LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 ʻOkatopa p. 24-29
  • Manatuʻi ke Lotu Maʻá e Niʻihi Kehé

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Manatuʻi ke Lotu Maʻá e Niʻihi Kehé
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E HĀ KE LOTU AI MAʻÁ E NIʻIHI KEHÉ?
  • ʻOKU NAU FIEMAʻU ʻETAU NGAAHI LOTÚ
  • ʻI HE LOTU MAʻÁ E FAʻAHINGA TĀUTAHÁ
  • KO HA VAKAI MAFAMAFATATAU KI HEʻETAU NGAAHI LOTÚ
  • ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá ʻi he Lotu
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
  • Founga ke Fakaleleiʻi Ai Hoʻo Ngaahi Lotú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Ko e Monū ʻo e Lotú
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
  • ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá ʻi he Lotu
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 ʻOkatopa p. 24-29

KUPU AKO 43

HIVA 41 Kātaki Fanongo ki Heʻeku Lotú

Manatuʻi ke Lotu Maʻá e Niʻihi Kehé

“Mou felotuʻaki . . . Ko e hū tōtōaki ʻa ha tangata māʻoniʻoni ʻoku ʻi ai hono mālohi mo ola lelei.”—SĒM. 5:16.

TAUMUʻÁ

Ko e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke lotu maʻá e niʻihi kehé mo e ngaahi fokotuʻu ki he founga ke fai ai iá.

1. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga ʻetau ngaahi lotú kia Sihová?

KO E lotú ko ha tokonaki fakaofo ia. Fakakaukau angé ki ai: Kuo vaheʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi ngāue pau ki he kau ʻāngeló. (Saame 91:11) Kuó ne toe ʻoange ki hono ʻAló ʻa e ngaahi fatongia mafatukituki. (Māt. 28:18) Kae kehe, kuó ne vaheʻi nai ki ha taha ke fanongo ki heʻetau ngaahi lotú? ʻIkai, ko ha fatongia ia kuo tuku tauhi ʻe Sihova kiate ia toko taha pē. Ko Sihova, ʻa e “Tokotaha-Fanongo ki he lotú,” ʻokú ne fanongo tonu mai kiate kitautolu.—Saame 65:2.

2. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he lotu maʻá e niʻihi kehé?

2 Neongo ʻe lava ke tau fakaofiofi tauʻatāina kia Sihova fekauʻaki mo ʻetau ngaahi hohaʻá tonu, ʻoku totonu ke tau lotu foki maʻá e niʻihi kehé. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá. Ko e fakatātaá, naʻá ne tohi ki he fakatahaʻanga ʻi ʻEfesoó: “ʻOku hokohoko atu ʻeku fakakau kimoutolu ʻi heʻeku ngaahi lotú.” (ʻEf. 1:16) Naʻe toe lotu ʻa Paula maʻá e faʻahinga tāutahá. Ko e fakatātaá, naʻá ne tala ange kia Tīmote: “ʻOku ou fakamālōʻia ʻa e ʻOtuá, . . . ko ia ai ʻoku ou manatuʻi maʻu pē koe ʻi heʻeku ngaahi hū tōtōakí ʻi he pō mo e ʻaho.” (2 Tīm. 1:3) Naʻe ʻi ai pē mo e ngaahi loto-moʻua ʻa Paula ke lotu fekauʻaki mo ia. (2 Kol. 11:23; 12:​7, 8) Ka naʻá ne kei vaheʻi pē ʻa e taimi ke lotu ai maʻá e niʻihi kehé.

3. Ko e hā ʻe ngalo nai ai ke tau lotu maʻá e niʻihi kehé?

3 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe ngalo nai ke tau lotu maʻá e niʻihi kehé. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko ha tuofefine Kalisitiane ko Sabrinaa ʻokú ne lave ki ha ʻuhinga ʻe taha. ʻOkú ne pehē: “Ko e moʻui ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku mātuʻaki femoʻuekina. ʻE lava ke mātuʻaki fakaleluʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi palopalemá ʻo tau lotu pē fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻú.” Kuó ke hehema ke fai pehē? Kapau ko ia, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he kupu ko ení. Te ne (1) fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke lotu maʻá e niʻihi kehé pea ko e (2) ʻoatu ʻa e ngaahi fokotuʻu ki he founga ʻe lava ke ke fai ai iá.

