KUPU AKO 9
HIVA 51 ʻOku Tau Fakatapui ki he ʻOtuá!
Hoko ʻo Papitaiso ʻo ʻOua ʻe Toe Tautoloi
“Ko e hā koā ʻokú ke kei tautoloi aí? Tuʻu, papitaiso.”—NGĀ. 22:16.
TAUMUʻÁ
Maʻu ʻa e mālohi ʻokú ke fiemaʻu ke fakalakalaka ai ki he papitaisó ʻaki ʻa e lāulea ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau Samēliá, Saula ʻo Tāsusí, Koliniusi mo e kau Kolinitoó.
1. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ʻe niʻihi ke hoko ʻo papitaisó?
ʻOKÚ KE ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e tokotaha kuó ne foaki atu ʻa e meʻaʻofa lelei kotoa pē, naʻa mo hoʻo moʻuí tonu? ʻOkú ke loto ke fakahāhā hoʻo ʻofa kiate iá? Ko e founga lelei taha ke fai ai iá ko e fakatapui koe kiate ia pea fakaʻilongaʻi leva hoʻo fakatapuí ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí. Ko e ongo sitepu ko ení ʻokú ne ʻai koe ke ke hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo Sihová. Ko hono olá, ko hoʻo Tamaí mo e Kaumeʻá te ne tataki mo tokangaʻi koe koeʻuhí te ke hoko ko e meʻa ʻaʻana. (Saame 73:24; ʻAi. 43:1, 2) Ko e fakatapuí mo e papitaisó ʻokú ne toe ʻoatu ʻa e ʻamanaki ʻo e fiefia ʻi ha moʻui taʻehanongataʻanga.—1 Pita 3:21.
2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
2 ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻokú ne taʻofi koe mei he hoko ʻo papitaisó? Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ko koe pē. Kuo ʻi ai ʻa e laui miliona naʻe pau ke nau fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻenau tōʻongá mo e anga ʻenau fakakaukaú koeʻuhi ke taau ke papitaiso. ʻOku nau tauhi kia Sihova ʻi he taimí ni ʻi he fiefia mo e faivelenga. Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he niʻihi naʻa nau papitaiso ʻi he ʻuluaki senitulí? Tau lāulea angé ki he ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga naʻa nau fehangahangai mo iá pea vakai ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei heʻenau faʻifaʻitakiʻangá.
NAʻE PAPITAISO ʻA E KAU SAMĒLIÁ
3. Ko e hā ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ki he papitaisó naʻe fehangahangai nai mo e kau Samēlia ʻe niʻihi?
3 Ko e kau Samēlia ʻi he ʻaho ʻo Sīsuú naʻa nau kau ki ha kulupu lotu mavahe naʻe tuʻu ʻi he feituʻu ʻo Sīkemi mo Samēlia ʻo e kuonga muʻá, ʻi he fakatokelau ʻo Siuteá. Ki muʻa ke lava ʻa e kau Samēliá ʻo papitaisó, naʻe pau ke nau maʻu ha ʻilo kakato ange ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe tui ʻa e kau Samēliá ko e ngaahi tohi pē naʻe fakamānavaʻí ʻa e ʻuluaki tohi ʻe nima ʻo e Tohi Tapú—meia Sēnesi kia Teutalōnome—pea ngalingali mo e tohi ʻa Siosiuá. Kae kehe, ko e kau Samēliá naʻa nau ʻamanekina ʻe hoko mai ʻa e Mīsaiá, ʻo makatuʻunga ʻi he talaʻofa ʻa e ʻOtuá naʻe hiki ʻi he Teutalōnome 18:18, 19. (Sione 4:25) Koeʻuhí ke nau hoko ʻo papitaiso, naʻe pau ke nau tali ʻa Sīsū ko e Mīsaia naʻe talaʻofá. Ko e “tokolahi ʻo e kau Samēlia” naʻa nau fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá. (Sione 4:39) Ko e niʻihi kehe naʻe pau nai ke nau ikuʻi ʻa e tomuʻa fehiʻa naʻe faiaka loloto ʻi he vahaʻa ʻo e kau Samēliá mo e kau Siú.—Luke 9:52-54.
