KUPU AKO 26
Tokoniʻi Kitautolu ʻe he ʻOfá ke Ikuʻi ʻa e Manavaheé
“ʻOku kau mo au ʻa Sihova; ʻe ʻikai te u ilifia.”—SAAME 118:6.
HIVA 105 “Ko e ʻOtuá ko e ʻOfa”
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi manavahē anga-maheni?
FAKAKAUKAU ki he hokosia moʻoni ko eni ʻi he moʻuí. Ko Nestor mo hono uaifí, ʻa María, naʻá na loto ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú.b Kae kehe, ke fakahoko iá, ʻe fiemaʻu ke na fakafaingofuaʻi ʻena moʻuí. Ka naʻá na manavahē naʻa ʻikai ke na fiefia moʻoni kapau te na moʻui ʻi ha kiʻi paʻanga siʻisiʻi pē. ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa Biniam ko ha taha ʻo e kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha fonua ʻoku fakafepakiʻi ai ʻetau ngāué, naʻá ne ʻiloʻi ʻi he hoko ko ha taha ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻe fakatangaʻi ia. Naʻe fakamanavahē ia kiate ia. Ka naʻá ne toe manavahē ange ki he founga ʻe fakafeangai nai ai hono fāmilí ʻi haʻanau ʻilo fekauʻaki mo ʻene lotu foʻoú. Ko Valérie naʻá ne puke lahi ʻi he kanisaá, pea naʻá ne fāinga ke maʻu ha toketā faitafa te ne tokaʻi ʻene ngaahi tui Fakatohitapu fekauʻaki mo e totó. Ko e moʻoni, naʻá ne manavahē naʻa faifai peá ne mate.
2. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau feinga ke ikuʻi ʻetau ngaahi manavaheé?
2 Kuó ke hokosia ha manavahē pehē? Ko e tokolahi ʻo kitautolu kuo tau hokosia ia. Kapau ʻoku ʻikai ke tau ako ke mapuleʻi ʻetau ngaahi manavaheé, ʻoku ngalingali te tau fai ʻa e ngaahi fili kovi ʻe aʻu ʻo ne uesia hotau vahaʻangatae mo Sihová. Ko e loto ia ʻo Sētané. ʻOkú ne toe feinga ke ngāueʻaki ʻetau ngaahi manavaheé ke ʻai kitautolu ke tau talangataʻa ki he ngaahi lao ʻa Sihová, kau ai ʻa e fekau ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. (Fkh. 12:17) Ko Sētane ʻokú ne fulikivanu, anga-fakamamahi mo mālohi. Ka ʻe lava ke ke maluʻi koe meiate ia. Anga-fēfē?
3. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ʻetau ngaahi manavaheé?
3 ʻI he taimi ʻoku tau tuipau ai ʻoku ʻofa mai ʻa Sihova kiate kitautolú—ʻokú ne kau mo kitautolú—ʻe lava ke tau ikuʻi ai ʻa e ngaahi feinga ʻa Sētané. (Saame 118:6) Ko e fakatātaá, ko e tokotaha-tohi ʻo e Saame 118 naʻá ne fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga fakamamahi. Naʻe tokolahi hono ngaahi filí, ʻo kau ai ʻa e kau māʻolunga (veesi 9, 10). ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ne faingataʻaʻia lahi (veesi 13). Pea naʻá ne maʻu ha akonaki mālohi meia Sihova (veesi 18). Neongo ia, naʻe ueʻi ʻa e tokotaha-tohi-saame ko iá ke ne hiva: “ʻE ʻikai te u ilifia.” Ko e hā naʻá ne ʻai ia ke ne ongoʻi malú? Naʻá ne ʻiloʻi neongo naʻe akonakiʻi ia ʻe Sihova, ko ʻene Tamai fakahēvaní naʻá ne ʻofa lahi ʻiate ia. Naʻe tuipau ʻa e tokotaha-tohi-sāmé neongo pe ko e hā ha tuʻunga naʻá ne fehangahangai mo ia, ko ʻene Tamai ʻofá te ne mateuteu maʻu pē ke tokoniʻi ia.—Saame 118:29.
4. Ko e hā ʻa e ngaahi manavahē ʻe lava ke tau ikuʻi kapau ʻoku tau falala ki he ʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú?