KO E HĀ KE LOTU AI MAʻÁ E NIʻIHI KEHÉ?

4-5. ʻE lava fēfē ke hoko ʻetau lotu maʻá e niʻihi kehé ʻo “ʻi ai hono mālohi mo ola lelei”? (Sēmisi 5:16)

4 Ko e lotu maʻá e niʻihi kehé “ʻoku ʻi ai hono mālohi mo ola lelei.” (Lau ʻa e Sēmisi 5:16.) ʻE lava ʻe he lotu maʻá e niʻihi kehé ʻo liliu moʻoni ʻa e ola ʻo ha tuʻungá? ʻIo, ʻe lava. ʻI hono ʻiloʻi ʻe Sīsū, naʻe teu ke fakaʻikaiʻi ia ʻe he ʻapositolo ko Pitá, naʻá ne pehē: “Kuó u fai ha hū tōtōaki maʻau ke ʻoua naʻa ʻosi hoʻo tuí.” (Luke 22:32) Naʻe toe ʻiloʻi ʻe Paula ko e lotú naʻe ʻi ai hono ola lelei. ʻI hono tuku pilīsone taʻetotonu ia ʻi Lomá, naʻá ne tohi kia Filimone: “ʻOku ou ʻamanaki pē, fakafou ʻi hoʻomou ngaahi lotú ʻe toe fakafoki atu au kiate kimoutolu.” (Flm. 22) Hangē pē ko ia naʻe hokó, naʻe vave hono fakatauʻatāinaʻi ʻo Paulá pea malava ke toe hoko atu ʻene malangá.

5 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ení ʻi heʻetau lotú ʻoku tau tenge ai ʻa Sihova ke ne fai ha meʻa. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e hohaʻa ʻoku fekuki mo ʻene kau sevānití, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ne fili ke ne tali ʻenau kolé. ʻI hono ʻiloʻi iá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke lotu tōtōivi kia Sihova fekauʻaki mo ha tuʻunga pea tau tuku atu leva ʻi he falala pau ʻa e ngaahi meʻá ki hono toʻukupú.—Saame 37:5; 2 Kol. 1:11.

6. ʻI heʻetau lotu maʻá e niʻihi kehé, ʻe lava fēfē ke ne tākiekina ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo kinautolú? (1 Pita 3:8)

6 Ko e lotu maʻá e niʻihi kehé ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ʻa e “manavaʻofa.” (Lau ʻa e 1 Pita 3:8.) Ko e manavaʻofá ʻoku kau ki ai ʻa e lāuʻilo ki he faingataʻaʻia ʻa ha tokotaha fakataha mo ha holi ke ʻoatu ha fakanonga. (Mk. 1:​40, 41) Ko ha mātuʻa ko Michael ʻokú ne pehē: “ʻI heʻeku lotu fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé, ʻoku ou lāuʻilo lahi ange ai fekauʻaki mo ʻenau ngaahi fāingá pea ʻokú ne fakalolotoʻi ʻeku ʻofa kiate kinautolú. ʻOku ou ongoʻi ofi ange kiate kinautolu, neongo kapau ʻoku ʻikai nai ke nau fakatokangaʻi ia.” Ko ha mātuʻa ko Richard ʻokú ne fakamatala ki ha ʻaonga ʻe taha. ʻOkú ne pehē: “ʻI heʻetau lotu fekauʻaki mo ha taha, ʻoku tau hehema ange ai ke fai ha meʻa ke tokoni kiate ia.” ʻOkú ne toe pehē: “ʻI heʻetau fai ha tokoni ʻaonga ki he tokotaha ʻoku tau lotu fekauʻaki mo iá, ʻi ha ʻuhinga ʻoku tau tokoni ai ke tali ʻetau lotu maʻaná.”

7. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotu maʻá e niʻihi kehé ke maʻu ha vakai mafamafatatau ki heʻetau ngaahi palopalemá? (Filipai 2:​3, 4) (Sio foki ki he fakatātaá.)

