Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Ko e tokotaha-tohi ʻo e Palōveepi 30:18, 19 naʻá ne pehē ko e “anga ʻo ha tangata ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai mo ha finemui” naʻe ‘ʻikai malava ke makupusi.’ Ko e hā nai ʻene ʻuhingá?
Ko e tokolahi kuo nau puputuʻu ʻi he ngaahi leá ni, ʻo kau ai ʻa e kau mataotao ʻe niʻihi. ʻOku peheni hono fakalea kakato ʻo e vēsí ʻi he Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú: “ʻOku ʻi ai ʻa e meʻa ʻe tolu ʻoku ʻikai malava ke u makupusi [pe “ʻoku fuʻu fakaofo kiate au,” fkm. ʻi lalo], ko e fā ʻoku ʻikai te u mahinoʻi: Ko e ʻalunga ʻo ha ʻīkale ʻi he langí, ko e ʻalunga ʻo ha ngata ʻi he maká, ko e ʻalunga ʻo ha vaka ʻi he vahá, pea mo e anga ʻo ha tangata ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai mo ha finemui.”—Pal. 30:18, 19.
Ki muʻá, naʻa tau mahinoʻi ko e kupuʻi lea ko e “anga ʻo ha tangata ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai mo ha finemui” ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga ʻikai lelei. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku lave ʻa e potutohí ki he ngaahi meʻa ʻikai lelei ʻoku ʻikai ʻaupito te nau pehē “feʻunga.” (Pal. 30:15, 16) Pea ʻoku lave ʻa e veesi 20 ki ha “fefine tono” ʻokú ne taukaveʻi naʻe ʻikai te ne fai ha kovi. Ko ia ai, naʻa tau fakaʻuhinga ʻi he hangē ko ha ʻīkale ʻoku puna ʻi he langí, ko ha ngata ʻi he maká pe ko ha vaka ʻi he kuonga muʻá ʻi he vahá, ko e tangatá heʻikai nai ke ne ʻai ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne faí. Makatuʻunga ʻi he fakaʻuhinga ko iá, naʻa tau mahinoʻi ko e kupuʻi lea “anga ʻo ha tangata ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai mo ha finemui” naʻe ʻuhinga ia ki ha meʻa ʻoku kovi—ki ha talavou kākā ʻokú ne fakataueleʻi nai ha finemui taʻefakapotopoto ʻo ʻikai haʻane lāuʻilo ki he meʻa ʻoku hokó.
Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ke vakai ai ko e fakamatalá ʻoku ʻuhinga ki ha meʻa ʻoku lelei. Ko e tokotaha-tohí naʻá ne ofoofo ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne lave ki aí.
ʻOku poupouʻi ʻe he muʻaki lea faka-Hepeluú ʻa e vakai ʻoku ʻuhinga lelei ʻa e veesi ko ení. Fakatatau ki he Theological Lexicon of the Old Testament, ko e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “ʻikai malava ke u makupusi” ʻi he Palōveepi 30:18 “ʻokú ne fakahaaʻi ha meʻa . . . ʻoku makehe atu, hā ngali taʻemalava, naʻa mo fakaofo ki ha tokotaha.”
Ko Palōfesa Crawford H. Toy ʻo e ʻUnivēsiti Harvard ʻo ʻAmeliká naʻá ne toe fakamulituku ko e fakamatala ko eni ʻi he Tohi Tapú ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia ki ha meʻa ʻoku ʻikai lelei. Naʻá ne pehē: “Ko e poiní ko e fakaofo ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ki ai ʻa e lavé.”
Ko ia ʻoku hā ngali ʻuhinga lelei ke pehē ko e ngaahi lea ʻoku hiki ʻi he Palōveepi 30:18, 19 ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakaofo moʻoni, ʻo aʻu ʻo ʻikai malava ke tau makupusi. Hangē ko e tokotaha-tohi Tohi Tapú, ʻoku tau ofoofo ʻi he founga ʻoku lava ai ke puna ʻa e ʻīkalé, founga ʻoku ngaolo ai ʻa e ngatá ʻi ha maka, ko e malava ke folau ha vaka lahi ʻi he vahá, pea mo e feʻofaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo ha kiʻi talavou mo ha finemui peá na maʻu ha moʻui fiefia fakataha.