LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 Siulai p. 8-13
  • Founga ke ʻOatu Ai ʻa e Faleʻí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Founga ke ʻOatu Ai ʻa e Faleʻí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻI HE KOLE MAI KE TAU ʻOATU HA FALEʻI
  • ʻOATU HA AKONAKI NEONGO NAʻE ʻIKAI KE KOLE MAI
  • ʻOATU ʻA E FALEʻÍ ʻI HE TAIMI TOTONU PEA ʻI HE FOUNGA TOTONU
  • HOKOHOKO ATU KE ʻOATU ʻA E FALEʻÍ PEA TALI IA
  • Ko e Hā ke Kumi Faleʻi Aí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • “Ui Mai ʻa e Kau Mātuʻa”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • ʻOku Hoko Hoʻo Akonakí ʻo “Fakafiefiaʻi ʻa e Lotó”?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • “Fanongo ki he Ngaahi Lea ʻa e Potó”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 Siulai p. 8-13

KUPU AKO 29

HIVA 87 Haʻu! ʻO Fakaivifoʻou

Founga ke ʻOatu Ai ʻa e Faleʻí

“Te u ʻoatu kiate koe ʻa e faleʻi pea ʻe ʻiate koe ʻa hoku fofongá.”—SAAME 32:8.

TAUMUʻÁ

Ko e founga ke ʻoatu ai ʻa e faleʻi ola leleí.

1. Ko hai ʻoku fiemaʻu ke ne ʻoatu ʻa e faleʻí? Fakamatalaʻi.

ʻOKU anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo hono ʻoatu ha faleʻi? Ko e niʻihi ʻoku nau fiefia ke ʻoatu ia. Ko e niʻihi kehe ʻoku nau toumoua ke ʻoatu ha akonaki pe faleʻi, pea ʻoku nau ongoʻi faikeheʻia ʻi hono fakahoko iá. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ko kitautolu kotoa ʻoku tau moʻuaʻaki ke ʻoatu ʻa e faleʻi mei he taimi ki he taimi. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe pehē ʻe Sīsū ko hono kau muimui moʻoní ʻe ʻiloʻi kinautolu ʻaki ʻa e feʻofaʻaki ʻi honau lotolotongá. (Sione 13:35) Pea ko e founga ʻe taha ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau ʻofá ko hono ʻoatu ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa e akonakí ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí. ʻOku pehē ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ko hono ʻoatu ʻa e “akonaki loto-moʻoní” ʻokú ne ʻai ke tupulekina ʻa e kaumeʻá.—Pal. 27:9.

2. Ko e hā kuo pau ke malava ʻe he kau mātuʻá ʻo faí, pea ko e hā hono ʻuhingá? (Sio foki ki he puha “Akonaki ʻi he Fakataha Lolotonga e Uiké.”)

2 Ko e kau mātuʻá ʻoku tautefito ʻa e fiemaʻu ke nau malava ʻo ʻoatu ola lelei ʻa e faleʻí. Ko Sihova, fakafou ʻia Sīsū, kuó ne vaheʻi ki he kau tangata ko ení ke tauhi ʻa e fakatahaʻangá. (1 Pita 5:​2, 3) Ko e founga ʻe taha ʻoku nau fai ai iá ko hono tokonaki ʻa e akonaki Fakatohitapu ʻi heʻenau ngaahi malanga ki he fakatahaʻangá. Kuo pau foki ke nau ʻoatu ʻa e akonaki ki he fanga sipi tāutahá, ʻo kau ai ʻa e faʻahinga kuo nau hē mei he tākangá. ʻE lava fēfē ke ʻoatu ʻe he kau mātuʻá, pea pehē kiate kitautolu kotoa ʻa e faleʻi leleí?

Ko e sea ʻi ha fakataha lolotonga e uiké, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e polosiua “Ke Ke Kīvoi ʻi he Lautohí mo e Faiakó” ke fai ha fakaongoongolelei mo e akonaki ki ha tokotaha ako.

Akonaki ʻi he Fakataha Lolotonga e Uiké

Ko e sea ʻo e fakataha lolotonga e uiké ʻokú ne ʻoatu ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ki he faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e ngaahi kongá. ʻI hono fakahoko ʻe he tokotaha akó ʻene kongá, ʻoku siofi ʻe he seá ʻa e founga ʻoku ngāue lelei ai ʻa e tokotaha akó ki he poini akó.