4 ʻOku fiemaʻu ke tau tuipau ʻoku ʻofa mai ʻa Sihova kiate kitautolu fakafoʻituitui. Ko ʻetau maʻu ʻa e tuipau ko iá te ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ʻa e manavahē anga-maheni ʻe tolu, ʻa ia ko e, (1) manavahē naʻa ʻikai malava ke tau tokonaki maʻa hotau fāmilí, (2) manavahē tangatá, pea (3) manavahē ki he maté. Ko e faʻahinga naʻe lave ki ai ʻi he palakalafi ʻuluakí naʻe malava ke nau ikuʻi ʻenau ngaahi manavaheé koeʻuhi naʻa nau tuipau ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá.
MANAVAHĒ NAʻA ʻIKAI MALAVA KE TAU TOKONAKI MAʻA HOTAU FĀMILÍ
Ko ha tokoua mo hono kiʻi fohá ʻi hono tafaʻakí, ʻokú ne ngāue toutai ke tokonaki fakamatelie maʻá e fāmilí (Sio ki he palakalafi 5)
5. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga te ne fakatupunga nai ha hohaʻa lahi ki ha ʻuluʻi fāmili? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)
5 Ko ha ʻuluʻi fāmili Kalisitiane ʻokú ne tokanga fakamātoato ki he fatongia ke tokangaʻi fakamatelie hono fāmilí. (1 Tīm. 5:8) Kapau ko ha ʻuluʻi fāmili koe, mahalo ʻi he lolotonga ʻa e mahaki fakaʻauha fakamuimuí naʻe ʻi ai ha taimi naʻe mei mole ai hoʻo ngāué. Naʻá ke hohaʻa nai naʻa ʻikai malava ke ke tokonaki ha meʻakai pea totongi ʻa e nofó pe ko e mōkisi ho ʻapí. Naʻá ke toe ilifia nai kapau ʻe mole hoʻo ngāué, heʻikai malava ke ke toe maʻu ha ngāue ʻe taha. Pe hangē ko Nestor mo María, naʻe lave ki ai ki muʻá, te ke toumoua nai ke fai ha feʻunuʻaki ʻi hoʻo ngāue paʻangá ʻa ia ʻe uesia ai hoʻo founga moʻuí. Kuo lavameʻa lahi ʻa Sētane ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi manavahē ko iá.
6. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku feinga ʻa Sētane ke tau tui ki aí?
6 ʻOku feinga ʻa Sētane ke ne ʻai ke tau tui ʻoku ʻikai ke tokanga mai ʻa Sihova kiate kitautolu fakafoʻituitui pea heʻikai ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻene haʻu ko ia ki he tokonaki maʻa hotau fāmilí. Ko e olá, te tau fakamulituku nai ʻoku fiemaʻu ke tau fai ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu ke tau kei maʻu pē ʻetau ngāue lolotongá, neongo kapau ʻoku ʻuhinga iá te tau tukunoaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú.
7. Ko e hā ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sīsū kiate kitautolú?
7 Ko Sīsū, ʻa ia ʻokú ne ʻiloʻi lelei ange ʻa e Tamaí ʻi ha toe taha, ʻokú ne fakapapauʻi mai ko hotau ʻOtuá “ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku [tau] fiemaʻú ki muʻa noa pē ke [tau] kole ia kiate iá.” (Māt. 6:8) Pea ʻoku ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻoku mateuteu ʻa Sihova ke tokonaki ʻetau ngaahi fiemaʻú. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane, ko e kau mēmipa kitautolu ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke tau fakapapauʻi ʻi he tuʻunga ʻo Sihova ko e ʻUlu ʻo e fāmilí, te ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻá ne hiki ʻi he 1 Tīmote 5:8.
ʻE fakapapauʻi ʻe Sihova te tau maʻu ʻetau fiemaʻú. Te ne ngāueʻaki nai hotau fanga tokouá (Sio ki he palakalafi 8)d
8. (a) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ʻa e manavahē naʻa ʻikai malava ke tau tokonaki maʻa hotau fāmilí? (Mātiu 6:31-33) (e) ʻE anga-fēfē nai ʻetau faʻifaʻitaki ki he ongo meʻa ʻi he fakatātaá ʻa ia ʻokú na vahevahe ha houa kai mo ha tuofefine?
