Fakataha-lahi ʻi Indianapolis, ʻi Indiana, ʻi he 1925
1925—Taʻu ʻe Teau Kuohilí
“KUO fakatuʻotuʻa vēkeveke mai ʻa e kau Kalisitiané ki he taʻu ko ení,” ko e lau ia ʻa e Watch Tower ʻo Sanuali 1, 1925. Kae kehe, naʻe hoko atu ʻa e kupú: “ʻOku ʻikai totonu ki he kau Kalisitiané ke nau hohaʻa lahi fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko nai ʻi he taʻu ní ʻo ʻikai lava ai ke nau fai fiefia ʻa e meʻa ʻe fiemaʻu ʻe he ʻEikí ke nau faí.” Ko e hā naʻe ʻamanekina ʻe he Kau Ako Tohi Tapú ʻe hoko ʻi he 1925? Pea naʻe anga-fēfē ʻenau hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí neongo ʻa e siva ʻa e ʻamanakí?
ʻAMANAKI ʻOKU TUAI ʻENE HOKÓ
ʻI he 1925 naʻe ʻamanekina ʻe he Kau Ako Tohi Tapu tokolahi ʻe toe fakafoki mai ʻa e Palataisi ʻi he māmaní. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko Tokoua Albert Schroeder, naʻá ne ngāue ki mui ʻi he Kulupu Pulé, naʻá ne pehē: “Naʻe ʻi ai ʻa e tui ʻo pehē ko e toenga ʻo e kau muimui pani ʻo Kalaisí te nau ʻalu hake ki hēvani ʻo hoko ko e konga ʻo e Puleʻangá pea ko e kau tangata faitōnunga ʻi he kuonga muʻá, hangē ko ʻĒpalahame, Tēvita mo e niʻihi kehe, ʻe fokotuʻu hake ko e kau houʻeiki ke takimuʻa ʻi ha puleʻanga ʻi he māmaní ko e konga ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” ʻI he faai atu ʻa e taʻú pea ʻikai fakahoko ʻenau ʻamanakí, ko e niʻihi naʻe siva ʻenau ʻamanakí.—Pal. 13:12.
Neongo ʻa e siva ko eni ʻa e ʻamanakí, ko e tokolahi taha ʻo e Kau Ako Tohi Tapú naʻa nau hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue fakamalangá pea naʻa nau mahinoʻi lelei ange honau fatongia ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he ngāue ke fakamafola ʻa e moʻoní ki he tapa kotoa pē.
FAKALAHI ʻA E FAKAMAFOLA LEÁ
Koeʻuhi ko e lavameʻa ʻa e fale fakamafola lea WBBR ʻi he taʻu ki muʻá, naʻe toe langa ʻe he Kau Ako Tohi Tapú ha fale fakamafola lea ʻe taha, ʻa ia naʻe ui ko e WORD, ʻo ofi ki Chicago, Illinois. “ʻI he ngaahi pō momokó, naʻe ongona ʻa e letiō WORD ʻi he tapa kotoa,” ko e manatu ia ʻa Ralph Leffler, ko ha ʻenisinia letiō naʻe kau ʻi hono langa ʻo e fale fakamafola leá. Ko e fakatātaá, ko e fāmili ʻe taha naʻa nau nofo ʻi he kilomita ʻe 5,000 tupu (maile ʻe 3,000) ʻi Pilot Station, ʻAlasikā, naʻa nau fanongo ki he ngaahi fuofua fakamafola leá. Hili ʻa e fanongo ki aí, naʻe fai ʻe he fāmilí ha tohi fakamālō ki he faʻahinga naʻe ngāue ʻi he fale fakamafola leá ki he polokalama fakalaumālie fakalototoʻa ko iá.
Toʻohema: Pou ʻenitena ʻo e WORD ʻi Batavia, Illinois
Toʻomataʻu: Ko Ralph Leffler ʻokú ne ngāue ʻi he fale fakamafola leá
ʻI he fakamatala ki he mamaʻo naʻe aʻu ki ai ʻa e fakamafola leá, naʻe pehē ʻi he Watch Tower ʻo Tīsema 1, 1925: “Naʻe kau ʻa e WORD ʻi he ngaahi fale fakamafola lea mālohi taha ʻi ʻAmeliká, ʻo fakalele ʻi he uati ʻe 5,000. Naʻe maʻu lelei ʻa e fakamafola lea ko ení ʻi he ngaahi matāfanga ʻo e ʻAtalanitikí mo e Pasifikí, Kiupa mo e tafaʻaki fakatokelau mamaʻo ʻo ʻAlasikaá. Ko e tokolahi naʻe teʻeki ai ke nau fanongo ki he moʻoní naʻa nau mahuʻingaʻia ʻi he fanongo ki he fakamafola lea ko ení.”
