʻi liʻekina ʻi hano liʻaki pe fakatangaʻi kinautolu ʻe ha fāmili taʻetui mo e kaungāmeʻa ki muʻá.
2. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau talí?
2 ʻOku ʻafioʻi mo mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa fekauʻaki mo kitautolu. ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi taʻelata aí, ʻokú ne ʻafioʻi ia, pea ʻokú ne loto ke tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ko iá. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihová? Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke tokoniʻi kitautolu tonu? Pea ʻe lava fēfē ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻi heʻetau fakatahaʻangá ʻoku nau ongoʻi taʻelatá? Tau lāulea angé ki he tali ʻo e ngaahi fehuʻi ko ení.
ʻOKU FAKATOKANGAʻI ʻE SIHOVA
Naʻe fekauʻi ʻe Sihova ha ʻāngelo ke fakapapauʻi kia ʻIlaisiā naʻe ʻikai ke ne tuēnoa (Sio ki he palakalafi 3)
3. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e tokanga kia ʻIlaisiā?
3 ʻOku tokanga vēkeveke ʻa Sihova ki he lelei ʻa e kotoa ʻene kau lotú. ʻOkú ne ofi mai kiate kitautolu taki taha, pea ʻokú ne fakatokangaʻi ʻa e taimi ʻoku tau ongoʻi lōmekina ai ʻi he ngaahi ongoʻi loto-siʻí. (Saame 145:18, 19) Fakakaukau ki he tokanga ʻa Sihova ki heʻene palōfita ko ʻIlaisiā. Ko e tangata faitōnunga ko iá naʻe moʻui lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ʻi he hisitōlia ʻo ʻIsilelí. Naʻe fakatangaʻi kakaha ʻa e kau lotu ʻa Sihová, pea ko ʻIlaisiā ʻa e tāketi tefito ʻa e ngaahi fili mālohi naʻa nau fakafepaki ki he ʻOtuá. (1 Tuʻi 19:1, 2) Ko e meʻa nai naʻe toe hohaʻa ki ai ʻa ʻIlaisiaá ko ʻene ongoʻi ko ia toko taha pē ʻa e palōfita naʻe kei tauhi kia Sihová. (1 Tuʻi 19:10) Naʻe vave hono fakatokangaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIlaisiā. Naʻe fekau atu ʻe Sihova ha ʻāngelo ke ne fakapapauʻi ki Heʻene palōfitá naʻe ʻikai te ne tuēnoa—naʻe kei toe pē ʻa e kau ʻIsileli manavahē-ʻOtua tokolahi!—1 Tuʻi 19:5, 18.
4. ʻOku anga-fēfē hono tapua mai ʻi he Maʻake 10:29, 30 ʻa e tokanga ʻa Sihova ki heʻene kau sevāniti ʻoku ʻikai nai ke poupouʻi ʻe he niʻihi kehé?
4 ʻOku mahinoʻi ʻe Sihova ʻi heʻetau fili ke tauhi kiate iá, ko e niʻihi ʻo kitautolu kuo pau ke tau tuku ange ʻa e ngaahi meʻa lahi. ʻOku kau nai ki ai ʻa e poupou ʻa e kāinga taʻetuí mo e kaungāmeʻa ki muʻá. Naʻe ʻeke ʻe he ʻapositolo ko Pitá kia Sīsū pea mahalo naʻe hā ʻi he tō hono leʻó ʻa e hohaʻa ʻo pehē: “Kuo mau liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē pea mau muimui ʻiate koe; ko e hā leva ha meʻa te mau maʻu ai?” (Māt. 19:27) Naʻe fakapapauʻi loto-māfana ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá te nau maʻu ha fāmili fakalaumālie tokolahi. (Lau ʻa e Maʻake 10:29, 30.) Pea ko Sihova, ʻa e ʻUlu hotau fāmili fakalaumālié, ʻokú ne talaʻofa mai te ne poupouʻi ʻa e faʻahinga ʻoku loto ke tauhi kiate iá. (Saame 9:10) Fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻaonga ʻe niʻihi ʻe lava ke ke fai ke maʻu ai ʻa e tokoni ʻa Sihová ʻi he faitau mo e ngaahi ongoʻi taʻelatá.