4. Fakatatau ki he Ngāue 8:5, 6, 14, naʻe anga-fēfē tali ʻa e kau Samēlia ʻe niʻihi ki he malanga ʻa Filipé?
4 Ko e hā naʻe tokoni ki he kau Samēliá ke nau hoko ʻo papitaisó? ʻI he taimi naʻe malangaʻaki ai ʻe Filipe ko e ʻevangelioó “ʻa e Kalaisí kiate kinautolu,” ko e niʻihi ʻo e kau Samēliá naʻa nau “tali . . . ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.” (Lau ʻa e Ngāue 8:5, 6, 14.) Ko Filipé naʻe ʻi ai hono puipuituʻa faka-Siu, ka naʻe ʻikai ke nau fakafepakiʻi ia. Mahalo naʻa nau manatuʻi ʻa e ngaahi veesi mei he Penitātusí ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke ne filifilimānako. (Teu. 10:17-19) ʻIkai ko ia pē, naʻa nau “tokangataha . . . ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Filipé” ʻo fekauʻaki mo e Kalaisí, pea naʻa nau lāuʻilo ki he fakamoʻoni māʻalaʻala naʻe tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Filipe. Naʻá ne toe fakahoko ʻa e ngaahi mana lahi, ʻa ia naʻe kau ai hono fakamoʻui ʻa e puké pea kapusi ʻa e fanga tēmenioó.—Ngā. 8:7.
5. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke ke ako mei he kau Samēliá?
5 Naʻe mei lava ke fakaʻatā ʻe he kau Samēlia ko iá ʻa e tomuʻa fehiʻá pe ko e siʻisiʻi ʻenau ʻiló ke taʻofi kinautolu mei he fakalakalaká. Ka naʻe ʻikai ke nau fakaʻatā ke hoko ʻa e meʻa ko iá. Naʻe ʻikai ke toe tautoloi ʻa e kau Samēliá mei he papitaisó hili ʻenau tuipau naʻe akoʻi ange ʻe Filipe ʻa e moʻoní. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú: “ʻI heʻenau tui kia Filipé, ʻa ia naʻá ne talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe papitaiso fakatouʻosi leva ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine.” (Ngā. 8:12) ʻOkú ke tuipau ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e moʻoní pea ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau ikuʻi ʻa e tomuʻa fehiʻá pea feinga mālohi ke fefakahāhāʻaki ʻa e ʻofa moʻoní—ʻa e fakaʻilonga ʻo e kau Kalisitiane moʻoní? (Sione 13:35) Ko ia fai leva ha ngāue, ʻo falala pau ʻe tāpuakiʻi koe ʻe Sihova.
6. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Ruben?
6 Ko Ruben, mei Siamane, naʻá ne tupu hake ʻi ha fāmili Fakamoʻoni. Kae kehe, ʻi heʻene kei siʻí, naʻá ne veiveiua fekauʻaki mo e ʻi ai ʻa Sihová. Naʻe anga-fēfē ʻene ikuʻi ʻene ngaahi veiveiuá? ʻI heʻene ʻiloʻi naʻe siʻisiʻi ʻene ʻiló, naʻá ne fili ke fai ha meʻa lahi ange. Naʻá ne pehē: “ʻI heʻeku ako fakafoʻituituí, naʻe fiemaʻu ke u fai ha meʻa ki heʻeku ngaahi veiveiuá. Naʻe pau ke u toutou ako ʻa e kaveinga ʻo e ʻevalūsiō.” Naʻá ne lau ʻa e tohi Is There a Creator Who Cares About You? Ko e tohi ko iá naʻá ne tākiekina mālohi ʻa Ruben. Naʻá ne pehē loto pē, ‘Tāmani! ʻOku ʻi ai moʻoni ʻa Sihova.’ Pea ʻi he lolotonga ha ʻaʻahi ki he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmaní, naʻe fakalolotoʻi ʻe Ruben ʻene houngaʻia ki he mana ʻo ʻetau fetokouaʻaki fāʻūtaha fakavahaʻapuleʻangá. ʻI he foki ʻa Ruben ki Siamané, naʻá ne papitaiso ʻi hono taʻu 17. Kapau ʻokú ke veiveiua fekauʻaki mo e meʻa kuó ke akó, fai ha meʻa ʻaki ʻa e fekumi ʻi heʻetau ʻū tohí. Ko e ngaahi veiveiuá ʻe lava ke ikuʻi ia ʻaki ʻa e “ʻa e ʻilo totonu.” (ʻEf. 4:13, 14) Pea ʻi hoʻo fanongo ki he ngaahi līpooti fekauʻaki mo e ʻofa mo e fāʻūtaha ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová ʻi he ngaahi feituʻu kehe ʻo e māmaní pea sio ki he fakamoʻoni ʻo e meʻá ni ʻi hoʻo fakatahaʻangá tonu, ko hoʻo houngaʻia ki heʻetau fetokouaʻaki ʻi māmani lahí ʻe tupulaki.
NAʻE PAPITAISO ʻA SAULA ʻO TĀSUSÍ
7. Ko e hā ʻa e fakakaukau naʻe pau ke fakatonutonu ʻe Saulá?
7 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Saula ʻo Tāsusí. Naʻá ne fakalakalaka lelei ʻi he lotu faka-Siú pea naʻá ne maʻu ha puipuituʻa faka-Siu tuʻu-ki-muʻa. (Kal. 1:13, 14; Fil. 3:5) ʻI he taimi ko iá, naʻe vakai ʻa e kau Siu tokolahi ki he kau Kalisitiané ko e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní, ko ia naʻe fakatangaʻi anga-kakaha kinautolu ʻe Saula. Naʻá ne maʻuhala ʻo pehē naʻá ne fai ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. (Ngā. 8:3; 9:1, 2; 26:9-11) Ka ke tali ʻe Saula ʻa Sīsū pea hoko ʻo papitaiso ko ha Kalisitiané, naʻe pau ke ne loto-lelei ke hoko ko ha tāketi tefito ʻo e fakatangá.
8. (a) Ko e hā naʻe tokoni kia Saula ke ne hoko ʻo papitaisó? (e) Fakatatau ki he Ngāue 22:12-16, naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe ʻAnanaia ʻa Saulá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
8 Ko e hā naʻe tokoni kia Saula ke ne hoko ʻo papitaisó? ʻI he hā ʻa e ʻEiki ko Sīsū kuo fakalāngilangiʻí kia Saulá, naʻá ne kui. (Ngā. 9:3-9) ʻI he ʻaho ʻe tolu, naʻá ne ʻaukai pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne fakalaulauloto ki he meʻa naʻá ne toki hokosiá. ʻIo, naʻe hoko ʻa Saula ʻo tuipau ko Sīsū ʻa e Mīsaiá pea ko hono kau muimuí naʻa nau tōʻongaʻaki ʻa e lotu moʻoní. Kuo pau pē naʻe kei ongoʻi tautea ʻa Saula ʻi heʻene kau ʻi hono tāmateʻi ʻo Sitīvení! (Ngā. 22:20) ʻI he ʻosi ʻa e ʻaho ʻe tolú, ko ha ākonga ko ʻAnanaia naʻá ne fakaofiofi anga-ʻofa kia Saula, ʻo fakaʻā hono matá, pea fakalototoʻaʻi ia ke papitaiso ʻo ʻikai toe toloi. (Lau ʻa e Ngāue 22:12-16.) Naʻe tali anga-fakatōkilalo ʻe Saula ʻa e tokoní peá ne loto-lelei ke fou ʻi ha ʻalunga moʻui foʻou.—Ngā. 9:17, 18.
Te ke tali ʻa e fakalototoʻa ke papitaisó, hangē ko Saulá? (Sio ki he palakalafi 8)
9. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke ke ako meia Saulá?
9 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako meia Saula. Naʻe mei lava ke ne fakaʻatā ʻa e pōlepolé pe ko e manavahē tangatá ke ne taʻofi ia mei he hoko ʻo papitaisó. Ka naʻe ʻikai ke ne fakaʻatā ia ke hoko. Naʻe anga-fakatōkilalo ʻa Saula ʻo liliu hono ʻalunga moʻuí ʻi he taimi naʻá ne tali ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e Kalaisí. (Ngā. 26:14, 19) Naʻe loto-lelei ʻa Saula ke hoko ko ha Kalisitiane neongo naʻá ne ʻiloʻi ʻe fakatangaʻi ai ia. (Ngā. 9:15, 16; 20:22, 23) Hili ʻene papitaisó, naʻe hokohoko atu ʻene falala kia Sihova ke tokoniʻi ia ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe. (2 Kol. 4:7-10) Ko hoʻo papitaiso ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻe tesiʻi nai ai hoʻo tuí pe ʻe taki atu nai ki ha ngaahi ʻahiʻahi, ka te ke maʻu ha tokoni. ʻE lava ke ke falala pau ki he poupou taʻemamotu ʻa e ʻOtuá pea mo Kalaisí.—Fil. 4:13.
10. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Anna?
10 Ko Anna naʻe tupu hake ʻi ha fāmili lea faka-Keeti ʻi ʻIulope Hahake. Hili ʻa e papitaiso ʻene faʻeé, naʻe kamata ako Tohi Tapu ʻa Anna ʻi hono taʻu 9 ʻi hono fakaʻatā ia ʻe heʻene tamaí. Kae kehe, naʻe fakatupunga heni ʻa e ngaahi palopalema mo hono kāingá, ʻa ia naʻa nau nofo fakataha mo e fāmili ʻo Anna. Naʻe vakai ʻa e ngaahi kāingá ko ha meʻa fakamā ia ki ha taha ke mavahe mei he lotu ʻa e fanga kuí. ʻI he taʻu 12 ʻa Anna, naʻá ne kole ha ngofua ki heʻene tamaí ke ne hoko ʻo papitaiso. Naʻe loto ʻa ʻene tamaí ke ʻiloʻi pe ko ʻene fili fakafoʻituitui ia pe naʻe tenge ia ʻe ha tokotaha. Naʻá ne tali ange, “ʻOku ou ʻofa kia Sihova.” Naʻe loto-lelei ʻene tamaí ke ne papitaiso. Hili iá, naʻe fehangahangai ʻa Anna mo e ngaahi founga kehekehe ʻo e manukí mo e ngaohikoviá. Naʻe tala ange ʻe he taha ʻo hono ngaahi kāingá, “ʻE lelei ange ke ke tuli ki ha ʻalunga moʻui taʻetaau pea ifi tapaka ʻi hoʻo hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.” Naʻe anga-fēfē fekuki ʻa Anna? Naʻá ne pehē, “Naʻe tokoniʻi au ʻe Sihova ke u hoko ʻo mālohi, pea naʻe poupouʻi lahi au ʻe heʻeku faʻeé mo ʻeku tamaí.” ʻOku tauhi ʻe Anna ha lēkooti ʻo e ngaahi taimi pau kuó ne ongoʻi ai ʻa e toʻukupu ʻo Sihová ʻi heʻene moʻuí. ʻOkú ne vakai ki ai mei he taimi ki he taimi koeʻuhí ke ʻoua ʻe ngalo ʻiate ia ʻa e founga kuo tokoniʻi ai ia ʻe Sihová. Kapau ʻokú ke manavahē ki he fakafepakí, manatuʻi ʻe tokoniʻi foki koe ʻe Sihova.—Hep. 13:6.
NAʻE PAPITAISO ʻA KOLINIUSI
11. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe fehangahangai mo Koliniusí?
11 ʻOku ʻomai foki ʻi he Tohi Tapú ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Koliniusí. Ko ha “senituliō” ia ʻa ia ko ha ʻeikitau ʻo e kau sōtia ʻe toko 100 ʻi he kau tau Lomá. (Ngā. 10:1, fkm. ʻi lalo) Ko ia ai, naʻá ne maʻu nai ha tuʻunga mahuʻinga ʻi he sōsaietí mo e ngāue fakakautaú. Naʻá ne “fai ʻa e ngaahi foaki ʻofa lahi ki he kakaí.” (Ngā. 10:2) Naʻe fekau ʻe Sihova ʻa e ʻapositolo ko Pitá ke talaki ʻa e ongoongo leleí kiate ia. Naʻe hanga ʻe he tuʻunga ʻo Koliniusí ʻo fakatupunga ia ke tautoloi mei he papitaisó?
12. Ko e hā naʻe tokoni kia Koliniusi ke hoko ʻo papitaisó?
12 Ko e hā naʻe tokoni kia Koliniusi ke ne hoko ʻo papitaisó? ʻOku tau lau naʻá ne “manavahē ki he ʻOtuá fakataha mo e kotoa ʻo hono falé.” Pea naʻe fai maʻu pē ʻe Koliniusi ʻa e hū tōtōaki ki he ʻOtuá. (Ngā. 10:2) ʻI hono talaki ʻe Pita ʻa e ongoongo leleí kia Koliniusí, ko ia mo hono fāmilí naʻa nau tali ʻa Kalaisi pea naʻa nau papitaiso leva. (Ngā. 10:47, 48) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe loto-lelei ʻa Koliniusi ke fai ha faʻahinga feʻunuʻaki pē naʻe fiemaʻu meiate ia koeʻuhi ke ne lava ʻo lotu kia Sihova fakataha mo hono fāmilí.—Sios. 24:15; Ngā. 10:24, 33.
13. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke ke ako meia Koliniusí?
13 Hangē ko Saulá, naʻe mei fakaʻatā ʻe Koliniusi ʻa hono tuʻungá ke taʻofi ia mei he hoko ko ha Kalisitiané. Ka naʻe ʻikai ke ne fakaʻatā ia ke hoko. ʻOku fiemaʻu ke ke fai ha ngaahi liliu lahi ʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo tali ʻa e moʻoní? Kapau ko ia, ʻe hoko ʻa Sihova ko ho Tokotaha-Tokoni. Te ne tāpuakiʻi hoʻo fakapapau ke tauhi kiate ia ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú.
14. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tsuyoshi?
14 Ko Tsuyoshi, mei Siapani, naʻe pau ke ne fai ha liliu ʻi heʻene ngāué koeʻuhi ke taau ki he papitaisó. Naʻá ne tokoni pule ʻi he ʻapiako ngaahi matalaʻiʻakau ko Ikenobo. ʻI he taimi naʻe ʻikai malava ai ke ʻalu ʻa e pule akó ki he ngaahi putú, naʻe faʻa fakafofongaʻi ia ʻe Tsuyoshi ʻi he ngaahi ouau lotu-Putá. Kae kehe, ʻi he ako ʻe Tsuyoshi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e kau maté, naʻe hoko ʻa ʻene kau ʻi he ouau ko ʻení ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga ki he papitaisó. Naʻá ne fai ha fili fakafoʻituitui ke ʻoua ʻe kau ʻi he ngaahi ouau lotu-Putá. (2 Kol. 6:15, 16) Naʻe talanoa ʻa Tsuyoshi ki he pule akó fekauʻaki mo e kaveingá. Ko e hā ʻa e olá? Naʻe malava ke kei tauhi ʻe Tsuyoshi ʻene ngāué ʻo ʻikai fiemaʻu ke ne kau ʻi he ngaahi ouaú. Naʻá ne papitaiso ʻi ha taʻu ʻe taha hili ʻene kamata ako ʻa e Tohi Tapú.a Kapau ʻoku fiemaʻu ke ke feʻunuʻaki hoʻo ngāué koeʻuhi ke fakahōifua ki he ʻOtuá, hoko ʻo fakapapauʻi te ne tokonaki ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻu mo ho fāmilí.—Saame 127:2; Māt. 6:33.
NAʻE PAPITAISO ʻA E KAU KOLINITOÓ
15. Ko e hā ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ki he papitaisó naʻe fehangahangai mo e kau Kolinitoó?
15 Ko Kolinitō ʻo e kuonga muʻá naʻe ʻiloa ʻi heʻenau tuli ki he meʻa fakamatelié pea mo e ʻulungaanga taʻetāú. Ko e tokolahi naʻe nofo aí naʻa nau tuli ki he ngaahi founga moʻui ʻoku ʻikai fakahōifua ki he ʻOtuá. ʻOku hā mahino, ko ha ʻātakai pehē naʻe hoko ko ha pole moʻoni ki ha taha pē te ne tali ʻa e ongoongo leleí. Neongo ia, ʻi he aʻu ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kolo ko iá pea malangaʻi ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo e Kalaisí, “ko e tokolahi ʻo e kau Kolinitō ko ia naʻe fanongó naʻe kamata ke nau tui pea nau papitaiso.” (Ngā. 18:7-11) Naʻe hā leva ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí kia Paula ʻi ha vīsone peá ne pehē: “ʻOku tokolahi ʻeku kakai ʻi he koló ni.” Ko ia naʻe hokohoko atu ʻa e malanga ʻa Paula ʻi aí ʻi ha taʻu ʻe taha mo e konga.
16. Ko e hā naʻe tokoni ki he niʻihi ʻi Kolinitō ke ikuʻi ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ki he papitaisó? (2 Kolinitō 10:4, 5)
16 Ko e hā naʻe tokoni ki he kau Kolinitoó ke nau hoko ʻo papitaisó? (Lau ʻa e 2 Kolinitō 10:4, 5.) Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá mo hono laumālie māʻoniʻoni mālohí naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke fai ʻa e ngaahi liliu lahi ʻi heʻenau moʻuí. (Hep. 4:12) Ko e faʻahinga ʻi Kolinitō naʻa nau tali ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo Kalaisí naʻe malava ke nau liʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi tōʻonga hangē ko e faʻa konaá, kaihaʻá mo e fakasōtomá.—1 Kol. 6:9-11.b
17. Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he kau Kolinitoó?
17 Fakatokangaʻi neongo naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi ʻi Kolinitō naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi tōʻonga naʻe mātuʻaki faiaka loloto naʻe pau ke nau ikuʻi, naʻe ʻikai ke nau fakaʻosiʻaki ʻo pehē ʻe fuʻu faingataʻa kiate kinautolu ke hoko ko ha kau Kalisitiane. Naʻa nau fai ʻa e feinga tōtōivi ke fononga ʻi he hala ʻefiʻefi ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá. (Māt. 7:13, 14) ʻOkú ke fāinga ke ikuʻi ha ʻulungaanga kovi pe ko ha tōʻonga hala koeʻuhi ke hoko ʻo papitaiso? ʻOua ʻaupito ʻe foʻi ʻi he faitaú! Kōlenga kia Sihova ki hono laumālie māʻoniʻoní ke tokoniʻi koe ke talitekeʻi ʻa e holi ke fai ʻa e meʻa ʻoku koví.
18. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Monika?
18 Ko Monika, mei he fonua ko Siōsiá, naʻá ne ngāue mālohi ke liʻaki ʻa e lea taʻemaʻá mo e fakafiefia taʻetāú koeʻuhi ke fakalakalaka ki he papitaisó. Naʻá ne pehē: “Lolotonga ʻeku taʻu hongofulu tupú, naʻe fakaivimālohiʻi au ʻe he lotú. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova naʻá ku loto ke fai ʻa e meʻa totonú, pea naʻá ne tokoniʻi mo tataki maʻu pē au.” Naʻe papitaiso ʻa Monika ʻi hono taʻu 16. ʻOku ʻi ai ha ngaahi tōʻonga ʻoku fiemaʻu ke ke liʻaki koeʻuhi ke tauhi kia Sihova ʻi ha founga fakahōifua? Hokohoko atu ʻa e kole kiate ia ki ha mālohi ke fai ʻa e ngaahi liliú. ʻOku tokonaki nima-homo ʻe Sihova ʻa hono laumālie māʻoniʻoní.—Sione 3:34.
KO HOʻO TUÍ ʻE LAVA KE NE HIKI HA MOʻUNGA
19. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ikuʻi ha ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga hangē ha moʻungá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
19 Hoko ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe pea ʻokú ne loto ke ke hoko ko ha konga ʻo hono fāmilí. ʻOku moʻoni ia ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha fakafaingataʻaʻiaʻanga ki he papitaisó ʻokú ke fehangahangai mo ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū ki ha kulupu ʻo ʻene kau ākonga ʻi he ʻuluaki senitulí: “Kapau ʻoku mou maʻu ʻa e tui ʻoku hangē ko e lahi ʻo ha tengaʻi mūsitá, te mou pehē ki he moʻungá ni, ‘Hiki mei heni ki hē,’ pea ʻe hiki ia, pea ʻe ʻikai ha meʻa ʻe taʻemalava kiate kimoutolu.” (Māt. 17:20) Ko e faʻahinga naʻa nau fanongo ki hení naʻa nau feohi mo Sīsū ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē, ko ia ko ʻenau tuí naʻe kei fiemaʻu ke tupulekina. Ka naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sīsū kiate kinautolu kapau te nau fakatupulekina ha tui feʻunga, ʻe hanga ʻe Sihova ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau hiki ha ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga hangē ha moʻungá. Pea ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova ke fai ʻa e meʻa tatau!
Hoko ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe pea ʻokú ne loto ke ke hoko ko ha konga ʻo hono fāmilí (Sio ki he palakalafi 19)c
20. Kuo anga-fēfē hono ueʻi koe ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí mo ia ʻi onopooni naʻe lave ki ai ʻi he kupu ko ení?
20 Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻokú ne taʻofi koe mei he hoko ʻo papitaisó, fou ʻi he ngaahi sitepu ke toʻo atu kinautolu ʻo ʻoua ʻe toe toloi. Maʻu ʻa e fakafiemālie mo e mālohi mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí mo ia ʻi onopōní. ʻOfa ke fakalototoʻaʻi koe ʻe heʻenau faʻifaʻitakiʻangá pea ueʻi koe ke fakatapui kia Sihova pea hoko ʻo papitaiso. Ko e fili lelei taha ia ʻe faifai ange peá ke faí!
HIVA 38 Te Ne ʻAi Koe Ke Ke Mālohi
a Ko e talanoa ki he moʻuí ʻa Tokoua Tsuyoshi Fujii ʻoku hā ʻi he Awake! ʻo ʻAokosi 8, 2005, p. 20-23.
b Sio ʻi he jw.org ʻi he vitiō ‘Ko e Hā ʻOku Tautoloi Ai Hoʻo Papitaisó?’
c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha kulupu ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau talitali loto-māfana ʻa e faʻahinga naʻe toki papitaisó.