LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w23 ʻAokosi p. 18-p. 19 pal. 3
  • Fehuʻi mei he Kau Lautohí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fehuʻi mei he Kau Lautohí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “Ke Fakamāʻoniʻoniʻi Ho Huafá”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Huafa ʻo Sihová—Ko ʻEne ʻUhinga Kiate Kitautolú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Huafa ʻo Sihová—Ko ʻEne ʻUhinga kia Sīsuú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Fakalāngilangiʻi ʻa e Huafa Lahi ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
w23 ʻAokosi p. 18-p. 19 pal. 3
Ko e kau ʻāngelo ʻi hēvaní mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he Palataisí ʻoku nau lotu fiefia kia Sihova pea fakahanga ʻenau fakahīkihikí ki heʻene saliote fakalangí.

ʻE fakatupunga ʻe Sihova ʻa hono huafá ke fakalāngilangiʻi ʻi he kotoa ʻo ʻitānití

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Naʻe anga-fēfē hono fakamāʻalaʻala ʻe he kupu “Ke Fakamāʻoniʻoniʻi Ho Huafá” ʻi he Taua Leʻo ʻo Sune 2020 ʻetau tui fekauʻaki mo e huafa ʻo Sihová mo hono tuʻunga-haú?

ʻI he kupu ko iá, naʻa tau ako ai ʻoku taha pē ʻa e ʻīsiu ʻoku fehangahangai mo e meʻamoʻui ʻatamaiʻia kotoa pē: Ko hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa lahi ʻo Sihová. Ko e ʻīsiu ʻo e tuʻunga-haú​—ʻa ia, ko e founga-pule ʻa Sihová ko e lelei tahá ia​—ko ha tafaʻaki ia ʻo e ʻīsiu lahí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ʻīsiu ʻo e anga-tonu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ko ha tafaʻaki ia ʻe taha ʻo e ʻīsiu lahí.

Ko e hā ʻoku tau fakamamafaʻi ai ʻi he taimí ni ko e ʻīsiu lahi tahá ʻoku fakatefito ʻi he huafa ʻo Sihová mo hono fakamāʻoniʻoniʻi iá? Tau sivisiviʻi angé ʻa e ʻuhinga ʻe tolu.

Ko ha ngata ʻoku lea kia ʻIvi.

Kuo lauʻikovi loi ʻe Sētane ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá talu mei he angatuʻu ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení

ʻUluakí, naʻe ʻohofi ʻe Sētane ʻa e huafa ʻo Sihová pe ko hono ongoongó, ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení. Ko e fehuʻi olopoto ʻa Sētane kia ʻIví naʻe fakahuʻunga ai ko Sihova ko ha ʻOtua naʻe ʻikai nima-homo naʻá ne fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata taʻefakaʻatuʻi kia ʻĀtama mo ʻIvi. Naʻe fakahalaʻi fakahangatonu leva ʻe Sētane ʻa e ngaahi lea ʻa Sihová, ʻo ne ui ʻa e ʻOtuá ko ha tokotaha loi. Ko ia naʻá ne lauʻikovi loi ʻa e huafa ʻo Sihová. Naʻá ne hoko ai “ko e Tēvoló,” ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “tokotaha lauʻikovi loi.” (Sione 8:44) Koeʻuhi naʻe tui ʻa ʻIvi ki he ngaahi loi ʻa Sētané, naʻá ne talangataʻa ki he ʻOtuá, ʻo fakafepaki ki hono tuʻunga-haú. (Sēn. 3:1-6) ʻOku lauʻikovi loi ʻe Sētane ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni, ʻo fakamafola ʻa e ngaahi loi fekauʻaki mo Sihova ko ha Tokotaha. Ko e faʻahinga ʻoku nau tui ki he ngaahi loi ko iá ʻoku ngalingali ange ke nau talangataʻa kia Sihova. Ko ia ki he kakai ʻa e ʻOtuá, ko e lauʻikovi loi fekauʻaki mo e huafa māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻa e fakamaau taʻetotonu kovi tahá. Ko e tupuʻanga tefito ia ʻo e mamahi mo e fulikivanu kotoa ʻi he māmaní.

Uá, ki he lelei ʻa e meʻa fakatupu kotoa pē, naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ke fakatonuhiaʻi hono huafá, ʻo fakaʻataʻatā ia mei he luma kotoa pē. Ko e meʻa mahuʻinga taha ia kia Sihová. Ko ia ʻokú ne pehē: “Ko hono moʻoní te u fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hoku hingoa lahí.” (ʻIsi. 36:23) Pea naʻe fakamahino ʻe Sīsū ʻa e meʻa ʻoku totonu ke muʻomuʻa taha ʻi he lotu ʻa e kau sevāniti faitōnunga kotoa ʻa Sihová ʻi heʻene pehē: “Ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá.” (Māt. 6:9) ʻOku toutou fakamamafaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa e mahuʻinga hono fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová. Fakakaukau ki ha fakatātā pē ʻe niʻihi: “ʻOange kia Sihova ʻa e lāngilangi ʻoku tuha mo hono huafá.” (1 Kal. 16:29; Saame 96:8) “Hiva fakahīkihiki ki hono huafa lāngilangiʻiá.” (Saame 66:2) “Te u fakalāngilangiʻi ho huafá ʻo taʻengata.” (Saame 86:12) Ko e taimi ʻe taha naʻe folofola tonu hifo ai ʻa Sihova mei he langí naʻe hoko ia ʻi he temipale ʻi Selusalemá, ʻa ia naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “Tamai, fakalāngilangiʻi ho huafá.” Naʻe tali ange leva ʻe Sihova: “Kuó u fakalāngilangiʻi ia pea te u toe fakalāngilangiʻi ia.”​—Sione 12:28.a