MEʻA ʻE LAVA KE KE FAI KAPAU ʻOKÚ KE ONGOʻI TUĒNOA
5. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku maʻu mei he tokangataha ki he anga hono tokoniʻi koe ʻe Sihová?
5 Tokangataha ki he anga hono tokoniʻi koe ʻe Sihová. (Saame 55:22) ʻE tokoni eni kiate koe ke tauhi maʻu ha vakai mafamafatatau ki ho tuʻungá. Ko ha tuofefine teʻeki mali ko Carol,b ʻoku ʻikai hano fāmili ʻi he moʻoní, ʻokú ne pehē: “ʻI he vakai atu mo fakalaulauloto ki he founga kuo poupouʻi ai au ʻe Sihova ʻi he ngaahi ʻahiʻahí ʻoku tokoni moʻoni ia kiate au ke ʻoua te u ongoʻi tuēnoa. Pea ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa Sihova ke tokoniʻi au ʻi he kahaʻú.”
6. ʻE lava fēfē ke fakalototoʻaʻi ʻe he 1 Pita 5:9, 10 ʻa e faʻahinga ʻoku nau fāinga mo e ongoʻi taʻelatá?
6 Fakakaukau ki he anga hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e kaungātui ʻoku nau ongoʻi taʻelatá. (Lau ʻa e 1 Pita 5:9, 10.) Ko Hiroshi, ko ha tokoua ʻa ia ʻi ha taʻu lahi ko ia toko taha pē ʻa e Fakamoʻoni ʻi hono fāmilí, ʻokú ne pehē: “ʻI he fakatahaʻangá, ʻoku faingofua ke sio ʻoku ʻikai ha taha ʻe haohaoa hono tuʻungá. ʻI hono ʻiloʻi ʻoku tau fai kotoa hotau lelei tahá ke tauhi kia Sihová ʻe lava ke fakalototoʻa ia ki he niʻihi ʻo kitautolu ʻoku kau toko taha pē ki he moʻoní.”
7. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi koe ʻe he lotú?
7 Tauhi maʻu ha taimi-tēpile fakalaumālie lelei. ʻOku kau ki heni ʻa e talanoa tauʻatāina kia Sihova fekauʻaki mo e anga hoʻo ongoʻí. (1 Pita 5:7) “Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha naʻá ne tokoniʻi au ke fekuki mo ʻeku taʻelatá ko e lotu tōtōivi kia Sihova,” ko e lea ia ʻa Massiel. Ko ha tuofefine kei siʻi naʻá ne ongoʻi ʻoku fakamavaheʻi ia mei hono fāmilí ʻi he taimi naʻá ne tuʻu ai maʻá e moʻoní. “Naʻá ne hoko ko ha Tamai moʻoni kiate au, pea naʻá ku lotu kiate ia ʻi he ʻaho kotoa, ʻo tuʻo lahi ʻi he ʻaho, ʻo ʻai ke ne ʻiloʻi ʻa e anga ʻeku ongoʻí.”
ʻE tokoni ʻa e fanongo ki he hiki-leʻo ʻo e Tohi Tapú mo e ʻū tohi Fakatohitapú ki he niʻihi tuēnoá ke siʻi ange ʻenau taʻelatá (Sio ki he palakalafi 8)c
8. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi koe ʻe he lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakalaulauloto ki aí?