7 Ko e lotu maʻá e niʻihi kehé ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tuku ʻetau ngaahi palopalemá ki hono tuʻunga totonú. (Lau ʻa e Filipai 2:​3, 4.) Ko kitautolu tāutaha ʻoku tau fāinga mo e ngaahi faingataʻa ʻoku haʻu mei he moʻui ʻi ha māmani ʻoku ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Tēvoló. (1 Sio. 5:19; Fkh. 12:12) ʻI heʻetau tōʻongaʻaki ʻa e lotu maʻá e niʻihi kehé, ʻoku tau manatuʻi ai “ko e faʻahinga faingataʻaʻia tatau pē ʻoku hokosia ʻe he haʻohaʻonga kotoa ʻo [hotau] fanga tokouá.” (1 Pita 5:9) Ko ha tāimuʻa ko Katherine ʻokú ne pehē: “Ko e lotu maʻá e niʻihi kehé ʻokú ne fakamanatu mai ʻoku fehangahangai foki ʻa e niʻihi kehé mo e ngaahi pole. ʻOku tokoniʻi ai au ke u fakaʻehiʻehi mei he tokanga tōtuʻa ki heʻeku ngaahi palopalemá.”

Fakatātā: Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau hokosia tonu ha ngaahi palopalema, ʻoku nau lotu maʻá e niʻihi kehé. 1. Ko ha kiʻi taʻahine ʻokú ne tangutu ʻi hono mohengá pea lotu; ko ha tā ʻi loto ʻoku hā ai ha fāmili ʻi ha vaka, ʻoku nau hola mei honau ʻapí kuo tāfea. 2. Ko e fāmili ʻi he fakatātā ki muʻá ʻoku nau lotu fakataha; ko ha tā ʻi loto ʻoku hā ai ha tokoua ʻi he pilīsoné. 3. Ko e tokoua ʻi pilīsone ʻi he fakatātā ki muʻá ʻokú ne lotu ʻi ha loki pilīsone; ko ha tā ʻi loto ʻoku hā ai ha tuofefine taʻumotuʻa puke ʻokú ne tokoto ʻi ha mohenga ʻi he falemahakí. 4. Ko e tuofefine ʻi he fakatātā ki muʻá ʻokú ne lotu; ko ha tā ʻi loto ʻoku hā ai ʻa e kiʻi taʻahine ʻi he ʻuluaki fakatātaá, ʻokú ne tangutu toko taha ʻi ha loki ako lolotonga iá ʻoku kātoangaʻi ʻe he fānau kehé ha paati faiʻaho.

Ko e lotu maʻá e niʻihi kehé ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tuku ʻetau ngaahi palopalemá ki hono tuʻunga totonú (Sio ki he palakalafi 7)d


ʻOKU NAU FIEMAʻU ʻETAU NGAAHI LOTÚ

8. ʻOmai ha fakatātā ʻo e faʻahinga ʻe lava ke tau fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotú.

8 Ko hai ʻe lava ke fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotú? ʻE lava ke tau lotu maʻá e kakaí ʻi he tuʻunga fakalūkufua—ko e fakatātaá, ko e faʻahinga ʻoku nau mahamahaki, fānau ʻoku nau fehangahangai mo e manuki mo e tenge mei he toʻumeʻá ʻi he ʻapiakó pe ko e faʻahinga ʻoku nau fehangahangai mo e pole ʻo e taʻumotuʻá. Ko e tokolahi hotau kaungātuí ʻoku nau kātekina ʻa e fakafepaki, mei he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí pe mei he puleʻangá. (Māt. 10:​18, 36; Ngā. 12:5) Ko e niʻihi hotau fanga tokouá naʻe pau ke nau liʻaki honau ngaahi ʻapí koeʻuhi ko e māveuveu fakapolitikalé. Ko e niʻihi ʻoku maʻukovia ʻe he fakatamaki fakanatulá. ʻOku ʻikai nai ke tau ʻiloʻi fakafoʻituitui ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení. Ka ʻi heʻetau lotu maʻanautolú, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau muimui ʻi he fekau ʻa Sīsū ke “feʻofaʻaki.”—Sione 13:34.

9. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu maʻá e faʻahinga ʻoku takimuʻa ʻi he kautaha ʻa Sihová pehē foki ki honau ngaahi uaifí?