Ko George Naish
ʻI he taimi ko ení, naʻe toe feinga ʻa e Kau Ako Tohi Tapú ke fakalahi ʻa hono ngāueʻaki ʻa e letioó ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi Kānata. ʻI he 1924 naʻe langa ʻa e fale fakamafola lea ko e CHUC ʻi Saskatoon, Saskatchewan. Naʻe kau ia ʻi he taha ʻo e ngaahi fuofua kautaha letiō fakalotu ʻi Kānatá. ʻI he 1925 naʻe fiemaʻu ke hiki ʻa e fale fakamafola lea siʻisiʻi ko ení. Ko ia naʻe fili ʻa e Watch Tower Society ke hiki ia ki he Regent Building, ko ha fale faiva motuʻa ʻi Saskatoon naʻa nau fakatau mai pea fakaleleiʻi.
Mālō mo e fale fakamafola lea ko ení, naʻe malava ai ʻa e kakai tokolahi naʻe nofo ʻi he ngaahi feituʻu nofoʻi tōtō holo ʻi Saskatchewan ke fanongo ki he ongoongo leleí ʻi he fuofua taimí. Ko e fakatātaá, ʻi ha kolo tuʻu mavahe ʻe taha, naʻe tohi ha fefine ʻo kole ha ʻū tohi Fakatohitapu hili ʻa e fanongo ʻi ha fakamafola lea. Naʻe manatu ʻa Tokoua George Naish, “Ko ʻene kōlenga ‘Akoʻi kimautolu!’ naʻe mātuʻaki māʻalaʻala ʻo mau ʻave ai kiate ia ʻa e seti kakato ʻo e tohi Studies in the Scriptures.” Naʻe vave hono fakamafola ʻe he fefiné ni ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻo aʻu ki he ngaahi feituʻu mamaʻó.
FAKAMĀʻALAʻALA ʻETAU TUÍ
ʻI he ʻīsiu ʻo e Watch Tower ʻo Maʻasi 1, 1925, naʻe ʻi ai ha kupu mahuʻinga naʻe fakakaveinga ko e “Fanauʻi ʻo e Puleʻangá.” Ko e hā naʻe mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e kupu ko ení? ʻI ha vahaʻa taimi, naʻe ʻiloʻi ʻe he Kau Ako Tohi Tapú naʻe maʻu ʻe Sētane ha kautaha naʻe faʻuʻaki ʻa e ngaahi laumālie fulikivanu taʻehāmai ʻi hēvani pea mo e ngaahi ʻelemēniti fakalotu, fakakomēsiale mo fakapolitikale ʻi he māmaní. Kae kehe, fakafou ʻi he kupu ko ení, naʻe tokoniʻi ʻe he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ʻa e fetokouaʻakí ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai foki mo ha kautaha ʻa Sihova, ʻoku kehe fakaʻaufuli ia pea ʻokú ne fakafepakiʻi ʻa e kautaha ʻa Sētané. (Māt. 24:45) ʻIkai ko ia pē, naʻe fakamatala ʻa e tamaioʻeikí ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá naʻe fanauʻi ʻi he 1914 pea ko hono olá naʻe hoko ai ha “tau ʻi hēvani” pea naʻe lī hifo ai ʻa Sētane mo ʻene fanga tēmenioó mei hēvani ki he māmaní ʻo ʻikai lava ke nau toe mavahe mei ai.—Fkh. 12:7-9.
Naʻe faingataʻa ke tali ʻe he niʻihi ʻa e mahino foʻou ko ení. ʻI he lāuʻilo ki he meʻá ni, naʻe ekinaki ʻi he kupú: “Kapau ʻoku ʻi ai ha kau lautohi ʻo e Watch Tower ʻoku ʻikai ke nau loto-tatau mo e meʻa ʻoku hā hení, ʻoku fakalototoʻaʻi atu ke nau tatali ʻi he nonga mo e tokanga ki he ʻEikí, ʻo tauhi maʻu ai pē ha loto ʻoku maʻa.”