8 Lau maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo fakalaulauloto ki ha ngaahi fakamatala pau ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e ʻofa ʻa Sihova kiate koé. Ko Bianca, ko ha tuofefine naʻe pau ke ne kātekina ʻa e ngaahi lea fakalotosiʻi mei hono fāmilí, ʻokú ne pehē: “Ko e lau mo e fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala Fakatohitapú mo e ngaahi talanoa ki he moʻui ʻa e kau sevāniti ʻa Sihova kuo nau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga meimei tatau ʻoku tokoni moʻoni ia kiate au.” Ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻoku nau ako maʻuloto ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapu ʻoku tautefito ʻene fakafiemālié, hangē ko e Saame 27:10 mo e ʻAisea 41:10. ʻOku ʻilo ʻe he niʻihi ko e fanongo ki he ngaahi hiki-leʻo ʻo e fakamatala ʻoku fai ai ʻa e akó ʻoku tokoni ia ke siʻi ange ʻenau ongoʻi taʻelata ʻi he teuteu ki he fakatahá pe ko e fai ʻenau lau Tohi Tapú.
9. ʻOku anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei hono maʻu ʻa e fakatahá?
9 Feinga mālohi ke maʻu maʻu pē ʻa e fakatahá. Te ke maʻu ʻaonga mei he polokalama fakalototoʻa, pea ʻe lava foki ke ke maheni ai mo ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Hep. 10:24, 25) Ko Massiel, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Neongo naʻá ku mā ʻaupito, naʻá ku fakapapauʻi ke maʻu ʻa e fakataha kotoa pē pea fai ha tali. Naʻe tokoni eni kiate au ke u ongoʻi ko e konga au ʻo e fakatahaʻangá.”
10. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke langa hake ha kaumeʻa mo e kau Kalisitiane faitōnungá?
10 Langa hake ha kaumeʻa mo e kau Kalisitiane faitōnungá. Kumi ki he ngaahi kaumeʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻe lava ke ke ako mei ai, naʻa mo e faʻahinga ko honau taʻumotuʻá pe puipuituʻá ʻoku kehe meiate koe. ʻOku fakamanatu mai ʻe he Tohi Tapú ko e potó ʻoku “ʻi he lotolotonga ʻo e kau taʻumotuʻá.” (Siope 12:12) ʻE lava ke toe ako lahi ʻa e kau taʻumotuʻa angé mei he faʻahinga faitōnunga kei siʻi angé. Naʻe kei siʻi ʻaupito ʻa Tēvita ʻia Sionatane, ka naʻe ʻikai taʻofi ʻe he meʻa ko iá ʻena fiefia ʻi heʻena kaungāmeʻa vāofí. (1 Sām. 18:1) Naʻe fetokoniʻaki ʻa Tēvita mo Sionatane ke tauhi kia Sihova neongo ʻa e ngaahi pole mafatukitukí. (1 Sām. 23:16-18) “Ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfiné ʻoku lava ke nau hoko moʻoni ko ʻetau ngaahi mātuʻa pe fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālie,” ko e lea ia ʻa Irina, ko ha tuofefine pea ko e Fakamoʻoni pē ia ʻe taha ʻi hono fāmilí. “ʻOku lava ke ngāueʻaki kinautolu ʻe Sihova ke fakalato ʻetau fiemaʻú.”
11. Ko e hā kuo pau ke ke fai ke langa hake ha kaumeʻa mālohi?
11 Ko hono maʻu ha ngaahi kaumeʻa foʻou ʻoku ʻikai nai ke faingofua, tautefito kapau ʻokú ke mā. Ko Ratna, ko ha tuofefine mā naʻá ne ako ʻa e moʻoní neongo ʻa e fakafepakí, ʻokú ne pehē, “Naʻe pau ke u tali ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia naʻá ku fiemaʻu ʻa e tokoni mo e poupou ʻa hoku fāmili fakalaumālié.” ʻE lava ke hoko ko ha pole ke vahevahe hoʻo ongoʻí ki ha taha, ka ko e fetuʻutaki tauʻatāina peheé ko e makatuʻunga ia ki ha kaumeʻa vāofi. ʻOku loto ho ngaahi kaumeʻá ke fakalototoʻaʻi mo poupouʻi koe, neongo ia ʻoku nau fiemaʻu ke ke tala ange ʻa e founga ke nau fakahoko ai iá.
12. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he ngāue fakafaifekaú ke maʻu ha ngaahi kaumeʻa lelei?
12 Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke maʻu ai ha ngaahi kaumeʻá ko e kau ʻi he ngāue fakafaifekaú mo e kaungā-Kalisitiané. Ko Carol, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Kuó u maʻu ha ngaahi kaumeʻa lelei ʻaki ʻa e fakamoleki ʻa e taimi mo e fanga tuofāfiné ʻi he ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi ngāue fakateokalati kehé. Kuo poupouʻi au ʻe Sihova ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú fakafou ʻi he ngaahi kaumeʻa ko ení.” Ko e langa hake ʻa e kaumeʻa mo e kau Kalisitiane faitōnungá ʻoku tuha moʻoni mo e feingá. ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi kaumeʻa ko iá ke tokoniʻi koe ke faitau mo e ngaahi ongoʻi loto-mamahí, hangē ko e taʻelatá.—Pal. 17:17.
ʻAI KE ONGOʻI ʻE HE NIʻIHI KEHÉ KO E KONGA KINAUTOLU HOTAU FĀMILÍ
13. Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa ʻi he fakatahaʻangá?
13 Ko e tokotaha kotoa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau maʻu ha fatongia ke tokoni ke maʻu ha ʻātakai ʻofa mo melino ʻa ia heʻikai ʻi ai ha taha ʻe ongoʻi tuēnoa ai. (Sione 13:35) Ko e meʻa ʻoku tau faí mo leaʻakí ʻe lava ke fakalototoʻa moʻoni! Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe ha tuofefine: “ʻI heʻeku ako ʻa e moʻoní, naʻe hoko ʻa e fakatahaʻangá ko hoku fāmili. Naʻe ʻikai ke u mei hoko ko ha Fakamoʻoni ʻa Sihova ka ne taʻeʻoua ʻenau poupoú.” Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ko kinautolu pē ʻoku kau ki he moʻoní ke nau ongoʻi ko ha konga kinautolu ʻo e fakatahaʻangá?
14. Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke fakakaumeʻa ki he faʻahinga foʻoú?
14 Tamuʻomuʻa ke fakakaumeʻa. ʻE lava ke tau kamata ʻaki hono talitali lelei loto-māfana ʻa e faʻahinga foʻoú ki he fakatahaʻangá. (Loma 15:7) Kae kehe, ʻoku tau loto ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he fakafeʻiloaki anga-fakakaumeʻá pē. ʻOku tau loto ke langa hake ʻa e kaumeʻa mālohi ʻi he faai atu ʻa e taimí. Ko ia fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia loto-māfana mo loto-moʻoni ʻi he faʻahinga foʻoú. Lolotonga ʻetau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau meʻa fakapulipulí, feinga ke mahinoʻi ʻa e meʻa nai ʻoku nau fouá. ʻE faingataʻa nai ki he niʻihi ke fakahaaʻi ʻenau ongoʻí, ko ia tokanga ke ʻoua te ke fakamālohiʻi kinautolu ke talanoa. ʻI hono kehé, ngāueʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi fakapotopoto pea fanongo anga-kātaki ki heʻenau talí. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke ʻeke ange ʻa e founga naʻa nau maʻu ai ʻa e moʻoní.
15. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e kau Kalisitiane matuʻotuʻá ki he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá?