Tolú, ko e taumuʻa fuoloa ʻa Sihova ki he kahaʻú ʻoku felāveʻi ia mo hono huafá pe ongoongó. Fakakaukau angé: Hili ʻa e ʻahiʻahi fakaʻosi ʻi he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Afe ʻa Kalaisí, ko e hā ʻe hokó? ʻE kei hoko ʻa e ʻīsiu lahí, ʻa e fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ko ha meʻa ke ne fakamavahevaheʻi ʻa e ngaahi meʻamoʻui ʻatamaiʻiá? Ke tokoniʻi kitautolu ke tali ʻa e fehuʻi ko iá, tau manatuʻi ʻa e ongo tafaʻaki kehe ʻoku kaunga ki aí​—ko e anga-tonu ʻa e tangatá mo e tuʻunga-hau fakalevelevá. ʻE hokohoko atu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kuo nau fakamoʻoniʻi ʻenau faitōnungá ke fehangahangai mo e pole ʻo hono tauhi maʻu ʻenau anga-tonú? ʻIkai. Te nau haohaoa pea ʻosi ʻahiʻahiʻi kakato. Te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻE kei hoko ʻa e tuʻunga-hau fakalevelevá ko ha meʻa tefito ke lāulea ki ai, naʻa mo e fakatupu māvahevahe, ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻatamaiʻiá? ʻIkai. Ko e totonu mo e aoniu ʻo e founga-pule ʻa Sihová ʻe fokotuʻu ʻo taʻengata. Kae fēfē ʻa e huafa ʻo Sihová?

Ko e huafa ʻo Sihová ʻe fakamāʻoniʻoniʻi kakato ia ʻi he taimi ko iá, ʻo tauʻatāina kakato mei he lauʻikovi loí. Kae kehe, ʻe hokohoko atu ʻene tohoakiʻi ʻa e tokanga ʻa e faʻahinga faitōnunga kotoa ʻi hēvani mo māmani. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí te nau sio ki he hokohoko atu hono fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa fakaofó. Fakakaukau angé: Koeʻuhi ʻe fakafoki anga-fakatōkilalo ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga-pulé kotoa kia Sihova, ko e ʻOtuá te ne “tāfataha ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ki he tokotaha kotoa pē.” (1 Kol. 15:28) Hili iá, ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní te nau fiefia ʻi he “tauʻatāina lāngilangiʻia ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.” (Loma 8:21) Pea ko Sihova te ne fakahoko kakato ʻene taumuʻa fuoloá ke fakatahatahaʻi kotoa ʻa e meʻamoʻui ʻatamaiʻia ʻi hēvaní mo māmaní ko e fāmili lahi mo fāʻūtaha ʻe taha.​—ʻEf. 1:10.

ʻE kaunga fēfē ʻa e ngaahi meʻa ko iá ki he fāmili ʻo Sihova ʻi hēvani mo māmaní? ʻOku ʻuhinga lelei te tau maʻu ha holi vēkeveke ke hanganaki fakahīkihikiʻi ʻa e huafa fakaʻofoʻofa ʻo Sihová. Naʻe fakamānavaʻi ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá ke ne hiki: “ʻOfa ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá . . . ʻOfa ke fakahīkihikiʻi ʻa hono huafa lāngilangiʻiá ʻo taʻengata.” (Saame 72:18, 19) ʻI he kotoa ʻo ʻitānití, te tau hokohoko atu ke maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga foʻou mo fakafiefia ke fai pehē.

He ko ē, ko e huafa ʻo Sihová ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo ia. ʻOku fakamanatu tefito mai ʻe hono huafá ʻa ʻene ʻofá. (1 Sio. 4:8) Te tau manatuʻi maʻu pē naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova makatuʻunga ʻi he ʻofá, naʻá ne tokonaki mai ʻa e feilaulau huhuʻí makatuʻunga ʻi he ʻofa, pea naʻá ne fakahāhā ʻa e māʻoniʻoni ʻene founga-pulé makatuʻunga ʻi he ʻofá. Ka te tau hokohoko atu ke sio ki he founga hono fakafonu ʻe Sihova ʻene meʻa fakatupú ʻaki ʻene ʻofá. ʻI he kotoa ʻo ʻitānití, ʻe ueʻi kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ange kiate ia ko ʻetau Tamai pea ke hiva fakahīkihiki ki hono huafa lāngilangiʻiá.​—Saame 73:28.

a ʻOku toe fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko Sihova ʻokú ne ngāue “koeʻuhí ko hono huafá.” Ko e fakatātaá, ʻokú ne tataki ʻene kakaí, tokoniʻi kinautolu, fakahaofi kinautolu, fakamolemoleʻi kinautolu pea tauhi kinautolu ke nau moʻui​—koeʻuhí pē ko hono huafa lahí, ʻa Sihova.​—Saame 23:3; 31:3; 79:9; 106:8; 143:11.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share