Kae kehe, ko Tom Eyre, ko ha kolopota (ʻoku ui he taimí ni ko e tāimuʻa) mei Pilitānia, naʻá ne fakamatala ki he ongoʻi ʻa e tokolahi taha ʻo e Kau Ako Tohi Tapú fekauʻaki mo e kupu ko ení: “Naʻe fiefia lahi ʻa e fanga tokouá ʻi he fakamatala ko eni fekauʻaki mo e Fakahā 12. ʻI heʻemau ʻiloʻi pē kuo fokotuʻu ʻa e Puleʻangá ʻi hēvaní, naʻa mau mātuʻaki vēkeveke ke vahevahe ʻa e ongoongo lelei ko ení ki he niʻihi kehé. Naʻe ueʻi ai kimautolu ke fakalahi ʻemau ngāué pea fakaivia kimautolu ke sio ki he founga hono tataki ʻe Sihova ʻene kakaí ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa lahi ange.”
FAIFAKAMOʻONI MAʻA SIHOVA
ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻiloʻi lelei ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e lea ʻi he ʻAisea 43:10: “‘Ko kimoutolú ko ʻeku kau fakamoʻoni,’ ko e fanongonongo ia ʻa Sihová, ‘ʻIo, ko ʻeku sevāniti ʻa ia kuó u fili.’” Kae kehe, ki muʻa ʻi he 1925, naʻe tātātaha ke lave ʻetau ʻū tohí ki he veesi Tohi Tapu ko ení. Ka naʻe liliu ia. Lolotonga ʻa e 1925, ko e ʻīsiu ʻe 11 ʻo e Watch Tower naʻe lāulea ai ki he kaveinga fekauʻaki mo e ʻAisea 43:10 mo e 12!
ʻI he ngataʻanga ʻo ʻAokosi 1925, naʻe fakatahataha ʻa e Kau Ako Tohi Tapú ʻi ha fakataha-lahi ʻi Indianapolis, ʻi Indiana. ʻI ha pōpoaki naʻe pulusi ʻi he polokalama fakataha-lahí, naʻe pehē ai ʻe Joseph F. Rutherford: “Kuo tau haʻu ki he fakataha-lahi ko ení ke maʻu . . . ʻa e mālohi mei he ʻEikí koeʻuhi ke tau foki atu ki he ngāué mo ha ivi foʻou ke hoko ko ʻene kau fakamoʻoni.” ʻI he fakataha-lahi ʻaho ʻe valú, naʻe fakalototoʻaʻi ʻa e kau maʻu fakatahá ke faifakamoʻoni fekauʻaki mo Sihova ʻi he faingamālie kotoa pē.
ʻI he Tokonaki, ʻi ʻAokosi 29, naʻe malanga ʻa Tokoua Rutherford ʻi he kaveinga “Ko ha Kōlenga ke Fai ha Ngāue.” Naʻá ne fakamamafaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e faifakamoʻoní: “Naʻe folofola ʻa Sihova ki heʻene kakaí . . . : ‘Ko kimoutolú ko ʻeku kau fakamoʻoni . . . ko au ʻa e ʻOtuá.’ Naʻá ne ʻoatu leva ʻa e fekau māʻalaʻala mo hangatonu: ‘Fokotuʻu ha fakaʻilonga ki he ngaahi kakaí.’ ʻOku ʻikai toe ʻi ai ha taha ʻi he māmaní ke fokotuʻu ha fakaʻilonga ki he ngaahi kakaí tuku kehe [ʻa ʻene kakaí], ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻEikí, ʻa ia ko ʻene kau fakamoʻoni.”—ʻAi. 43:12; 62:10.
Tuleki ko e Message of Hope
Hili ʻa e malanga ʻa Tokoua Rutherford, ko e kotoa ʻo e kau fanongó naʻa nau tali ʻa e fakapapau ko e “Pōpoaki ʻo e ʻAmanakí,” ʻa ia naʻe tuhu ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e ʻamanaki moʻoni ke maʻu ai ʻa e “ngaahi tāpuaki ʻo e melino, lakalakaimonū, moʻui lelei, tauʻatāina mo e fiefia tuʻuloa.” Naʻe liliu ki mui ʻa e fakapapau ko ení ki he ngaahi lea lahi pea pulusi ʻi ha tuleki. Naʻe tufaki ʻa e tatau ʻe 40 miliona nai.