8 ʻI he taimi ʻoku tau tuipau ai ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú pea ʻokú ne ʻofa ʻi hotau fāmilí, ʻoku ʻikai ke faingataʻa ke tui te tau maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻú. (Lau ʻa e Mātiu 6:31-33.) ʻOku loto ʻa Sihova ke tokonaki maʻatautolu, pea ko ha Tokotaha-Tokonaki anga-ʻofa ia mo nima-homo! ʻI heʻene fakatupu ʻa e māmaní, naʻá ne fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono ʻomai pē ʻa e ngaahi meʻa tefito ʻe fiemaʻu ke tau moʻui aí. Naʻá ne anga-ʻofa ʻo fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻa e ngaahi meʻa te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fiefia lahi. (Sēn. 2:9) Naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku mālō pē hono maʻu ʻetau ngaahi fiemaʻú, ʻoku lelei ke tau tokangataha ki heʻetau kei maʻu iá. Kuo ʻikai taʻelavameʻa ʻa Sihova ke tokonaki maʻatautolu. (Māt. 6:11) ʻOku fiemaʻu ke tau manatuʻi ko ha feilaulau fakamatelie pē ʻoku tau fai he taimí ni ʻoku halaʻatā haʻane tatau mo e meʻa ʻe ʻomai ʻe hotau ʻOtua ʻofá, ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. Ko e meʻa ia naʻe toki ʻiloʻi ʻe Nestor mo María.—ʻAi. 65:21, 22.
9. Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Nestor mo María?
9 Ko Nestor mo María naʻá na maʻu ha moʻui fiemālie ʻi Kolomupia. “Naʻá ma fakakaukau ke fakafaingofuaʻi ʻema moʻuí pea fakalahi ʻema ngāue fakafaifekaú,” ko ʻena leá ia, “ka naʻá ma ilifia naʻa ʻikai ke ma fiefia ʻi he maʻu ha paʻanga siʻisiʻí.” Ko e hā naʻá ne tokoniʻi kinaua ke ikuʻi ʻena manavaheé? Naʻá na fakakaukauloto ki he ngaahi founga lahi kuo fakamoʻoni ai ʻe Sihova ʻene ʻofa kiate kinauá. ʻI he tuipau te ne tokangaʻi maʻu pē kinauá, naʻá na fakafisi mei heʻena ngāue totongi leleí. Naʻá na fakatau atu hona ʻapí pea hiki ki ha tafaʻaki ʻo e fonuá naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau malanga ʻo e Puleʻangá. ʻOku anga-fēfē ʻena ongoʻi fekauʻaki mo ʻena filí? ʻOku pehē ʻe Nestor: “Kuó ma vakai ki he moʻoni ʻo e Mātiu 6:33. Kuo ʻikai ʻaupito ke ma masiva ʻi ha meʻa fakamatelie. Pea ʻokú ma fiefia ange ʻi he taimí ni.”
MANAVAHĒ TANGATA
10. Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau ofo ai ʻi he manavahē tangata ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá?
10 Ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau maʻu ha lēkooti kovi ʻi he fakatupu maumaú. (Tml. 8:9) Ko e fakatātaá, ʻoku ngāuehalaʻaki ʻe he kakaí honau mafaí, ko e kau faihiá ʻoku nau fai ʻa e ngaahi tōʻonga fakamālohi, ko e kau houtamaki ʻi he ʻapiakó ʻoku nau leakovia mo fakamanamanaʻi honau kaungāakó, pea ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku aʻu ʻo nau fakafeangai anga-fakamamahi ki honau fāmilí. Tāneʻineʻi ke manavahē tangata ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá! ʻOku anga-fēfē feinga ʻa Sētane ke ne ngāuehalaʻaki ʻetau manavahē tangatá?
11-12. ʻOku anga-fēfē hono ngāuehalaʻaki ʻe Sētane ʻetau manavahē tangatá?
11 ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e manavahē tangatá ke fakamālohiʻi kitautolu ke tau fakangaloku pea taʻofi kitautolu mei he malangá. ʻI he malumalu ʻo e tākiekina ʻa Sētané, ko e ngaahi puleʻangá kuo nau tapui ʻetau ngāué pea fakatangaʻi kitautolu. (Luke 21:12; Fkh. 2:10) Ko e ngaahi ʻelemēniti kehekehe ʻi he māmani ʻo Sētané ʻoku nau fakamafola ʻa e ngaahi fakamatala takihala mo e ngaahi loi fulikivanu fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e kakai ʻoku nau tui ki he ngaahi loi ko ení ʻoku nau manukiʻi nai kitautolu pe aʻu ʻo ʻohofi kitautolu. (Māt. 10:36) ʻOku tau ofo ʻi he ngaahi founga ʻa Sētané? ʻIkai ʻaupito. Naʻá ne ʻosi ngāueʻaki ia ʻi he ʻuluaki senitulí!—Ngā. 5:27, 28, 40.