9 ʻE lava foki ke tau lotu maʻá e faʻahinga ʻoku nau takimuʻa ʻi he kautaha ʻa Sihová. ʻOku kau heni ʻa e Kulupu Pulé mo honau kau tokoní, ngaahi Kōmiti Vaʻá, kau ʻovasia fua fatongia ʻi he ngaahi ʻōfisi vaʻá, kau ʻovasia sēketi, kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá mo e kau sevāniti fakafaifekaú. Ko e tokolahi ʻo e fanga tokoua ko ení ʻoku nau fekuki mo ʻenau ngaahi loto-moʻua tonu ʻi heʻenau foaki atu kinautolu koeʻuhi ko kitautolu. (2 Kol. 12:15) Ko e fakatātaá, ko ha ʻovasia sēketi ko Mark ʻokú ne pehē: “Ko e taha ʻo e ngaahi pole lahi taha kiate aú ko e nofo mamaʻo mei heʻeku ongo mātuʻa taʻumotuʻá. ʻOkú na fakatou mahamahaki. Neongo ʻoku tokangaʻi pē ʻe hoku tuofefiné mo hono husepānití ʻena ngaahi fiemaʻú, ʻoku fakamamahi kiate au ʻa e fakangatangata ʻa e meʻa ʻe lava ke u fai maʻanauá.” Pe ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e loto-moʻua ʻoku fekuki mo e fanga tokoua ngāue mālohi ko ení pe ʻikai, ʻoku lelei ke tau manatuʻi kinautolu ʻi heʻetau ngaahi lotú. (1 Tes. 5:​12, 13) ʻE lava foki ke tau lotu maʻá e ngaahi uaifi ʻo e fanga tokoua ko ení, ʻi heʻenau poupou mateaki ki honau ngaahi husepānití ke nau hokohoko atu ʻi honau vāhenga-ngāué.

10-11. ʻOku fakahōifua kia Sihova ʻa e ngaahi lotu fakalūkufua maʻa hotau fanga tokouá? Fakamatalaʻi.

10 Hangē ko ia kuo tau lāulea ki aí, ʻoku tau faʻa lotu fakalūkufua maʻa hotau fanga tokouá. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻikai ke tau fakakaukau ki ha tokotaha pau, te tau kole nai kia Sihova ke tokoni ki he faʻahinga ʻoku tuku pilīsoné pe ke fakafiemālieʻi ʻa e faʻahinga kuo mole atu honau ngaahi ʻofaʻanga ʻi he maté. Ko ha mātuʻa ko Donald ʻokú ne pehē, “ʻOku ʻi ai hotau fanga tokoua tokolahi ʻoku nau foua ʻa e ngaahi faingataʻa pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fai ha lotu fakalūkufua koeʻuhi ke lava ʻo tau fakakau ai ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku faingataʻaʻiá.”

11 ʻOku fakahōifua kia Sihova ʻa e ngaahi lotu peheé? ʻAupito! He ko ē, ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ngaahi fiemaʻu tefito ʻa e kotoa hotau ngaahi kaungātuí. Ko ia ʻoku feʻungamālie ke fai ha lotu fakalūkufua maʻá e kotoa hotau fanga tokouá. (Sione 17:20; ʻEf. 6:18) Ko e ngaahi lotu ko ení ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻoku tau “maʻu ʻa e ʻofa ki he haʻohaʻonga fakakātoa ʻo e fanga tokouá.”—1 Pita 2:17.

ʻI HE LOTU MAʻÁ E FAʻAHINGA TĀUTAHÁ

12. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e hoko ʻo fakatokanga meʻá ki heʻetau lotu fakatāutahá?