Naʻe mahili atu ʻa e ngaahi taʻu lahi pea toki ohi ʻe he Kau Ako Tohi Tapú ʻa e hingoa ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Neongo ia, naʻe toe tupulaki ange ʻenau lāuʻilo ki honau fatongia ke hoko ko ʻene kau fakamoʻoní.
TOE FOKI KE ʻAʻAHI KI HE FAʻAHINGA MAHUʻINGAʻIÁ
ʻI he tupulaki ʻa e tokolahi ʻo e Kau Ako Tohi Tapú ʻi māmani lahí, naʻe toe lahi ai hono fakalototoʻaʻi kinautolu ke toe foki ʻo ʻaʻahi ki he faʻahinga naʻa nau mahuʻingaʻia ʻi he ongoongo leleí. Hili ʻa e feingangāue ke tufaki ʻa e tuleki Message of Hope, naʻe fakahinohino ʻi he Bulletina ʻo pehē: “Fokotuʻutuʻu ke toe foki ki he ʻū ʻapi ʻa ia naʻe tuku ai ʻe he kau ngāué ha tatau ʻo e tuleki Message of Hope.”
ʻI he ʻīsiu ʻo e Bulletin ʻo Sanuali 1925 naʻe fakakau ai ʻa e līpooti ko eni mei ha tokotaha Ako Tohi Tapu ʻi Plano, Tekisisi: “Naʻa mau ʻohovale ke sio ki he ola lelei ange ʻi he ngaahi feituʻu ngāue naʻa mau toutou ʻaʻahi ki aí ʻi he ngaahi feituʻu foʻoú. Ko ha kiʻi kolo ʻi homau feituʻu ngāué kuo mau toe ʻaʻahi tuʻo nima ki ai ʻi he taʻu ʻe hongofulu kuohilí. . . . Ki muí ni, ko Tuofefine Hendrix mo ʻeku faʻeé naʻá na toe ʻaʻahi ki ai pea tuku ai ha ʻū tohi lahi ange ʻi ha toe taimi ki muʻa.”
Pea ʻi he fonua ko Panamaá, naʻe tohi ʻe ha kolopota: “Ko e kakai tokolahi naʻa nau tuli au mei honau matapaá naʻa nau fakahaaʻi ha liliu ʻi heʻenau fakakaukaú ʻi heʻeku toe foki tuʻo ua pe tolu ki aí. Ko e lahi taha ʻo ʻeku ngāue ʻi he taʻu ní ko e toe foki ki he faʻahinga naʻá ku ʻaʻahi ki ai ʻi he kuohilí; pea naʻá ku maʻu ai ha ngaahi hokosia fakafiefia.”
HANGA ATU KI HE KAHAʻÚ
ʻI he tohi fakataʻu ʻa Tokoua Rutherford ki he kotoa ʻo e kau kolopotá, naʻá ne fakamāʻopoʻopo ʻa e ngāue ʻo e taʻú pea fakahanga ʻa e tokangá ki he ngāue mei muʻá. Naʻá ne pehē: “Lolotonga ʻa e taʻu kuo maliu atú ko ha monū ia ke fakafiemālieʻi ʻa e tokolahi naʻe mamahí. Kuo ʻomai ʻi he ngāué ni ʻa e fiefia ki homou lotó . . . Ko e taʻu ka hokó te ne ʻomi ʻa e ngaahi faingamālie ke faifakamoʻoni maʻá e ʻOtuá mo hono puleʻangá pea ke fokotuʻu ʻene fakaʻilongá ki he ngaahi kakaí. . . . Tuku ke tau hokohoko atu ke hiki hake hotau leʻó pea hiva fakahīkihiki ki hotau ʻOtuá mo hotau Tuʻí.”
ʻI he fakaofiofi ki he ngataʻanga ʻo e taʻu 1925, naʻe fai ʻe he fanga tokouá ʻa e palani ke fakalahi ʻa e Pēteli ʻi Brooklyn. ʻI he taʻu 1926 naʻe kamata ai ʻa e poloseki langa lahi taha kuo faifai ange pea fakahoko ʻe he kautahá.
Ngāue langa ʻi he Adams Street, Brooklyn, Niu ʻIoke, ʻi he 1926
a ʻOku ui he taimí ni ko e Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá.