KUPU AKO 36
HIVA 89 Fanongo pea Maʻu ʻa e Palé
“Mou Hoko ko e Kau Fai ki he Folofolá”
“Mou hoko ko e kau fai ki he folofolá ʻo ʻikai ko e kau fanongo pē.”—SĒM. 1:22.
TAUMUʻÁ
Ko e kupu ko ení te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaivimālohiʻi ʻetau holi ke ʻikai ngata pē ʻi heʻetau lau fakaʻaho ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ka tau toe fakakaukau fekauʻaki mo ia pea ngāueʻaki ia ʻo toe kakato ange ʻi heʻetau moʻuí.
1-2. Ko e hā ʻokú ne ʻai ke fiefia ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá? (Sēmisi 1:22-25)
KO Sihova mo hono ʻAlo ʻofeiná ʻokú na loto ke tau fiefia. Ko e tokotaha-tohi ʻo e Saame 119:2 ʻokú ne pehē: “Fiefia ē ko kinautolu ʻoku nau tauhi ʻa ʻene ngaahi fakamanatú, ʻa ia ʻoku nau kumi kiate ia ʻaki ʻa e kotoa ʻo honau lotó.” Naʻe ʻomai ʻe Sīsū ʻa e fakapapauʻiʻanga lahi ange, ʻi heʻene pehē: “He fiefia ē ko e faʻahinga ʻoku fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá pea tauhi iá!”—Luke 11:28.
2 ʻI he tuʻunga ko e kau lotu ʻa Sihova, ʻoku tau hoko ko ha kakai fiefia. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi, ka ko e ʻuhinga mahuʻinga ʻe taha ko ʻetau lau tuʻumaʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea feinga mālohi ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó.—Lau ʻa e Sēmisi 1:22-25.
3. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá?
3 ʻOku lahi ʻa e ngaahi founga ʻoku tau maʻu ʻaonga ai ʻi heʻetau “hoko ko e kau fai ki he folofolá.” Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku tau ʻiloʻi ko ha sitepu mahuʻinga eni ki heʻetau hoko ʻo fakahōifua kia Sihová. ʻI heʻetau ʻiloʻi iá ʻoku ʻai ai kitautolu ke tau fiefia. (Tml. 12:13) ʻI heʻetau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, ʻoku lelei ange ai ʻetau moʻui fakafāmilí pea langa hake ha ngaahi kaumeʻa mālohi mo hotau kaungātuí. ʻOku ngalingali kuo hoko moʻoni ia ʻi hoʻo moʻuí. ʻIkai ngata aí, ʻoku tau fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi palopalema lahi ʻoku hoko ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau muimui ki he ngaahi founga ʻa Sihová. Ko e moʻoni, ʻoku tau loto-tatau mo Tuʻi Tēvita. Hili ʻa e hiva ʻo fekauʻaki mo e lao, ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fakamaau ʻa Sihová, naʻá ne fakamulitukuʻaki: “ʻI hono tauhi iá, ʻoku ʻi ai hano fuʻu totongi.”—Saame 19:7-11.
4. Ko e hā ko ha pole ai ke hoko ko e kau fai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
4 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē kiate kitautolu ke hoko ko e kau fai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo pau ke tau vaheʻi ha taimi ʻi heʻetau taimi-tēpile moʻumoʻuá ke lau mo ako ʻa e Tohi Tapú koeʻuhí ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau faí. Ko ia tau fakamanatu angé ha ngaahi fokotuʻu ʻe niʻihi ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke lau tuʻumaʻu ia. Te tau toe lāulea ki he meʻa te ne tokoniʻi kitautolu ke fakakaukau ki he meʻa ʻoku tau laú pea sio ki ha ngaahi founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai ʻa e meʻa ʻoku tau akó ʻi heʻetau moʻuí.
VAHEʻI ʻA E TAIMI KE LAU ʻA E FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ
5. Ko e hā ʻa e ngaahi fatongia ʻokú ne toʻo ʻa e konga lahi hotau taimí?
5 Ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻa Sihová ʻoku nau mātuʻaki femoʻuekina. ʻOku tau fakamoleki ha taimi lahi ʻi hono tokangaʻi hotau ngaahi fatongia Fakatohitapu kehekehé. Ko e fakatātaá, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau ngāue paʻanga ke tokonaki maʻa kitautolu pea mo hotau fāmilí. (1 Tīm. 5:8) Ko e kau Kalisitiane tokolahi ʻoku nau tokangaʻi ʻa e ngaahi kāinga ʻoku puke pe taʻumotuʻa. Pea ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ki heʻetau moʻui leleí tonu, ʻa ia ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi. Tānaki atu ki he ngaahi fatongia ko ení, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue ʻi he fakatahaʻangá. Ko ha fatongia tefito ʻe taha ko e kau faivelenga ʻi he ngāue fakamalangá. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi ngafa ʻokú ke maʻú, ʻe lava fēfē ke ke maʻu ʻa e taimi ke lau tuʻumaʻu ai ʻa e Tohi Tapú, fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke laú, pea ngāueʻaki ia?
6. ʻE lava fēfē ke ke fakamuʻomuʻa ʻa e lau Tohi Tapú? (Sio foki ki he fakatātaá.)
6 Ko e lau Tohi Tapú ko e taha ia ʻo e “ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé” kiate kitautolu ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiane, ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau ʻai ia ko ha meʻa ke fakamuʻomuʻa. (Fil. 1:10) ʻI he fekauʻaki mo e tangata fiefiá, ʻoku pehē ʻe he ʻuluaki sāmé: “Ko ʻene fiefiá ʻoku ʻi he lao ʻa Sihová, pea ʻokú ne lau leʻo-siʻi ʻa ʻEne laó ʻi he ʻaho mo e pō.” (Saame 1:1, 2) ʻOku hā mahino, ʻoku ʻuhinga iá ke vaheʻi ʻa e taimi ki hono lau iá. Ko fē ʻa e taimi lelei taha ke lau ai ʻa e Tohi Tapú? Ko e talí ʻe kehekehe nai kiate kitautolu tāutaha. Ka ko hono ʻai mahinó, ko ha taimi ia ʻe lava ke ke fai tuʻumaʻu ai ia. Ko ha tokoua ko Victor ʻokú ne pehē: “ʻOku ou saiʻia ke fai ʻeku lau Tohi Tapú ʻi he pongipongí. Neongo ʻoku ʻikai ke u saiʻia ke ʻā pongipongia, ʻoku siʻi ange ʻa e ngaahi fakahohaʻá ʻi he taimi pongipongí. ʻOku kei ʻataʻatā ʻeku fakakaukaú pea lava ke u tokangataha ange.” ʻOku hoko moʻoni nai eni ʻi ho tuʻungá? ʻEke hifo kiate koe, ‘Ko fē ʻa e taimi lelei taha kiate au ke lau ai ʻa e Tohi Tapú?’
Ko fē ʻa e taimi lelei taha ke lau ai ʻa e Tohi Tapú? Ko fē taimi ʻe lava ke ke fai tuʻumaʻu ai iá? (Sio ki he palakalafi 6)
FAKAKAUKAU KI HE MEʻA ʻOKÚ KE LAÚ
7-8. Ko e hā nai te ne taʻofi kitautolu mei he hoko ʻo maʻu ʻaonga kakato mei he meʻa ʻoku tau laú? Fakatātaaʻi.
7 Ka ko hono moʻoní, te tau lau maʻu pē nai ha fakamatala lahi kae ʻikai pē ke maʻu moʻoni ha meʻa mei ai. Kuo faifai ange peá ke lau ha meʻa pea taimi nounou pē mei ai ʻoku ʻikai ke ke toe manatuʻi ʻa e meʻa naʻá ke laú? Kuo hoko ia kiate kitautolu kotoa. Ko e meʻa fakamamahí, ʻe lava ke hoko eni ki heʻetau lau Tohi Tapú. Mahalo ʻoku tau fokotuʻu ha taumuʻa ke lau ha ngaahi vahe pau ʻo e Tohi Tapú ʻi he ʻaho taki taha. ʻOku taau ia ke fakaongoongoleleiʻi. ʻOku totonu ke tau fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa pea feinga ke pipiki ki ai. (1 Kol. 9:26) Kae kehe, ko hono lau ʻa e Tohi Tapú ko ha kamataʻanga ia—ko ha kamata lelei, ka ko ha kamata pē ia. ʻOku fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻaonga kakato mei hono lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.
8 Fakakaukau ki he fakatātā ko ení: Ko e ʻuluʻakaú ʻoku nau fiemaʻu ʻa e ʻuha ke nau moʻui. Ka ʻo kapau ʻe fuʻu lahi ʻa e ʻuhá ʻi ha vahaʻa taimi nounou, ʻoku ngahūhū nai ʻa e kelekelé. ʻI heʻene peheé, ko e toe lahi ange ʻa e ʻuhá heʻikai ke ʻaonga ia. ʻOku fiemaʻu ʻe he kelekelé ʻa e taimi ke mimisi ʻa e ʻuha naʻe tō hifó pea toki tufaki atu ki he ʻuluʻakaú. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono lau fakavave ʻa e Tohi Tapú, ʻo ʻikai malava ai ke tau fakakaukau mo manatuʻi pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau laú.—Sēm. 1:24.
Hangē pē ko e fiemaʻu ʻa e taimi ki he kelekelé ke ne mimisi pea ngāueleleiʻaki ʻa e ʻuhá, ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi ke tau fakakaukauloto pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Folofolá (Sio ki he palakalafi 8)
9. Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí kapau kuo tau tōʻongaʻaki hono lau fakavave ʻa e Tohi Tapú?
9 Kuó ke fakatokangaʻi ʻi ha taimi ʻokú ke lau fakavave pē ʻa e Tohi Tapú? Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí? Lau māmālie. Feinga ke fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke laú pe naʻá ke toki laú. ʻOku ʻikai totonu ke hoko eni ko ha meʻa faingataʻa. Kapau ʻoku hā ngali faingataʻa kiate koe ʻa e fakalaulaulotó, fēfē ke ke vakai ki ai ko e foʻi fakakaukau pē ki he meʻa ʻokú ke laú. Te ke fili nai ke fakalōloa hoʻo taimi akó ke fakakau ai ʻa e taimi ki he fakakaukau pe fakalaulauloto peheé. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, te ke fili nai ke lau ha ngaahi veesi siʻi pē pea ngāueʻaki ʻa e toenga taimí ke fakakaukau ai ki he meʻa kuó ke laú. “ʻOku ou tauhi ʻeku lau Tohi Tapú ke nounou, mahalo ko e vahe pē ʻe taha,” ko e lau ia ʻa Victor, naʻe lave ki ai ki muʻá. “Koeʻuhi ʻoku ou lau pongipongia ia, ʻoku malava ai ke u hanganaki fakakaukauloto ʻi he lolotonga ʻa e ʻahó ki he meʻa naʻá ku laú.” Pe ko e hā pē ʻa e founga ʻokú ke ngāueʻakí, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke lau ʻi ha founga ʻe fakaʻatā ai koe ke maʻu ʻa e ʻaonga lahi tahá mei hoʻo lau Tohi Tapú.—Saame 119:97; sio ki he puha “Ngaahi Fehuʻi ke Fakakaukau ki Ai.”
10. Fakatātaaʻi ʻa e founga te ke ngāueʻaki nai ai ʻa e meʻa ʻokú ke akó. (1 Tesalonaika 5:17, 18)
10 Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e taimi ʻokú ke lau Tohi Tapu aí pea mo e lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakamoleki ki aí, fakapapauʻi ke kumi ki ha ngaahi founga ke ngāueʻaki ai ʻa e meʻa ʻokú ke laú. ʻI hoʻo lau ha konga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻE lava fēfē ke u ngāueʻaki ʻa e fakamatala ko ení ʻi he taimí ni pe ʻi he kahaʻu vave maí?’ Ke fakatātaaʻí, tau pehē pē ʻoku kau ʻi hoʻo lau Tohi Tapú ʻa e 1 Tesalonaika 5:17, 18. (Lau.) Hili hono lau ʻa e ongo veesi ko iá, ʻe lava ke ke kiʻi tuʻu pea fakakaukau pe ʻoku tuʻo fiha hoʻo lotú pea ʻoku loloto fēfē. Pehē foki, ʻe lava ke ke fakakaukauloto ki he ngaahi meʻa ʻokú ke houngaʻia ai. Mahalo pē ʻokú ke fakapapauʻi te ke fakamālō kia Sihova ki ha meʻa pau ʻe tolu. Naʻa mo ha ngaahi miniti siʻi ʻo e tokangataha peheé, te ke hoko ai ʻi ha tuʻunga ko ha tokotaha fanongo pea mo ha tokotaha fai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Fakakaukau ki he founga te ke maʻu ʻaonga ai mei hono toutou ngāueʻaki ʻa e founga ko ení ʻi he ʻaho taki taha ʻi ha ngaahi konga kehe ʻo e Tohi Tapú ʻokú ke laú! ʻIo, te ke tupulaki ai ko ha tokotaha fai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Kae fēfē kapau ʻoku hā ngali ʻoku fuʻu lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke ke ngāue ki aí?
