LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w24 Sune p. 14-18
  • Naʻe Tokanga Mai ʻa Sihova ki Heʻeku Ngaahi Lotú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Naʻe Tokanga Mai ʻa Sihova ki Heʻeku Ngaahi Lotú
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO HA ʻAʻAHI NAʻÁ NE LILIU ʻEKU MOʻUÍ
  • MOʻUI LOLOTONGA ʻA E TAÚ
  • TUPU FAKALAUMĀLIE
  • NGĀUE TAIMI-KAKATO
  • TAUKAPOʻI ʻETAU TOTONU FAKALAÓ
  • TAUʻATĀINA LAHI ANGE ʻI KIUPA
  • TOKONI KI HOTAU FANGA TOKOUA ʻI LUANITĀ
  • FAKAPAPAUʻI KE NOFOʻAKI FAITŌNUNGA
  • “Oku Lelei Lahi Hake a Hoo Aloofa i he Moui”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Ko e Ngaahi Fili Totonú Naʻe Iku Ia ki he Ngaahi Tāpuaki Tuʻuloa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kuó U Fiefia ʻi he Ako mo e Faiako Fekauʻaki mo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Ko e Ngāue Fakafaifekau Taimi-Kakató​—Feituʻu Kuó Ne Taki Au ki Aí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
w24 Sune p. 14-18
Ko Marcel Gillet ʻi hono ʻōfisi ʻi he vaʻa Pelisiumé.

TALANOA KI HE MOʻUÍ

Naʻe Tokanga Mai ʻa Sihova ki Heʻeku Ngaahi Lotú

FAKAMATALA FAI ʻE MARCEL GILLET

ʻI HEʻEKU taʻu hongofulú, naʻá ku hanga hake ki he langí ʻo sio ki he ngingila ʻa e ngaahi fetuʻú ʻi he poʻulí. Naʻe ueʻi ai au ke u tūʻulutui hifo ʻo lotu. Naʻá ku toki ako pē fekauʻaki mo Sihova, ka naʻá ku fakahaaʻi kiate ia ʻa e ngaahi meʻa loloto naʻá ku hohaʻa ki aí. Ko e lotu ko iá ko e kamataʻanga ia ʻeku ʻaʻeva taʻengata mo Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e “Tokotaha-Fanongo ki he lotú.” (Saame 65:2) Tuku ke u talanoa ki he ʻuhinga naʻá ku lotu ai ki ha ʻOtua naʻá ku toki ʻiloʻi pē.

KO HA ʻAʻAHI NAʻÁ NE LILIU ʻEKU MOʻUÍ

Naʻe fanauʻi au ʻi Tīsema 22, 1929, ʻi Noville, ko ha kiʻi kolo ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faama ʻe hiva ofi ki Bastogne, ʻi he Belgian Ardennes. ʻOku ou manatu melie ki heʻeku tupu hake ʻi he fāmá mo ʻeku ongo mātuʻá. Ko au mo hoku tehiná ʻa Raymond naʻá ma tatau ʻa e huʻakau pulú ʻaki homa nimá ʻi he ʻaho taki taha pea tokoni ke utu ʻa e ngoué. Naʻe uouongataha moʻoni ʻa e nofó ʻi homau kiʻi koló, he naʻa mau fetokoniʻaki.

Ngāue fakataha mo hoku fāmilí ʻi he fāmá

Ko ʻeku ongo mātuʻá, ʻa Emile mo Alice, naʻá na mālohi he Katoliká. Naʻá na ʻalu ki he Misá ʻi he Sāpate kotoa. Kae kehe, ʻi he 1939 nai, naʻe haʻu ha kau tāimuʻa mei ʻIngilani ki homau koló pea tuʻuaki ki heʻeku tamaí ha tukuhau ki he makasini Consolation (ʻoku ui he taimí ni ko e ʻĀ Hake!). Naʻe ʻiloʻi vave ʻe heʻeku tamaí ko e moʻoní eni pea kamata lau ʻa e Tohi Tapú. ʻI heʻene taʻofi ʻene ʻalu ki he Misá, ko homau ngaahi kaungāʻapi anga-fakakaumeʻá, naʻa nau tafoki ʻo hoko ko e kau fakafepaki anga-kakaha. Naʻa nau tenge ʻeku tamaí ke nofo pē ʻi he Katoliká, ʻo iku atu ia ki ha ngaahi fakakikihi lahi.

Naʻá ku loto-mamahi lahi ke sio ki heʻeku tamaí ʻokú ne ʻi he malumalu ʻo e tenge lahi fakaʻulia. Naʻe ueʻi ai au ke kumi tokoni ki he ʻOtuá ʻi he lotu loto-moʻoni naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupú ni. ʻI he holo hifo ʻa e fakafepaki mei homau ngaahi kaungāʻapí, naʻe fonu hoku lotó ʻi he fiefia. Naʻá ku tuipau ko Sihova ʻa e “Tokotaha-Fanongo ki he lotú.”

MOʻUI LOLOTONGA ʻA E TAÚ

Naʻe ʻohofi ʻe he Siamane Nasí ʻa Pelisiume ʻi Mē 10, 1940, ʻo ne kamataʻi ha mavahe ʻa e tokolahi ʻo e kakai siviliané. Naʻe hola homau fāmilí ki he fakatonga ʻo Falaniseé. ʻI he fonongá, naʻe faʻa maʻu kimautolu ʻi he fetauʻaki anga-kakaha ʻi he vahaʻa ʻo e kau tau ʻa Siamané mo Falanisē.

ʻI heʻemau foki ki he fāmá, naʻa mau sio naʻe kaihaʻasia ʻemau ngaahi ngaʻotoʻotá. Ko ʻemau kulií pē, ʻa Bobbie, naʻe ʻi ai ke talitali kimautolú. Ko e ngaahi hokosia peheé naʻá ku fifili ai, ‘Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e taú mo e faingataʻaʻiá?’

Ko Marcel ʻi heʻene taʻu hongofulu tupú.

ʻI hoku taʻu hongofulu tupú, naʻá ku fakatupulekina ha vahaʻangatae loloto ange mo Sihova

ʻI he taimi ko iá, naʻa mau maʻu ʻaonga lahi mei he ngaahi ʻaʻahi ʻa Tokoua Emile Schrantz,a ko ha mātuʻa tāimuʻa faitōnunga. Naʻá ne fakamatalaʻi māʻalaʻala mei he Tohi Tapú ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e faingataʻá pea tali mo ʻeku ngaahi fehuʻi kehe fekauʻaki mo e moʻuí. Naʻá ku fakatupulekina ha vahaʻangatae loloto ange mo Sihova pea hoko ʻo tuipau ko ha ʻOtua ia ʻo e ʻofa.

Naʻa mo e ki muʻa ke ngata ʻa e taú, naʻe fiefia lahi homau fāmilí ʻi he fetuʻutaki maʻu pē mo e fanga tokouá. ʻI ʻAokosi 1943, naʻe ʻaʻahi mai ʻa Tokoua José-Nicolas Minet ki heʻemau fāmá ke fai ha malanga. Naʻá ne ʻeke, “Ko hai ʻoku loto ke papitaiso?” Ko au mo ʻeku tamaí naʻá ma hiki nima. Naʻá ma papitaiso ʻi ha kiʻi vaitafe ofi ki he fāmá.

ʻI Tīsema 1944 ko e kau tau ʻa Siamané naʻe kamata ʻenau ʻohofi lahi fakaʻosí ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo ʻIulopé—naʻe ʻiloa ko e Battle of the Bulge. Naʻa mau nofo ofi ki he feituʻu naʻe hoko ai ʻa e taú, pea naʻa mau nofo maʻu pē ʻi homau lalo falé ʻi ha māhina nai ʻe taha. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku hū ki tuʻa ke fafanga ʻa e fanga manú, naʻe fepāpaaki ha ngaahi foʻi mahafu ʻi he fāmá, ʻo punakaki ai ʻa e ʻato ʻo e fāmá. Ko ha sōtia ʻAmelika ʻi he fale tauhiʻanga monumanu he tafaʻakí naʻá ne ui mai, “Tokoto ki lalo!” Naʻá ku lele atu ʻo tokoto ʻi hono tafaʻakí, peá ne fakatui hono tataá ʻi hoku ʻulú ke maluʻi au.

TUPU FAKALAUMĀLIE

Ko homa ʻaho malí

Hili ʻa e taú, naʻe malava ke mau fetuʻutaki maʻu pē mo ha fakatahaʻanga ʻi Liège, naʻe tuʻu ʻi he kilomita nai ʻe 90 (maile ʻe 56) fakatokelau mei homau feituʻú. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe lava ke mau fokotuʻu ha kiʻi kulupu ako ʻi Bastogne. Naʻá ku kamata ngāue ʻi he potungāue ki he tukuhaú pea maʻu ʻa e faingamālie ke ako lao. Ki mui aí, naʻá ku ngāue ko ha kalake failēsisita. ʻI he 1951 naʻa mau fokotuʻutuʻu ha kiʻi ʻasemipilī fakasēketi ʻi Bastogne. Fakafuofua ki he toko teau naʻa nau haʻu ki aí, ʻo kau ai ha tuofefine tāimuʻa mātuʻaki faivelenga ko Elly Reuter. Naʻá ne ʻaka pasikala mai he kilomita ʻe 50 (maile ʻe 31). Naʻe vave ʻema femanakoʻakí peá ma fakamaʻu. Naʻe maʻu ʻe Elly ha tohi fakaafe ke hū ki he Akoʻanga Kiliatí ʻi ʻAmelika. Naʻá ne tohi ki he ʻuluʻi ʻapitangá ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻá ne ongoʻi ai naʻe pau ke ne fakafoki ʻa e fakaafé. Ko Tokoua Knorr, naʻá ne takimuʻa ʻi he kakai ʻa Sihová, naʻá ne tali anga-ʻofa ange mahalo pē ʻe ʻi ai ha ʻaho te ne kau nai mo hono husepānití ʻi he ako Kiliatí. Naʻá ma mali ʻi Fepueli 1953.

Ko Elly mo homa fohá, ʻa Serge

ʻI he taʻu tatau pē, naʻá ku maʻu mo Elly ʻa e ʻAsemipilī Sōsaieti Māmani Foʻoú ʻi he Yankee Stadium, Niu ʻIoke. ʻI heʻema ʻi aí, naʻá ku fetaulaki mo ha tokoua naʻá ne tuʻuaki mai ha ngāue lelei pea fakaafeʻi au ke hiki ki ʻAmelika. Hili ʻa e lotu kia Sihova fekauʻaki mo ia, naʻá ma fili ke ʻoua ʻe tali ʻa e tuʻuakí pea foki ki Pelisiume ke poupouʻi ʻa e kiʻi kulupu ʻo e kau malanga ʻe toko hongofulu ʻi Bastogne. ʻI he taʻu hokó naʻe tāpuakiʻi kimaua ʻaki ha kiʻi foha, ko Serge. Ko e meʻa fakamamahí, ʻi ha māhina ʻe fitu mei ai, naʻe puke ʻa Serge peá ne mate. Naʻá ma vahevahe homa mamahí kia Sihova ʻi he lotu, pea naʻe fakaivimālohiʻi kimaua ʻe he ʻamanaki papau ʻo e toetuʻú.

NGĀUE TAIMI-KAKATO

ʻI ʻOkatopa 1961, ne u maʻu ha ngāue konga-taimi naʻe fakaʻatā ai au ke tāimuʻa. Ka ʻi he ʻaho tatau pē, naʻe tā mai ʻa e sevāniti vaʻa ʻi Pelisiumé. Naʻá ne kole mai pe naʻá ku faingamālie ke kamata ngāue ko ha sevāniti fakasēketi (ʻoku ui he taimí ni ko e ʻovasia sēketí). Naʻá ku kole ange, “ʻE lava ke ma ʻuluaki ngāue tāimuʻa ki muʻa ke tali ʻa e vāhenga-ngāue ko ení?” Naʻe tali ʻeku kolé. Hili ʻema tāimuʻa ʻi he māhina ʻe valu, naʻá ma kamata ngāue fakasēketi ʻi Sepitema 1962.

Hili ʻa e taʻu ʻe ua ʻi he ngāue fakasēketí, naʻe fakaafeʻi kimaua ke ma ngāue ʻi he Pēteli ʻi Brussels. Naʻá ma kamata ngāue ai ʻi ʻOkatopa 1964. Ko e vāhenga-ngāue foʻou ko ení naʻá ne ʻomai kiate kimaua ʻa e tāpuaki lahi. Taimi nounou pē hili ʻa e ʻaʻahi mai ʻa Tokoua Knorr ki heʻemau Pētelí ʻi he 1965, naʻá ku ʻohovale ʻi hono fakanofo au ko ha sevāniti vaʻá. Ki mui ai, naʻe fakaafeʻi au mo Elly ke kau ki he kalasi hono 41 ʻo e Akoʻanga Kiliatí. Ko e lea ʻa Tokoua Knorr ʻi he taʻu ʻe 13 ki muʻa aí naʻe hoko moʻoni! Hili ʻa e maʻu tohi fakamoʻoni akó, naʻá ma foki ki he Pēteli Pelisiumé.

TAUKAPOʻI ʻETAU TOTONU FAKALAÓ

ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, kuó u maʻu ʻa e monū ke ngāueʻaki ʻeku ʻilo ki he laó ke tokoni ki hono taukapoʻi ʻetau tauʻatāina ke lotú ʻi ʻIulope mo e ngaahi feituʻu kehe. (Fil. 1:7) Naʻá ku fetuʻutaki heni mo e kau maʻu mafai mei he fonua laka hake he 55 ʻa ia naʻe fakangatangata pe tapui ai ʻetau ngāué. ʻI he ʻikai ke fakahaaʻi ʻeku taukei fakalaó, naʻá ku fakafeʻiloaki au ko ha “tangata ʻa e ʻOtuá.” Naʻá ku hanga maʻu pē ki he tataki ʻa Sihová ʻi he lotu, ʻo lāuʻilo “ko e loto ʻo ha tuʻi [pe fakamaau] ʻoku hangē ia ko ha ngaahi tafengavai ʻi he nima ʻo Sihová. ʻOkú ne fakatafe ia ki ha feituʻu pē ʻokú Ne finangalo ki aí.”—Pal. 21:1.

Ko ha hokosia ʻe taha naʻe tautefito ʻene maongo tuʻuloa kiate aú ko ʻeku fetalanoaʻaki mo ha mēmipa ʻo e Fale Alea ʻo ʻIulopé. Naʻá ku toutou fai ha ngaahi kole ke lea kiate ia, pea faifai atu pē ʻo ne loto ke ma fetaulaki. Naʻá ne pehē mai, “Te u ʻoatu pē hoʻo miniti ʻe nima, pea ʻoua naʻa toe ʻova ai.” Naʻá ku punou pea kamata lotu. Naʻe manavasiʻi ʻa e fakafofongá ʻo ne ʻeke mai pe ko e hā ʻeku meʻa naʻe faí. ʻI he hanga haké naʻá ku pehē ange, “Naʻá ku fakamālō ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e taha koe ʻene kau sevānití.” Naʻá ne ʻeke mai, “Ko e hā hoʻo ʻuhingá?” Naʻá ku fakahaaʻi ange ʻa e Loma 13:4. Ko ha tangata Palotisani ia, ko ia ko e konga Tohi Tapu ko ení naʻá ne puke ʻene tokangá. Ko e olá? Naʻá ne tuku mai ʻa e haafe houa, pea naʻe ola lelei ʻaupito ʻema fakatahá. Naʻe aʻu ʻo ne fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki heʻetau ngāué.

ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, kuo fepaki ʻa e kakai ʻa Sihová mo e ngaahi faitau fakalao ʻi ʻIulope ki he tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané, tauhi ʻo e fānaú, tukuhaú, mo e ngaahi meʻa kehe. Ko e monū ia kiate au ke u kau ki ai pea mātā tonu ʻa e anga hono ʻai ʻe Sihova ke tau lavameʻa mo ikuná. Kuo ikuna ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e keisi ʻe 140 tupu ʻi he Fakamaauʻanga ʻIulope ki he Ngaahi Totonu ʻa e Tangatá!

TAUʻATĀINA LAHI ANGE ʻI KIUPA

ʻI he 1990 tupú, naʻá ku ngāue mo Tokoua Philip Brumley, mei he ʻuluʻi ʻapitangá, mo Tokoua Valter Farneti, mei ʻĪtali, ke maʻu ʻa e tauʻatāina fakalotu lahi ange ki hotau fanga tokoua ʻi Kiupá, ʻa ia naʻe fakataputapui ai ʻetau ngāue faka-Kalisitiané. Naʻá ku tohi ki he ʻōfisi ʻamipasitoa Kiupa ʻi Pelisiumé pea fakataha leva mo ha ʻōfisa naʻe fili ke ngāue ki heʻemau kolé. ʻI heʻemau ʻuluaki ngaahi fakatahá, naʻe siʻisiʻi pē ʻa e fakalakalaka naʻa mau fai ʻi hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fetaʻemahinoʻaki naʻá ne fakatupunga ʻa e ngaahi fakataputapuí.

Ko au mo Philip Brumley mo Valter Farneti ʻi he taha ʻemau ngaahi ʻaʻahi ki Kiupa ʻi he 1990 tupú

Hili ʻa e kumi ki he tataki ʻa Sihová ʻi he lotu, naʻa mau fai ha kole pea maʻu mai ʻa e ngofua ke ʻave ʻa e Tohi Tapu ʻe 5,000 ki Kiupa. Naʻe aʻu lelei ʻa e ʻū Tohi Tapú pea naʻe tufaki ki he fanga tokouá, ko ia naʻa mau fakamulitukuʻaki ko Sihova naʻá ne tāpuakiʻi ʻemau ngaahi feingá. Naʻa mau kole leva ha ngofua ke toe ʻave ha Tohi Tapu ʻe 27,500. Naʻe toe tali ʻa e kole ko ení. Ko hono tokoniʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi Kiupá ke nau maʻu ha tatau fakafoʻituitui ʻo e Tohi Tapú naʻe ʻomi ai kiate au ʻa e fiefia lahi.

Kuó u ʻaʻahi ki Kiupa ʻi he taimi lahi ke tokoni ke toe lelei ange ʻa e tuʻunga fakalao ʻetau ngāué. ʻI he ngāue ko ení, naʻe lava ke u fokotuʻu ha ngaahi vahaʻangatae lelei mo e kau maʻu mafai fakapuleʻanga tokolahi.

TOKONI KI HOTAU FANGA TOKOUA ʻI LUANITĀ

ʻI he 1994, laka hake ʻi he toko 1,000,000 naʻe tāmateʻi ʻi ha fakaʻauha fakafaʻahinga ʻo e kau Tutisií ʻi Luanitā. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe tāmateʻi foki ha niʻihi ʻo hotau fanga tokouá. ʻIkai fuoloa mei ai naʻe kole ki ha kulupu ʻo e fanga tokouá ke fokotuʻutuʻu ha tokoni ʻofa ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fonuá.

ʻI he aʻu ʻemau kulupú ki Kigali, ko e kolomuʻá, naʻa mau sio ki he ʻōfisi liliu-leá mo e tauhiʻanga tohí naʻe avaava ʻi he ngaahi foʻi mahafú. Naʻa mau fanongo ʻi he ngaahi talanoa fakamamahi ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine naʻe fakapoongi ʻaki ʻa e hele pelu. Ka naʻa mau toe fanongo ki he ngaahi fakamatala ʻo hono fakahāhā ʻa e ʻofa faka-Kalisitiané. Ko e fakatātaá, naʻa mau fetaulaki mo ha tokoua Tutisī naʻá ne toitoi ʻi ha foʻi luo ʻi he ʻaho ʻe 28, ʻo maluʻi ia ʻe ha fāmili ʻo e Kau Fakamoʻoni Hutú. Lolotonga ha fakataha ʻi Kigali, naʻa mau ʻoatu ʻa e fakafiemālie fakalaumālie ki he fanga tokoua ʻe toko 900 tupu.

Fakatātā: 1. Ko ha tohi takafi matolu kuo mahaehae. 2. Ko Marcel mo ha ongo tokoua kehe lolotonga ʻa e tokoni ki he fakatamakí.

Toʻohema: Ko ha tohi naʻe tau ai ha foʻi mahafu ʻi heʻemau ʻōfisi liliu-leá

Toʻomataʻu: Ngāue felāveʻi mo e ngaahi tokoni fakatamakí

Naʻa mau kolosi leva he kauʻāfonuá ki Sāie (Lepupilika Temokalati ʻo Kongó ia he taimí ni) ke fekumi ki ha Kau Fakamoʻoni Luanitā tokolahi naʻa nau hola ki he ngaahi kemi hūfanga ofi ki he kolo ko Goma. Naʻe ʻikai ke mau maʻu kinautolu, ko ia naʻa mau lotu ʻo kole kia Sihova ke ne taki kimautolu kiate kinautolu. Naʻa mau sio leva ki ha taha ʻoku lue mai, pea naʻa mau ʻeke kiate ia pe ʻokú ne ʻilo ha Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. Naʻá ne tali mai, “ʻIo, ko ha Fakamoʻoni au. Te u fiefia ke ʻave kimoutolu ki he kōmiti tokoni fakatamakí.” Hili ha fakataha fakatupu langa hake mo e kōmiti tokoni fakatamakí, naʻa mau fakataha mo e kau kumi hūfanga ʻe toko 1,600 nai ke ʻoatu ha fakafiemālie mo ha fakalototoʻa fakalaumālie. Naʻa mau toe lau ha tohi mei he Kulupu Pulé. Naʻe maongo loloto ki he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa e fanongo ki he lea fakatupu tuipau: “ʻOku fakakau maʻu pē kimoutolu ʻi heʻemau ngaahi lotú. ʻOku mau ʻilo heʻikai ke liʻaki kimoutolu ʻe Sihova.” He moʻoni ē ko e ngaahi lea ko ia mei he Kulupu Pulé. ʻI he ʻahó ni, laka hake ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻe toko 30,000 ʻoku nau tauhi fiefia kia Sihova ʻi Luanitā!

FAKAPAPAUʻI KE NOFOʻAKI FAITŌNUNGA

Hili ʻa e meimei taʻu ʻe 58 ʻema nofo malí, naʻe mālōlō hoku hoa ʻofaʻanga ko Elly ʻi he 2011. Naʻe fakafiemālieʻi au ʻe Sihova ʻi heʻeku vahevahe hoku mamahí kiate ia ʻi he lotu. Naʻá ku toe maʻu ʻa e fakafiemālié ʻi hono vahevahe ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ki hoku ngaahi kaungāʻapí.

Neongo ʻoku ou taʻu 90 tupu, ʻoku ou kei kau pē ki he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ʻi he uike taki taha. Ko ha meʻa fakafiefia foki ia ke tokoni ki he Potungāue Lao ʻi heni ʻi he vaʻa Pelisiumé, ke vahevahe ʻeku hokosiá mo e niʻihi kehé, pea ke ʻaʻahi fakatauhisipi ki he faʻahinga kei siʻi ʻi he fāmili Pētelí.

Ko e taʻu nai eni ʻe 84 talu mei heʻeku fuofua lotu kia Sihová. Naʻe hoko ia ko e kamataʻanga ʻo ha fononga fakaofo kuo tohoakiʻi ai au ke toe ofi ange kiate ia ʻi ha toe taimi. He houngaʻia ē ko au ʻi he kotoa ʻeku moʻuí kuo tokanga mai ʻa Sihova ki heʻeku ngaahi lotú.—Saame 66:19.b

a Ko e talanoa ki he moʻui ʻa Tokoua Schrantz naʻe pulusi ia ʻi he ʻīsiu ʻo e Watchtower, Sepitema 15, 1973, p. 570-574.

b Lolotonga hono teuteuʻi ʻa e kupu ko ení, naʻe mohe ʻi he maté ʻa Tokoua Marcel Gillet ʻi Fepueli 4, 2023.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share