Neongo kapau ʻoku fakafepakiʻi kitautolu ʻe he fāmilí, ʻe lava ke tau tuipau ki he ʻofa ʻa Sihová (Sio ki he palakalafi 12-14)e
12 Ko e manavahē ki he fakafepaki mei he ngaahi puleʻangá ʻoku ʻikai ko e meʻatau pē ia ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētané. Ki he niʻihi, ko e manavahē ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ki he moʻoní ʻoku lahi ange ia ʻi ha ngaohikovia fakaesino. ʻOku nau ʻofa lahi ʻi honau kāingá pea ʻoku nau loto ke nau hoko ʻo ʻiloʻi mo ʻofa kia Sihova. ʻOku fakalotomamahi kiate kinautolu ʻa e fanongo ki he lea taʻefakaʻapaʻapa ʻa honau kāingá ki he ʻOtua moʻoní pea mo ʻene kau lotú. Kae kehe, ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ko e ngaahi kāinga naʻa nau fakafepaki ʻi he kamatá naʻa nau haʻu ki he moʻoní ki mui ai. Ka tau pehē pē ʻoku fakamotumotu mai hotau fāmilí koeʻuhi ko ʻetau tui foʻoú? ʻE anga-fēfē ʻetau fakafeangaí?
13. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau tuipau ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ke fekuki mo hono liʻaki kitautolu ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí? (Saame 27:10)
13 ʻOku fakafiemālie kiate kitautolu ʻa e moʻoni fakaʻofoʻofa ʻoku tapua mai ʻi he Saame 27:10. (Lau.) ʻI he taimi ʻoku tau manatuʻi ai ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú, ʻoku tau ongoʻi malu ʻi he fehangahangai mo e fakafepakí. Pea ʻoku tau tuipau te ne fakapaleʻi kitautolu ʻi heʻetau kātakí. ʻE tokangaʻi ʻe Sihova ʻetau fiemaʻu fakaesino, fakaeongo mo fakalaumālié ʻo lelei mamaʻo ange ia ʻi ha toe taha! Ko e meʻa ia naʻe ʻiloʻi ʻe Biniam, ʻa ia naʻe lave ki ai ki muʻá.
14. Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Biniam?
14 Naʻe hoko ʻa Biniam ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová neongo ʻene ʻiloʻi te ne fehangahangai mo ha fakatanga kakaha. Fakakaukau ki hono tokoniʻi ʻa Biniam ʻe heʻene ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate iá ke ikuʻi ai ʻa e manavahē tangatá. “Ko e fakatangá naʻe kovi ange ia ʻi he meʻa naʻá ku ʻamanekiná,” ko ʻene leá ia. “Ka naʻá ku manavahē lahi ange ki he fakafepaki mei hoku fāmilí ʻi he fakangatangata mei he puleʻangá. Naʻá ku ilifia naʻa hoko ʻeku fili ke kau ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo fakalotomamahi ki heʻeku tamai taʻetuí pea ʻe fakakaukau hoku fāmilí naʻá ku taʻelavameʻa.” Neongo ia, naʻe tuipau ʻa Biniam ʻoku tokangaʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻokú Ne ʻofa aí. ʻOku fakamatala ʻa Biniam: “Naʻá ku fakakaukauloto ki he founga kuo tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻa e niʻihi kehé ke kātekina ʻa e faingataʻa fakaʻekonōmiká, tomuʻa fehiʻá mo e fakamālohí. Naʻá ku ʻiloʻi kapau te u pīkitai kia Sihova, te ne tāpuakiʻi au. ʻI he taimi naʻe toutou puke ai au pea aʻu ʻo fakamamahiʻí, naʻá ku hokosia tonu ai ʻa e lahi hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova kapau ʻoku tau nofoʻaki faitōnunga kiate ia.” Naʻe hoko ʻa Sihova ko ha Tamai moʻoni kia Biniam, pea ko ʻEne kakaí naʻa nau hoko ko ha fāmili moʻoni kiate ia.
MANAVAHĒ KI HE MATÉ
15. Ko e hā ʻoku anga-maheni ai ke tau manavahē ki he maté?
15 ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e maté ko ha fili. (1 Kol. 15:25, 26) Te tau ongoʻi loto-moʻua nai ʻi he fakakaukau atu ki he maté, tautefito ʻi he taimi ʻoku tau puke lahi ai pe ko hotau ngaahi ʻofaʻangá. Ko e hā ʻoku tau manavahē ai ki he maté? Koeʻuhí naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova mo e holi ke moʻui taʻengata. (Tml. 3:11) Ko e manavahē totonu ki he maté ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke maluʻi ʻetau moʻuí. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi fili lelei fekauʻaki mo ʻetau founga kaí mo e fakamālohisinó, kumi tokoni ki he kau toketaá pea maʻu mo ha faitoʻo ʻo ka fiemaʻu, pea fakaʻehiʻehi mei hono tuku ʻetau moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki.
16. ʻOku anga-fēfē feinga ʻa Sētane ke ngāueʻaki ʻetau manavahē fakanatula ki he maté?
16 ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane ʻoku tau koloaʻaki ʻetau moʻuí. Kae kehe, ʻokú ne taukaveʻi te tau feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú—naʻa mo ʻetau kaumeʻa mo Sihová—ke fakatolonga ʻetau moʻuí. (Siope 2:4, 5) He maʻuhala ē ko Sētane! Neongo ia, koeʻuhi ko Sētane “ʻokú ne malava ke fakatupunga ʻa e maté,” ʻokú ne feinga ke ngāueʻaki ʻetau manavahē fakanatula ki he maté ke ʻai ai ke tau liʻaki ʻa Sihova. (Hep. 2:14, 15) ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ko e kau fakafofonga ʻo Sētané ʻoku nau fakamanamanaʻi ke tāmateʻi ʻa e kau lotu ʻa Sihová kapau heʻikai ke nau siʻaki ʻenau tuí. ʻI ha ngaahi tuʻunga kehe, ʻoku ngāueʻaki nai ʻe Sētane ha tuʻunga fakafaitoʻo ʻokú ne fakamanamanaʻi ʻetau moʻuí ke ʻai kitautolu ke tau fakangaloku. Ko e kau toketaá pe ngaahi mēmipa taʻetui ʻo e fāmilí te nau tenge nai kitautolu ke tali ha huhu toto, ʻa ia ʻe maumauʻi ai ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. Pe ʻe feinga nai ha taha ke fakalotoʻi kitautolu ke tau fakakaukau ki ha founga fakafaitoʻo kehe ʻa ia ʻoku fepaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú.
17. ʻI he fehoanaki mo e Loma 8:37-39, ko e hā ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ke manavahē ki he maté?
17 Neongo ʻoku ʻikai ke tau fie mate, ʻoku tau ʻiloʻi ko Sihova heʻikai tuku ʻene ʻofa ʻiate kitautolú kapau ʻe mole ʻetau moʻuí. (Lau ʻa e Loma 8:37-39.) ʻI he taimi ʻoku mate ai ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihová, ʻokú ne tauhi kinautolu ʻi heʻene manatú, ʻo hangē pē ʻoku nau kei moʻuí. (Luke 20:37, 38) ʻOkú ne holi ke toe fokotuʻu mai kinautolu. (Siope 14:15) Kuo totongi ʻe Sihova ha mahuʻinga lahi koeʻuhi ke tau “maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Sione 3:16) ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e ʻofa lahi ʻa Sihova mo ʻene tokanga mai kiate kitautolú. Ko ia ʻi he ʻikai ke liʻaki ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau puke ai pe fakamanamanaʻi ʻe he maté, ʻoku tau hanga kiate ia ki ha fakafiemālie, poto mo e mālohi. Ko e meʻa tofu pē ia naʻe fai ʻe Valérie mo hono husepānití.—Saame 41:3.
18. Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Valérie?
