ʻEKE ʻE HE TOʻUTUPÚ
Fēfē Kapau ʻOku Fakalotomamahiʻi Au ʻe Hoku Kaumeʻá?
Meʻa ʻoku totonu ke ke ʻiloʻí
ʻOku ʻikai ha vahaʻangatae fakaetangata ia ʻe ʻataʻatā mei he palopalemá. Koeʻuhi ko e taʻehaohaoá, ko ho kaumeʻa leleí—naʻa mo e tokotaha ʻokú ke lau ko ho kaumeʻa lelei tahá—te ne fai pe leaʻaki nai ha meʻa te ne fakalotomamahiʻi koe. Ko e moʻoni, ʻokú ke taʻehaohaoa foki mo koe. Ko ia ai, meʻa ní kuo teʻeki ke ʻi ai ha taimi naʻá ke fakalotomamahiʻi ai ha taha?—Sēmisi 3:2.
ʻE lava ke ʻai ʻe he ʻInitanetí ke faingofua ange ʻete loto-mamahí. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe ha taʻu hongofulu tupu ko David: “ʻI hoʻo sio ʻi he ʻinitanetí ki he ngaahi tā ʻo ho kaumeʻá ʻi ha fakatahataha, ʻe kamata nai ke ke fifili pe ko e hā naʻe ʻikai ke fakaafeʻi ai koé. Pea ʻe kamata leva ke ke loto-mamahi mo ongoʻi kuo lavakiʻi koe.”
ʻE lava ke ke ako ke fekuki mo e palopalemá.
Meʻa ʻe lava ke ke faí
Sivisiviʻi koe. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOua ʻe vave ki he ʻitá, he ko e ʻitá ko e fakaʻilonga ia ʻo ha vale.”—Tangata Malanga 7:9, fakamatala ʻi lalo.
“Ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú te toki fakatokangaʻi hake ko e meʻa ʻokú te ʻita aí ʻoku ʻikai ko ha fuʻu meʻa lahi ia.”—Alyssa.
Ke fakakaukau ki ai: ʻOkú ke mamahingofua? ʻE lava ke ke ako ke kātakiʻi lahi ange ʻa e ngaahi taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé?—Tangata Malanga 7:21, 22.
Fakakaukau ki he ngaahi ʻaonga ʻo e fakamolemolé. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e meʻa fakaʻofoʻofa ia [ke] tukunoaʻi ha fakatupu ʻita.”—Palōveepi 19:11.
“Neongo kapau ʻokú ke maʻu ha ʻuhinga ke lāunga, ʻoku lelei ke fakamolemole loto-lelei, pea ʻoku ʻuhinga iá ke ʻoua ʻe toe fakamanatu ki he tokotahá ʻene faihalá pea ʻai ia ke ne kole fakamolemole ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke ʻohake aí. Ko hoʻo fakamolemoleʻi pē ha taha, ko ʻene ʻosí ia.”—Mallory.
Ke fakakaukau ki ai: ʻOku mahuʻinga moʻoni ʻa e meʻa ʻoku hokó? ʻE lava ke ke fakamolemoleʻi koeʻuhi ke maʻu ai ʻa e melinó?—Kolose 3:13.
Ko hono toutou ʻohake ʻa e palopalemá ʻi ha vā fakakaumeʻa ʻoku hangē ia hano toutou fakaava ʻa e matapaá ʻo hū mai ʻa e ʻea momokó ki ha loki ʻoku māfana
Fakakaukau ki he tokotaha ʻe tahá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOua ʻe kumi pē ki he lelei ʻa kimoutolú, kae kumi foki ki he lelei ʻa e niʻihi kehé.”—Filipai 2:4.
“ʻI he lotolotoi ʻa e ʻofá mo e fakaʻapaʻapá ʻi ha kaungāmeʻa, ʻokú ke maʻu ai ha ʻuhinga mālohi ke fakaleleiʻi vave ʻa e ngaahi palopalemá koeʻuhí ʻokú ke fakamahuʻingaʻi ʻa e vahaʻangatae ko ení. Kuó ke kaunga lahi ki ai pea ʻoku ʻikai ke ke loto ke mole ia.”—Nicole.
Ke fakakaukau ki ai: ʻE lava ke ke fakasio ki ha kiʻi lelei ʻi he anga ʻo e vakai ʻa e tokotaha ʻe tahá?—Filipai 2:3.
Ko e meʻa mahuʻinga tahá: Ko hono ʻiloʻi ʻa e founga ke fekuki ai mo e ongoʻi loto-mamahí ko ha pōtoʻi ia ʻe ʻaonga kiate koe ʻi hoʻo fuʻu lahí. Fēfē ke ke ako ʻa e pōtoʻi ko iá he taimí ni?