12 Hoko ʻo fakatokanga meʻa. Tānaki atu ki he lotu fakalūkufua maʻá e fanga tokouá, ʻoku totonu ke tau lotu maʻá e faʻahinga tāutahá ʻo lave ki honau hingoá. ʻOku ʻi ai ha taha ʻi ho fakatahaʻangá ʻokú ne faitau mo ha mahaki tauhi? ʻOku loto-siʻi ha kiʻi leka, koeʻuhi ko e tenge ʻokú ne fehangahangai nai mo ia ʻi he ʻapiakó? ʻOku fāinga ha mātuʻa taʻehoa ke ʻohake ha kiʻi tama “ʻi he akonaki mo e enginaki ʻa Sihová”? (ʻEf. 6:4) ʻI he hoko ʻo fakatokanga meʻá, te ke kaungāongoʻi lahi ange ai mo e niʻihi kehé, ʻa ia ʻe fakaivimālohiʻi ai hoʻo holi ke lotu maʻanautolú.b—Loma 12:15.

13. ʻE lava fēfē ke tau lotu maʻá e faʻahinga ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi fakafoʻituituí?

13 Lotu maʻá e niʻihi kehé ʻo lave ki honau hingoá. ʻE lava ke tau fai ia ʻo aʻu ki he faʻahinga kuo teʻeki ke tau fetaulaki mo iá. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kuo tuku pilīsone ʻi he ngaahi fonua hangē ko Kulimia, ʻElitilia, Lūsia mo Singapoa. ʻI he jw.org, ʻe lava ke ke maʻu ai ʻa e hingoa ʻo e faʻahinga ʻoku tuku pilīsoné.c Ko ha ʻovasia sēketi ko Brian ʻokú ne pehē: “Kuó u ʻiloʻi ko hono hikiʻi hifo ʻa e hingoa ʻo ha kaungātui ʻoku tuku pilīsone pea puʻaki leʻo-lahi iá ʻokú ne tokoniʻi au ke manatuʻi ʻa e tokotahá pea fakakau ia ʻi heʻeku lotu fakafoʻituituí.”

14-15. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ha ngaahi meʻa pau ke lotu fekauʻaki mo ia?

14 Fai ha ngaahi kole pau. Ko Michael, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “ʻI heʻeku lau ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he jw.org fekauʻaki mo e fanga tokoua ʻoku tuku pilīsoné, ʻoku ou feinga ke sioloto atu ki he anga ʻeku ongoʻí kapau naʻá ku ʻi honau tuʻungá. ʻOku ou ʻiloʻi te u hohaʻa fekauʻaki mo hoku uaifí, pea te u loto ke fakapapauʻi ʻoku tokangaʻi lelei. Ko ia ʻoku ou maʻu ai ha meʻa pau ke fakakau ʻi heʻeku lotu maʻá e fanga tokoua ʻosi mali ʻoku tuku pilīsoné.”—Hep. 13:3.

15 ʻI heʻetau fakakaukau ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai e moʻui ʻa e fanga tokoua ʻi pilīsoné ʻi he ʻaho taki taha, ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi founga kehe ke lotu ai fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa pau. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau lotu ke anga-lelei ʻa e kau selá pea maʻá e faʻahinga ʻi he ngaahi tuʻunga mafaí ke nau fakaʻatā hotau fanga tokouá ke nau lotu tauʻatāina. (1 Tīm. 2:​1, 2) ʻE lava ke tau lotu ke hoko ʻa e fakatahaʻanga fakalotofonuá ʻo loto-toʻa ʻi he faʻifaʻitakiʻanga faitōnunga ʻa honau tokoua ʻoku tuku pilīsoné. Pe ko ʻetau lotu ke fakatokangaʻi ʻe he kau taʻetuí ʻa e tōʻonga lelei ʻa e tokoua ʻoku tuku pilīsoné pea fanongo ki heʻetau pōpoakí. (1 Pita 2:12) Ko e moʻoni, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau ʻi heʻetau lotu maʻa hotau fanga tokoua ʻoku nau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kehé. ʻI he hoko ʻo fakatokanga meʻa, lotu maʻá e niʻihi kehé ʻo lave ki honau hingoá, pea fai ʻa e ngaahi kole paú, te tau fakahaaʻi ai ʻoku tau “hulu atu ʻi he feʻofaʻaki.”—1 Tes. 3:12.

KO HA VAKAI MAFAMAFATATAU KI HEʻETAU NGAAHI LOTÚ

16. ʻE lava fēfē ke tau tauhi ha vakai mafamafatatau ki heʻetau ngaahi lotú? (Mātiu 6:8)

16 Hangē ko ia kuo vakai ki aí, ko ʻetau ngaahi lotú te ne liliu nai ʻa e ola ʻo ha tuʻunga. Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ha vakai mafamafatatau. ʻI heʻetau lotú, ʻoku ʻikai ke tau fakahā ai kia Sihova ha meʻa ʻoku teʻeki ai ke ne ʻiloʻi; pea ʻoku ʻikai ke tau faleʻi ia ki he founga lelei taha ke fakaleleiʻi ai ha tuʻunga. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e fiemaʻu ʻa ʻene kau sevānití ki muʻa noa pē ke nau ʻiloʻi iá. (Lau ʻa e Mātiu 6:8.) Ka ko e hā leva ʻoku toe fiemaʻu ai ke tau lotu maʻá e niʻihi kehé? He ko e meʻa ia ʻoku fai ʻe he kakai tokangá, tuku kehe ange ʻa e ngaahi ʻuhinga kuo tau ʻosi lave ki ai ʻi he kupú ni. Ko e ʻofá ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau felotuʻaki. Pea ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻi he sio ki heʻene kau sevānití ʻoku nau tapua atu ʻa ʻene ʻofá.

17-18. ʻE lava fēfē ke fakatātaaʻi ʻetau lotu maʻa hotau kaungātuí?

17 Neongo kapau ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai liliu ʻe heʻetau lotú ʻa e ola ʻo ha tuʻunga, ʻoku kei tapua atu pē ai ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá, pea ʻoku ʻafioʻi ia ʻe Sihova. ʻE lava ke tau fakatātaaʻi ia ʻi he foungá ni: Fakaʻuta atu ki ha fāmili ʻoku ʻi ai ha ongo kiʻi tamaiki—ko ha tamasiʻi mo ha taʻahine. ʻOku puke ʻa e kiʻi tamasiʻí. ʻOku kole ʻe he kiʻi taʻahiné ki heʻene tamaí: “Kātaki fai ha meʻa maʻa hoku kiʻi tuongaʻané. ʻOkú ne puke lahi!” ʻOku ʻosi ʻiloʻi ʻe he tamaí ʻa e tuʻungá; ʻokú ne ʻofa ʻi hono fohá pea tokangaʻi lelei ia. Kae kehe, kuo pau pē ʻoku fiefia lahi ʻa e tamaí ʻi he sio ki he tokanga lahi ʻa hono kiʻi ʻofefine ki hono tuongaʻané ʻo ne kole ange ke tokoniʻi iá.

18 Ko e meʻa ia ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe Sihova ke faí—ke tau fetokangaʻaki mo felotuʻaki. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku fakahaaʻi atu ʻe heʻetau ngaahi lotú ʻa e lahi ʻo ʻetau tokanga taʻesiokita ki he niʻihi kehé pea ʻoku ʻafioʻi ia ʻe Sihova. (2 Tes. 1:3; Hep. 6:10) Pehē foki, hangē ko ia kuo tau lāulea ki aí, ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻe lava ke liliu ʻe heʻetau lotú ʻa e ola ʻo ha tuʻunga. Hiliō he meʻa kotoa, ʻofa ke tau manatuʻi ke tau felotuʻaki.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • ʻI he ʻuhinga fē ʻe lava ke hoko ai ʻetau ngaahi lotú ʻo “ʻi ai hono mālohi mo ola lelei”?

  • Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu fakalūkufua maʻa hotau fanga tokouá?

  • ʻE lava fēfē ke tau maʻu ha ngaahi meʻa pau ke lotu fekauʻaki mo ia maʻá e faʻahinga tāutahá?

HIVA 101 Ngāue Fāʻūtaha

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

b Sio ʻi he jw.org ʻi he vitiō Takeshi Shimizu: Ko Sihova ko e “Tokotaha-Fanongo ki he Lotú.”

c Ke maʻu ʻa e hingoa hotau kaungātui ʻoku tuku pilīsoné, fekumi ʻi he jw.org “Tuku Pilīsone ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová Koeʻuhi ko ʻEnau Tuí—Fakafeituʻu.”

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau fekuki mo ʻenau ngaahi palopalema tonu ka ʻoku nau lotu maʻá e niʻihi kehé.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share