15 Ko e kotoa ʻi he fakatahaʻangá te nau tupulaki fakalaumālie ʻi he taimi ʻoku fakamahuʻingaʻi ai kinautolu ʻe he kau Kalisitiane matuʻotuʻá, tautefito ki he kau mātuʻá. Ko Melissa, naʻe ʻohake ʻe heʻene faʻeé ʻi he moʻoní, ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻikai lava ke u fakahaaʻi ʻa e lahi ʻeku houngaʻia ʻi he fanga tokoua naʻa nau fakafaingamālieʻi kinautolu ke nau hoko ko ʻeku ngaahi tamai fakalaumālie ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. ʻI ha taimi pē naʻá ku fiemaʻu ai ke talanoá, naʻe ʻi ai ha tokotaha ke u hanga ki ai.” Ko Mauricio, ko ha tokoua kei siʻi naʻá ne ongoʻi liʻekina ʻi he taimi naʻe mavahe ai ʻene faiako Tohi Tapú mei he moʻoní, ʻokú ne pehē: “Ko e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui naʻe fakahāhā mai ʻe he kau mātuʻá naʻe tokoni lahi kiate au. Naʻa nau talanoa maʻu pē kiate au. Naʻa nau ngāue mo au ʻi he ngāue fakafaifekaú, vahevahe mai ʻa e ngaahi makakoloa mei heʻenau ako Tohi Tapu fakafoʻituituí, pea aʻu ʻo mau vaʻinga fakataha.” Ko Melissa mo Mauricio kuó na kau ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató.
ʻOku ʻi ai ha taha ʻi hoʻo fakatahaʻangá te ne houngaʻia ʻi hoʻo anga-leleí mo e feohí? (Sio ki he palakalafi 16-19)d
16-17. Ko e hā nai ʻa e ngaahi tokoni ʻaonga ʻe lava ke tau fai ki he niʻihi kehé?
16 Fai ha ngaahi tokoni ʻaonga. (Kal. 6:10) “Ko e meʻa pē ʻokú ke faʻa fiemaʻú ko ha kiʻi ngāue faingofua ʻoku fai ʻi he anga-lelei ʻi he taimi totonu,” ko e lea ia ʻa Leo, ʻoku ngāue ko ha misinale ʻi ha fonua mamaʻo mei hono fāmilí. “ʻOku ou manatuʻi ʻa e ʻaho ʻe taha naʻe hoko ha fakatuʻutāmaki kiate au ʻi ha kā. ʻI he faai atu pē ʻo u aʻu ki ʻapí, naʻá ku mafasia lahi. Ka naʻe fakaafeʻi au ʻe ha ongo meʻa ki ha houa kai maʻamaʻa. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ʻa e meʻa naʻa mau kaí, ka ʻoku ou manatuʻi naʻá na fanongo anga-ʻofa mai kiate au. ʻI he ʻosi iá, naʻá ku ongoʻi lelei ange!”
17 ʻOku tau fiefia kotoa ʻi he ngaahi kātoanga fakateokalatí, hangē ko e ʻasemipilī mo e fakataha-lahí, ʻo meimei ko e ʻuhingá ʻoku tau feohi ai mo e niʻihi kehé, ʻo talanoa fekauʻaki mo e polokalamá. Kae kehe, ko Carol, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē, “ʻOku mātuʻaki faingataʻa kiate au ʻa e ngaahi ʻasemipilií mo e fakataha-lahí.” Ko e hā hono ʻuhingá? “Neongo ʻoku ou ʻi he haʻohaʻonga ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe lauingeau naʻa mo e laui afe,” ko ʻene leá ia, “ʻoku nau faʻa nofo fakataha mo honau fāmilí. Kiate au, naʻe toe lahi ange ai ʻeku ongoʻi tuēnoá.” Ko e niʻihi ʻoku faingataʻa ke nau maʻu ha fakataha-lahi pe ʻasemipilī ʻi he hili pē ʻa e mole honau hoá ʻi he maté. ʻOkú ke ʻiloʻi ha taha ʻoku fekuki mo ha pole pehē? Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke ke fakaafeʻi ia ke kau fakataha mo ho fāmilí ʻi he kātoanga fakateokalati hokó?
18. ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e 2 Kolinitō 6:11-13 ʻi heʻetau fakahāhā ʻa e anga-talitali kakaí?
18 Fakamoleki ʻa e taimi fakataha. Feinga ke fakakau ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kehekehe ʻi hoʻo ngaahi fakatahatahá, tautefito ki he faʻahinga nai ʻoku nau ongoʻi tuēnoa. ʻOku tau loto ke “mātuʻaki fakaava atu ʻa [hotau] lotó,” tautefito ki he faʻahinga peheé. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 6:11-13.) “Naʻa mau fiefia maʻu pē ʻi hono fakaafeʻi kimautolu ʻe ha ngaahi kaumeʻa ke ʻaʻahi kiate kinautolu mo honau fāmilí pe te mau ʻeva fakataha,” ko e manatu ia ʻa Melissa, naʻe lave ki ai ki muʻá. ʻOku ʻi ai ha taha ʻi hoʻo fakatahaʻangá ʻe lava ke ke fakaaʻu ki ai ha anga-talitali kakai?
19. Ko fē nai ʻa e taimi ʻoku tautefito ʻene ʻaonga ke tau fakamoleki ai ʻa e taimi mo e kaungā-Kalisitiané?
19 ʻE ʻi ai nai ʻa e taimi ʻe tautefito ai hono fiemaʻu ʻe he kaungā-Kalisitiané ke tau feohi mo kinautolu. ʻE faingataʻa nai ki he niʻihi ke nau nofo mo honau kāinga taʻetuí lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó. Ko e niʻihi kehe ʻoku mātuʻaki fakalotomamahi kiate kinautolu ʻa e ngaahi ʻaho pau, hangē ko e ʻaho naʻe mate ai ha taha ʻofeina. ʻI heʻetau feohi mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau hokosia ʻa e ngaahi pole ko iá, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau “tokanga moʻoni” kiate kinautolú.—Fil. 2:20.
20. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lea ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 12:48-50 ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi taʻelata aí?
20 ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ongoʻi tuēnoa ai he taimi ʻe niʻihi ha Kalisitiane. Neongo ia, kuo pau ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻoku ʻafioʻi lelei ʻe Sihova ʻa e ngaahi ongoʻi peheé. ʻOkú ne tokonaki mai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú, ʻo fakafou mai ʻi hotau kaungā-Kalisitiané. (Lau ʻa e Mātiu 12:48-50.) Ko ia ai, ʻoku tau fakahaaʻi kia Sihova ʻetau houngaʻia ʻi heʻene fokotuʻutuʻu anga-ʻofá ʻi he taimi ʻoku tau fai ai hotau lelei tahá ke poupouʻi hotau fāmili fakalaumālié. Tatau ai pē pe ʻoku fēfē nai ʻetau ongoʻí ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau tuēnoa koeʻuhi ʻoku ʻi hotau tafaʻakí maʻu pē ʻa Sihova!
HIVA 2 ʻOku Mau Fakamālō Kiate Koe, Sihova
a ʻOkú ke faitau nai mo e ongoʻi taʻelatá ʻi he taimi ʻe niʻihi? Kapau ko ia, fakapapauʻi ʻoku ʻafioʻi lelei ʻe Sihova hoʻo fāingá pea ʻokú ne loto-lelei ke tokonaki mai ʻa e poupou ʻokú ke fiemaʻú. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he meʻa ʻe lava ke ke fai ke fekuki ai mo e ongoʻi taʻelatá. Te tau ako foki ki he founga ʻe lava ke ke fakalototoʻaʻi ai ʻa e kaungālotu ʻoku nau ongoʻi taʻelatá.
b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua kuo mate hono uaifí ʻokú ne maʻu ʻaonga mei he fanongo ki he ngaahi hiki-leʻo ʻo e Tohi Tapú mo e fakamatala ki he akó.
d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua mo hono ʻofefine ʻokú na ʻaʻahi ki ha tokoua taʻumotuʻa ʻi he fakatahaʻangá pea fakahāhā ʻa e anga-leleí kiate ia.