ʻI he ʻosi ʻa e kongá, ʻoku fai ʻe he seá ʻa e fakaongoongolelei loto-moʻoni. ʻOkú ne toe ʻoatu ʻa e akonaki pau kae fakapotopoto ki he founga ʻe lava ke fakalakalaka ʻa e tokotaha akó ʻi he ngāue ki he poini akó, ʻo ka fiemaʻu. Ko e akonaki ko iá ʻoku ʻikai ngata pē ʻene ʻaonga ki he tokotaha akó kae pehē foki ki he fakatahaʻangá kotoa.—Pal. 27:17.

3. (a) ʻE lava fēfē ke tau ako ke hoko ko ha tokotaha faleʻi lelei? (ʻAisea 9:6; sio foki ki he puha “Faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻi Hono ʻOatu ʻa e Faleʻí.”) (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 ʻE lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e hoko ko ha tokotaha faleʻi leleí mei he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu mai ʻe he faʻahinga ʻi he Tohi Tapú, tautefito kia Sīsū. Ko e taha ʻi he ngaahi hingoa fakalakanga kuo foaki kiate iá ko “Faleʻi Fakaofo.” (Lau ʻa e ʻAisea 9:6.) ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he meʻa ʻe lava ke tau fai ʻi he taimi ʻoku kole mai ai ke tau ʻoatu ha faleʻi mo e meʻa ʻe lava ke tau fai ʻi he fiemaʻu ke tau ʻoatu ha akonaki neongo naʻe ʻikai ke kole mai ke tau fai pehē. Te tau toe lāulea ki he mahuʻinga hono ʻoatu ʻa e faleʻí ʻi he taimi totonu pea ʻi he founga totonu.

Faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻi Hono ʻOatu ʻa e Faleʻí

Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻokú ne ʻai ʻa Sīsū ko ha “Faleʻi Fakaofo,” pea fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tau muimui ai ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá.

  • Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻa ke leaʻakí. Naʻá ne ʻiloʻi maʻu pē ʻa e meʻa totonu ke leaʻakí koeʻuhi naʻá ne fakatuʻunga ʻene faleʻí ʻi he poto ʻo Sihová, ʻo ʻikai ʻaupito ʻi haʻaná. Naʻá ne tala ange ki heʻene kau ākongá: “Ko e ngaahi meʻa ʻoku ou leaʻaki kiate kimoutolú ʻoku ʻikai te u leaʻaki ia meiate au pē.”—Sione 14:10.

    Ko e lēsoní: Neongo ʻoku tau maʻu nai ha taukei lahi mo e poto ʻi he moʻuí, kuo pau ke tau fakapapauʻi ko e akonaki ʻoku tau ʻoatú ʻoku fakatuʻunga, ʻo ʻikai ʻi heʻetau fakakaukaú tonu, ka ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá.

  • Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa e taimi ke ʻoatu ai ʻa e faleʻí. Naʻe ʻikai ke ne tala ange fakaʻangataha ki heʻene kau ākongá ʻa e meʻa kotoa naʻe fiemaʻu ke nau ʻiloʻí. ʻI hono kehé, naʻá ne tatali kae ʻoua ke aʻu ki he taimi totonu ke akonakiʻi ai ʻene kau ākongá, pea naʻá ne tala ange kiate kinautolu ʻa e meʻa pē naʻe lava ke nau mahinoʻí.—Sione 16:12.

    Ko e lēsoní: ʻI hono akonakiʻi ha taha, ʻoku fiemaʻu ke tau tatali kae ʻoua ke aʻu ki he ‘taimi totonu ke lea aí.’ (Tml. 3:7) Kapau te tau lōmekina ʻa e tokotahá ʻaki ʻa e fakamatalá, te ne hoko nai ʻo puputuʻu pea loto-siʻi. Ko ia ʻoku lelei ke tau tala ange ʻa e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ke ne ʻiloʻi ke fekuki ai mo e pole ʻokú ne fehangahangai mo iá.

  • Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa e founga ke hoko ai ʻo fakapotopotó. Naʻe pau ke toutou ʻoatu ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló ʻa e akonaki fekauʻaki mo e anga-fakatōkilaló. Ka ʻi he taimi taki taha, naʻá ne anga-malū mo anga-fakaʻapaʻapa.—Māt. 18:​1-5.

    Ko e lēsoní: Neongo kapau ʻe fiemaʻu ke tau toutou ʻoange ki ha tokotaha ʻa e akonaki tatau, ʻe maʻu ʻa e ola lelei tahá kapau te tau nofoʻaki anga-malū pea lea anga-fakaʻapaʻapa.

ʻI HE KOLE MAI KE TAU ʻOATU HA FALEʻI

4-5. ʻI he taimi ʻoku kole faleʻi mai ai ha taha, ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻuluaki ʻeke hifó? ʻOmai ha fakatātā.

4 ʻI he taimi ʻoku kole faleʻi mai ai ha taha, ko e hā ʻa e fuofua meʻa ʻoku totonu ke tau faí? Te tau ongoʻi leleiʻia nai ai pea loto ke tokoni ʻi he taimi pē ko iá. Ka ʻoku totonu ke tau ʻuluaki ʻeke hifo, ʻʻOku ou taau ke ʻoatu ha faleʻi ʻi he tafaʻaki ko ení?’ ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e founga lelei taha ʻe lava ke tau tokoni aí ko e ʻikai ke ʻoange ha faleʻi ka ko hono tataki ʻa e tokotahá ki ha taha ʻoku taau ke ne ʻoatu ʻa e fakahinohino ʻi he kaveinga ko iá.

5 Fakakaukau ki he fakatātā ko ení. Tau pehē pē ko hao kaumeʻa ofi ʻokú ne puke lahi ʻaupito. ʻOkú ne tala atu kuó ne kamata fekumi ki he ngaahi faitoʻo ʻoku ala maʻu kiate iá, pea ʻokú ne ʻeke atu pe ko e hā hoʻo fakakaukau ki he faitoʻo ʻe lelei taha kiate iá. ʻOkú ke maʻu nai ha fakakaukau fakafoʻituitui mālohi fekauʻaki mo e meʻá, ka ʻoku ʻikai haʻo taukei fakafaitoʻo pe ako fekauʻaki mo e mahaki ko iá. ʻI he tuʻunga ko iá, ko e meʻa lelei taha ʻe lava ke ke faí ko e tokoni ki ho kaumeʻá ke kumi ha taha ʻoku taau ke ne tokoni kiate ia.

6. Ko e hā te tau fili nai ai ke tatali ki muʻa ke tau ʻoatu ha faleʻí?

6 Neongo kapau ʻoku tau ongoʻi ʻoku tau taau ke ʻoatu ʻa e faleʻi ʻi ha kaveinga pau, te tau fili nai ke tatali ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi ki muʻa ke tau ʻoatu ha tali ki ha taha ʻoku kole faleʻi mai. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku pehē ʻe he Palōveepi 15:28 ko e “tokotaha māʻoniʻoní ʻokú ne fakalaulauloto ki muʻa ke ne fai ha talí.” Kae fēfē kapau ʻoku tau fakakaukau ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e talí? Te tau kei vaheʻi pē nai ha taimi ke fai ha fekumi, lotu pea ke fakalaulauloto. ʻE lava leva ke tau falala pau ange ko ʻetau talí ʻoku fehoanaki mo e ngaahi ongoʻi ʻa Sihova ki he meʻá. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e palōfita ko Nētané.

7. Ko e hā ʻokú ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e palōfita ko Nētané?

7 ʻI he lea ki he palōfita ko Nētané, naʻe pehē ʻe Tuʻi Tēvita naʻá ne loto ke langa ha temipale moʻo Sihova. Naʻe faleʻi ʻe Nētane ʻi he taimi pē ko iá ke ne fai ia. Ka naʻe totonu ke ʻuluaki vaheʻi ʻe Nētane ʻa e taimi ke talanoa kia Sihova. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe ʻikai loto ʻa Sihova ke langa ʻe Tēvita ʻa e temipalé. (1 Kal. 17:​1-4) Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he tuʻunga ko ení, ʻi he kole faleʻi mai ha taha, ʻoku fakapotopoto ke tau “fakatuotuai ki he lea.”—Sēm. 1:19.

8. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe taha ʻoku totonu ai ke tau tokanga ʻi hono ʻoatu ha faleʻi?

8 Fakakaukau ki ha ʻuhinga ʻe taha ʻoku totonu ai ke tau tokanga ʻi hono ʻoatu ha faleʻi ki ha taha: Kapau ko e akonaki ʻoku tau ʻoatú te ne fakatupunga ha taha ke ne fai ha fili ʻo iku atu ki ha ngaahi nunuʻa kovi ʻoku ʻi ai ʻetau kaunga ki ai. Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke fakakaukau fakamātoato ki muʻa ke tau ʻoatu ha faleʻi.

ʻOATU HA AKONAKI NEONGO NAʻE ʻIKAI KE KOLE MAI

9. Ki muʻa ke ʻoatu ha akonakí, ko e hā kuo pau ke fakapapauʻi ʻe he kau mātuʻá? (Kalētia 6:1)

9 Mei he taimi ki he taimi, ko e kau mātuʻá kuo pau ke nau tamuʻomuʻa ke ʻoatu ʻa e akonaki ki ha tokoua pe tuofefine kuó ne fai “ha laka hala.” (Lau ʻa e Kalētia 6:1.) Ko ha nouti ako ʻi he veesi ko ení ʻoku pehē ai ko ha tokotaha pehē “ʻokú ne huʻu atu ʻi ha ʻalunga hala, ka ʻoku teʻeki ai nai ke ne fakahoko ha angahala mafatukituki.” Ko e taumuʻa ʻa e kau mātuʻá ke tokoniʻi ʻa e tokotahá ke nofo maʻu ʻi he hala ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá. (Sēm. 5:​19, 20) Kae kehe, ke hoko ʻo ola lelei ʻenau akonakí, ʻoku fiemaʻu ke nau ʻuluaki fakapapauʻi naʻe fai moʻoni ʻe he tokotahá ha laka hala. ʻOku fakaʻatā ʻe Sihova ʻa kitautolu kotoa ke fai ʻetau ngaahi filí ʻo makatuʻunga ʻi hotau konisēnisí tonu. (Loma 14:​1-4) Kae fēfē kapau kuo fai moʻoni ʻe he tokouá ha laka hala pea ʻoku fili ʻa e kau mātuʻá kuo pau ke nau tamuʻomuʻa ke ʻoatu kiate ia ha akonaki?

10-12. ʻI hono ʻoatu ha faleʻi naʻe ʻikai ke kole ki ai, ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he kau mātuʻá? Fakatātaaʻi. (Sio foki ki he fakatātaá.)

10 Ko e kau mātuʻa kuo pau ke nau ʻoatu ha faleʻi ki ha taha neongo naʻe ʻikai ke ne kole iá ʻoku nau fehangahangai mo ha pole pau. ʻI he founga fē? Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻe fai nai ʻe ha taha ha laka hala ki muʻa ke ne lāuʻilo ki ai. Ko ia ko e mātuʻá ʻoku totonu ke nau tomuʻa teuʻi ʻa e tokotahá ke tali ʻa e akonakí.

11 Ko hono ʻoatu ha faleʻi naʻe ʻikai ke kole ki aí ʻe lava ke hangē ia ko e feinga ke tō ha fuʻu ʻakau ʻi ha kelekele fefeka. Ki muʻa ke tō ʻe ha tokotaha ngoue ʻa e tengá, ʻokú ne keli ʻa e kelekelé. ʻOku fakamolū heni mo teuteu ai ʻa e kelekelé. ʻOkú ne tō leva ʻa e tengá. Fakaʻosí, ʻokú ne fuʻifuʻi ia ke tokoni ke tupu. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ki muʻa ke ʻoatu ʻe ha mātuʻa ha faleʻi naʻe ʻikai kole ki aí, ʻoku lelei ke ne teuʻi ʻa e kelekelé, hangē ko e laú. Ko e fakatātaá, ʻi ha taimi feʻungamālie ke talanoa ai, ʻoku fakapapauʻi ʻe he mātuʻá ki he tokouá ʻokú ne fiemaʻu ʻa e lelei tahá maʻana. Kapau ʻoku ʻiloa ʻa e tokotaha faleʻí ko ha tokotaha anga-ʻofa mo anga-lelei, ʻe faingofua ange ki he niʻihi kehé ke tali ʻene faleʻí.

12 Lolotonga ʻa e fetalanoaʻakí, ʻe lava ke hokohoko atu hono fakamolū ʻe he mātuʻá ʻa e kelekelé ʻaki hono fakahaaʻi ko e tokotaha kotoa ʻoku nau fai ʻa e ngaahi fehālaaki pea fiemaʻu ʻa e akonaki mei he taimi ki he taimi. (Loma 3:23) ʻI ha leʻo anga-mokomoko mo fakaʻapaʻapa loloto, ʻoku fakahaaʻi māʻalaʻala ange ʻe he mātuʻá kiate ia mei he Folofolá ʻa e founga kuó ne fai ai ha laka halá. ʻI he lāuʻilo pē ʻa e tokouá kuó ne fai ha fehālaakí, ko e mātuʻá “ʻokú ne tō ʻa e tengá” ʻaki hono fakamatalaʻi kiate ia, ʻi ha founga faingofua, ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ne fai ke feinga ke fakatonutonu ʻa e tuʻungá. Fakaʻosí, ko e mātuʻá ʻokú ne “fuʻifuʻi” ʻa e tengá ʻaki hono fakaongoongoleleiʻi loto-moʻoni ʻa e tokouá pea lotu fakataha mo ia.—Sēm. 5:15.

Ko e ngaahi ʻata ʻoku fakahoa ai ha mātuʻa ʻokú ne ʻoatu ha akonaki ki ha tokoua ki ha tokotaha ngoue ʻokú ne tō ha tengaʻi ʻakau ʻi ha kelekele fefeka. 1. Teuteu ʻa e kelekelé: Ko e tokotaha ngoué ʻokú ne keli ʻa e kelekelé; ko e mātuʻá ʻokú ne lea loto-māfana ki he tokouá. 2. Tō: Ko e tokotaha ngoué ʻokú ne tō ʻa e tengá ʻi he kelekele kuo fakamolū; ko e mātuʻá ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke fakaʻuhinga mo e tokouá. 3. Fuʻifuʻi: Ko e tokotaha ngoué ʻokú ne fuʻifuʻi ʻa e tengaʻi ʻakau kuo toó; ko e mātuʻá ʻokú ne lotu fakataha mo e tokouá.

Ko hono ʻoatu ki ha taha ʻa e akonaki naʻe ʻikai ke ne kole maí ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ʻofa mo e pōtoʻi (Sio ki he palakalafi 10-12)


13. ʻE lava fēfē ke fakapapauʻi ʻe he kau mātuʻá ʻoku mahinoʻi ʻe he tokotahá ʻa e akonakí?

13 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he tokotaha faleʻí pea mo e meʻa ʻoku fanongo ki ai ʻa e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e akonakí ʻe lava ke hoko ʻo kehekehe. Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he kau mātuʻá ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻa e meʻá ni? ʻE lava ke nau fakamamafaʻi ʻa e ngaahi poini tefitó ʻaki hono ʻeke anga-fakaʻapaʻapa ʻa e ngaahi fehuʻi fakapotopoto. (Tml. 12:11) Ko e ngaahi tali ʻa e tokotahá ʻe tokoni ki he tokotaha faleʻí ke fakapapauʻi pe ʻokú ne mahinoʻi ʻa e akonaki naʻe ʻoatu kiate iá.

ʻOATU ʻA E FALEʻÍ ʻI HE TAIMI TOTONU PEA ʻI HE FOUNGA TOTONU

14. ʻOku totonu ke tau ʻoatu ʻa e faleʻí ʻi he taimi ʻoku tau ʻita aí? Fakamatalaʻi.

14 ʻOku tau taʻehaohaoa kotoa, ko ia ʻe pau ke tau fai pe leaʻaki ha ngaahi meʻa te ne fakalotomamahiʻi ʻa e niʻihi kehé. (Kol. 3:13) ʻOku fakahaaʻi ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe aʻu nai ʻo tau fakatupunga ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻita. (ʻEf. 4:26) Ka kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e hehema ke ʻoatu ʻa e faleʻí ʻi he taimi ʻoku tau ʻita aí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí “ko e ʻita ʻa e tangatá ʻoku ʻikai te ne fakahāhā ai ʻa e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.” (Sēm. 1:20) Kapau ʻoku tau ʻoatu ʻa e faleʻí ʻi he taimi ʻoku tau ʻita aí, ʻoku ngalingali ʻe lahi ange ʻa e maumau ʻe hokó. ʻOku ʻikai ʻuhinga ení ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke tau fakahaaʻi ʻetau fakakaukaú mo e ongoʻí ki he tokotaha naʻá ne fakaʻitaʻi kitautolú. Kae kehe, ʻe lava ke tau fetuʻutaki ola lelei ange kapau te tau tatali kae ʻoua ke tau mokomoko hifo. Fakatokangaʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu mai ʻe he faifaleʻi faitōnunga ʻa Siopé, ko ʻIlaiū.

15. Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIlaiuú? (Sio foki ki he fakatātaá.)

15 Naʻe fakamoleki ʻe ʻIlaiū ʻa e ngaahi ʻaho ke fanongo ki hono taukapoʻi ʻe Siope ʻa ia tonu mei he ngaahi tukuakiʻi ʻa hono kau fakafiemālie loí. Naʻe ongoʻi manavaʻofa ʻa ʻIlaiū kia Siope. Ka naʻe toe kakaha ʻa e ʻita ʻa ʻIlaiuú koeʻuhí naʻe fakamatalahalaʻi ʻe Siope ʻa Sihova pea naʻá ne fuʻu tokanga tōtuʻa kiate ia tonu. Neongo ia, naʻe tatali ʻa ʻIlaiū ke aʻu ki hono taimí peá ne toki lea ʻi ha founga anga-malū mo fakaʻapaʻapa loloto ʻi heʻene akonakiʻi ʻa Siopé. (Siope 32:2; 33:​1-7) Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIlaiuú ʻoku akoʻi mai ai ha moʻoni mahuʻinga: Ko e faleʻí ʻoku lelei tahá ke ʻoatu ia ʻi he taimi totonu pea ʻi he founga totonu—fakataha mo e fakaʻapaʻapa mo e ʻofa.—Tml. 3:​1, 7.

Ko ʻIlaiū ʻokú ne fanongo kaungāongoʻi kia Siope, ʻa ia ʻoku kāpui ʻe he hangatāmakí.

Neongo naʻe kakaha ʻa e ʻita ʻa ʻIlaiuú ʻi he kamatá, naʻá ne ʻoatu ʻene akonakí ʻi ha founga anga-malū mo e fakaʻapaʻapa loloto (Sio ki he palakalafi 15)


HOKOHOKO ATU KE ʻOATU ʻA E FALEʻÍ PEA TALI IA

16. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻokú ke ako mei he Saame 32:8?

16 Ko e konga tohi ʻo e kaveinga ki he kupu ko ení ʻoku pehē ai ‘ʻoku ʻoatu ʻe Sihova ʻa e faleʻí pea ʻe ʻiate kitautolu ʻa hono fofongá.’ (Lau ʻa e Saame 32:8.) ʻOku fakahaaʻi heni ʻokú ne tokonaki mai ʻa e poupou hokohoko kiate kitautolu. ʻOku ʻikai ngata pē ʻene ʻomai ʻa e faleʻí ka ʻokú ne toe tokoniʻi kitautolu ke ngāueʻaki ia. He faʻifaʻitakiʻanga lelei ē kiate kitautolu! ʻI heʻetau maʻu ʻa e monū ke ʻoatu ha faleʻi ki he niʻihi kehé, ʻofa ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻaki ʻetau tuku hotau fofongá ke ʻiate kinautolu pea tokonaki ha poupou pē te nau fiemaʻu ke nau hoko ai ʻo lavameʻa.

17. ʻI hono ʻoatu ʻe he kau mātuʻá ʻa e faleʻi pau mo makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú, ʻoku nau hoko ai ko e hā? Fakamatalaʻi. (ʻAisea 32:​1, 2)

17 ʻOku ʻikai mo ha toe taimi ʻe mātuʻaki fiemaʻu ai ke tau ʻoatu pea ke tali ʻa e akonaki leleí ka ko e taimí ni. (2 Tīm. 3:1) Ko e kau mātuʻa ʻoku nau ʻoatu ʻa e faleʻi pau mo makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻoku nau “hangē ha ngaahi tafengavai ʻi ha fonua ʻoku ʻikai ʻi ai ha vaí.” (Lau ʻa e ʻAisea 32:​1, 2.) Ko e ngaahi kaumeʻa ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke fanongo ki aí ka ʻoku nau tala mai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fanongo ki aí ʻoku nau foaki mai ha meʻaʻofa mahuʻinga hangē “ha ʻāpele koula ʻi ha ʻaiʻanga meʻa silivá.” (Pal. 25:11) ʻOfa ke tau hokohoko atu kotoa ke fakatupulekina ʻa e poto ʻoku tau fiemaʻu ke ʻoatu pea ke tali ʻa e faleʻi leleí.

KO E HĀ KUO PAU KE TAU MANATUʻI . . .

  • ʻi he kole mai ke tau ʻoatu ha faleʻí?

  • ʻi he pau ke tau ʻoatu ha akonaki naʻe ʻikai ke kole maí?

  • ʻi he taimi ʻoku tau ʻita aí?

HIVA 109 ʻOfa Lahi mei he Lotó

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share