FOKOTUʻU ʻA E NGAAHI TAUMUʻA ʻUHINGA LELEI
11. Ko e hā ʻokú ke ongoʻi lōmekina nai ai ʻi he taimi ʻe niʻihi? ʻOmai ha fakatātā.
11 ʻI hoʻo lau ʻa e Tohi Tapú pea kumi ki he ngaahi founga ke ngāueʻaki ai ʻene tatakí, te ke ongoʻi lōmekina nai ʻi he taimi ʻe niʻihi. Fakakaukau ki he tuʻunga ko ení: Ko hoʻo lau Tohi Tapu ʻi he ʻaho ní ʻoku kau ki ai ʻa e akonaki ʻo e fakaʻehiʻehi mei hono fakahāhā ʻa e filifilimānakó. (Sēm. 2:1-8) ʻOkú ke sio ʻe lava ke ke fakaleleiʻi ʻa e anga hoʻo fakafeangai ki he niʻihi kehé, ko ia ʻokú ke fili ke fai ha ngaahi liliu. Tōtōatu! Pea ko ʻapongipongi leva ʻokú ke lau ha ngaahi veesi ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e mahuʻinga hono mapuleʻi hoʻo leá. (Sēm. 3:1-12) ʻOkú ke fakatokangaʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ke faʻa lea tuku hifo. Ko ia ʻokú ke fakapapauʻi te ke feinga ke lea lelei mo fakatupu langa hake. Ko hoʻo lau Tohi Tapu ʻi he ʻaho hono hokó ʻoku kau ki ai ha fakatokanga ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ko ha kaumeʻa ʻo e māmaní. (Sēm. 4:4-12) ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke ke filifili lelei ange hoʻo fakafiefiá. ʻI he ʻaho hono faá, te ke hoko nai ʻo ongoʻi lōmekina ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻoku fiemaʻu ke ke ngāue ki aí.
12. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te ke loto-siʻi kapau ʻoku fakahaaʻi ʻi hoʻo lau Tohi Tapú ʻoku fiemaʻu ke ke fai ha ngaahi liliu? (Sio foki ki he fakamatala ʻi laló.)
12 Kapau ʻokú ke fiemaʻu ke fai ha ngaahi liliu pe fakalakalaka, ʻoua ʻe loto-siʻi. Ko ha fakamoʻoni eni ʻoku lelei ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ho lotó. Ko ha tokotaha ʻoku anga-fakatōkilalo mo faitotonu kiate ia tonu ʻokú ne lau ʻa e Folofolá fakataha mo e taumuʻa ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ne ngāue ki aí.a Manatuʻi foki, ke kofuʻaki “ʻa e angaʻitangata foʻoú” ko ha foʻi ngāue hokohoko ia. (Kol. 3:10) Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke hanganaki hoko ko ha tokotaha fai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
13. ʻE lava fēfē ke ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻuhinga lelei? (Sio foki ki he fakatātaá.)
13 ʻI he ʻikai feinga ke ngāueʻaki ʻa e meʻa kotoa naʻá ke laú ʻi he taimi pē ʻe taha, fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻuhinga lelei. (Pal. 11:2) Te ke ʻahiʻahiʻi nai ʻa e founga ko ení: ʻAi ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ke fiemaʻu ke ngāue ki aí, pea fili leva mei ai ha meʻa ʻe taha pe ua ke ʻuluaki ngāue ki ai, ʻo tuku ʻa e ngaahi meʻa kehé ke toki ngāue ki ai ʻamui ange. Ko fē ʻoku totonu ke ke kamata aí?
ʻI he ʻikai feinga ke ngāue ki he meʻa kotoa naʻá ke laú ʻi he taimi pē ʻe taha, fēfē ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻuhinga lelei? Mahalo ko e tokangataha ki ha poini ʻe taha pe ua (Sio ki he palakalafi 13-14)
14. Ko fē ʻa e ngaahi taumuʻa ʻe lava ke ke kamata aí?
14 Te ke fili nai ke kamata ʻi ha taumuʻa ʻoku faingofua ange kiate koe ke aʻusia. Pe te ke fili nai ke ngāue ki ha tafaʻaki ʻokú ke ongoʻi ʻoku fiemaʻu lahi taha ke fakaleleiʻí. ʻI hoʻo ʻiloʻi pē ʻa hoʻo taumuʻá, fai ha fekumi ʻi heʻetau ʻū tohí, mahalo ʻo ngāueʻaki ʻa e Watch Tower Publications Index pe ko e Tataki Fakaefekumi Maʻá e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Lotu fekauʻaki mo hoʻo taumuʻá, kole kia Sihova ki ha “holi mo e mālohi [ke ke] ngāue.” (Fil. 2:13) Ngāueʻaki leva ʻa e meʻa kuó ke akó. ʻI hono fai ha fakalakalaka ʻi hoʻo ʻuluaki taumuʻá, ʻoku ngalingali ʻe ueʻi lahi ange ai koe ke ngāue ki ha taumuʻa ʻe taha. Ko hono moʻoní, ʻi hoʻo fai ha fakalakalaka ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e moʻui faka-Kalisitiané pe ko ha ʻulungaanga faka-Kalisitiane ʻe taha, mahalo ʻe faingofua ange ai kiate koe ke fai pehē ʻi he ngaahi tafaʻaki kehé.
TUKU KE “NGĀUE” ʻIATE KOE ʻA E FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ
15. ʻOku anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e kakai ʻa Sihová mei he tokolahi ʻoku nau lau ʻa e Tohi Tapú? (1 Tesalonaika 2:13)
15 ʻOku taukaveʻi ʻe he kakai ʻe niʻihi kuo tuʻo lahi ʻenau lau ʻa e Tohi Tapú. Ka ʻoku nau tui moʻoni ki he Tohi Tapú? Kuo nau ngāueʻaki ia pe fakaʻatā ia ke ne tākiekina ʻenau ʻalunga moʻuí? Ko e meʻa fakamamahí, ko e tali ki aí ko e ʻikai. He kehe ē ko ia mei he kakai ʻa Sihová! Hangē ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku tau tali ʻa e Tohi Tapú “hangē tofu pē ko ia ko hono tuʻunga moʻoní, ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.” ʻIkai ko ia pē, ʻoku tau feinga ke fakahāhā ʻoku ngāue ia ʻi heʻetau moʻuí.—Lau ʻa e 1 Tesalonaika 2:13.
16. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke hoko ko e kau fai ki he Folofolá?
16 ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē ke lau pea ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Te tau fāinga nai ke maʻu ʻa e taimi ke lau ai ia. Pe te tau hehema nai ke lau fakavave ia pea ʻikai malava ʻo tau fakakaukau ki he meʻa ʻoku tau laú. Pe te tau ongoʻi lōmekina nai ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau fakaleleiʻí. Pe ko e hā pē nai ha pole ʻokú ke fehangahangai mo ia, ʻoku ʻikai ke taʻealaikuʻi. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke ke ikuʻi ia. ʻOfa ke tau fakapapauʻi ke tali ʻene tokoní pea hoko, ʻo ʻikai ko e kau fanongo pea ngalo, ka ko e kau fai ki he Folofolá. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e lahi ange ʻetau lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻuí, ko e lahi ange ia ʻetau fiefiá.—Sēm. 1:25.
HIVA 94 Houngaʻia ki he Folofola ʻa e ʻOtuá
a Sio ʻi he jw.org ʻi he vitiō Meʻa ʻOku Leaʻaki ʻe Ho Toʻumeʻá—Lau Tohi Tapu.