18 ʻI he taʻu 35 ʻa Valérie, naʻá ne puke lahi ʻi ha kalasi ʻo e kanisaá ʻoku hāhāmolofia ʻene ʻasí. Fakakaukau ki he anga hono tokoniʻi ia ʻe he ʻofá ke ikuʻi ʻene manavahē ki he maté. ʻOkú ne pehē: “Ko ʻeku puke lahí naʻe liliu fakafokifā ai ʻema moʻuí. Naʻe fiemaʻu kiate au ha tafa lahi ka u moʻui. Naʻá ku kumi faleʻi ki he kau toketā faitafa tokolahi, ka naʻa nau fakafisi kotoa ke fai ʻa e tafá ʻo taʻekau ai ʻa e totó. Naʻá ku ilifia, kae fakatatau ki he fekau ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai ʻaupito haʻaku fakakaukau ke tali ha huhu toto! ʻI he kotoa ʻeku moʻuí, naʻe fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻene ʻofa lahi ʻiate aú. ʻI he taimi ko ení ʻoku ou maʻu ha faingamālie ke fakahāhā kiate ia ʻeku ʻofá. ʻI he taimi kotoa naʻá ku maʻu ai ha ongoongo kovi, naʻá ne ʻai au ke u toe fakapapauʻi lahi ange ke ʻai ʻa Sihova ke fiefia pea ʻoua ʻe tuku ke ikuna ʻa Sētane. Naʻe faai atu pē ʻo lava lelei hoku tafá ʻo ʻikai kau ai ʻa e totó. Neongo ʻoku ou kei puke pē, kuo tokonaki maʻu pē ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻokú ma fiemaʻú. Ko e fakatātaá, ʻi he fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻi he fakaʻosinga uike ki muʻa ke ʻilo ʻoku ou kanisaá, naʻa tau lāulea ki he kupu ‘Fehangahangai mo e Ngaahi Fakafili ʻi he ʻAho Ní ʻi he Loto-Toʻa.’c Naʻe fakafiemālieʻi kimaua ʻe he kupu ko ení. Naʻá ma toutou lau ia. Ko e ngaahi kupu hangē ko ení pea mo ha taimi-tēpile fakalaumālie lelei kuó ne ʻomai kiate au mo hoku husepānití ʻa e nonga ʻi loto pea kuó ne tokoniʻi kimaua ke hoko ʻo mafamafatatau pea fai ʻa e ngaahi fili lelei.”
IKUʻI ʻETAU NGAAHI MANAVAHEÉ
19. Ko e hā ʻoku vavé ni ke hokó?
19 ʻI he tokoni ʻa Sihová, ko e kau Kalisitiane takatakai he māmaní kuo nau ikuʻi ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻa pea kuo nau fakafepakiʻi lavameʻa ʻa e Tēvoló. (1 Pita 5:8, 9) Te ke lava foki mo koe. ʻOku vavé ni ke fekauʻi ʻe Sihova ʻa Sīsū mo hono kaungāpulé ke nau “veteki ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Tēvoló.” (1 Sio. 3:8) Hili iá, ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku nau tauhi kiate ia ʻi he māmaní “ʻe ʻikai ha meʻa te [nau] manavahē ki ai pea ʻe ʻikai ha ʻuhinga ke [nau] ilifia ai.” (ʻAi. 54:14; Mai. 4:4) Ka ʻi he teʻeki ke aʻu ki aí, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue mālohi ke ikuʻi ʻetau ngaahi manavaheé.
20. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ʻetau ngaahi manavaheé?
20 Kuo pau ke tau hokohoko atu hono ʻai ke mālohi ʻetau tuipau ʻoku ʻofa mo maluʻi ʻe Sihova ʻene kau sevānití. ʻE lava ke tau fai eni ʻaki ʻa e fakalaulauloto mo talanoa fekauʻaki mo e founga hono maluʻi ʻe Sihova ʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí. Pea ʻe lava ke tau fakakaukau ki he founga ʻo ʻene tokoniʻi fakafoʻituitui kitautolu ke fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga fakamamahí. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau ikuʻi ʻetau ngaahi manavaheé!—Saame 34:4.
HIVA 129 Te Tau Hanganaki Kātekina
a Ko e manavaheé ko ha ongoʻi anga-maheni ia ʻe lava ke ne maluʻi kitautolu mei he fakatuʻutāmakí. Ka ko e ʻulutukua ki he manavahē ʻikai leleí ʻe lava ke fakatupu maumau kiate kitautolu. Anga-fēfē? ʻE ngāueʻaki ia ʻe Sētane ke ne tauheleʻi kitautolu. ʻOku hā mahino, kuo pau ke tau ngāue mālohi ke mapuleʻi ʻa e faʻahinga manavahē ko iá. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolú? Hangē ko ia ʻe fakahaaʻi ʻi he kupu ko ení, ʻi he taimi ʻoku tau tuipau ai ʻoku tau kau mo Sihová pea ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolú, ʻe lava ke tau ikuʻi ha faʻahinga manavahē pē.
b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
c Sio ki he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo ʻOkatopa 15, 2012, p. 7-11.
d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha ongo meʻa mei he fakatahaʻanga fakalotofonuá ʻokú na ʻave ha meʻakai ki ha tuofefine ngāue mālohi mo hono fāmilí.
e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko e ongo mātuʻa ʻa ha tokoua kei siʻi ʻokú na fakafepakiʻi ʻene lotú, ka ʻokú ne tuipau ki he poupou ʻa e ʻOtuá.