FAʻIFAʻITAKI KI HEʻENAU TUÍ | SIONATANE
“ʻOku Halaʻatā ha Meʻa ʻe Lava Ke Ne Taʻofi ʻa Sihova”
Sioloto atu ki ha nofoʻanga fakakautau ʻoku hanga atu ki ha feituʻu pakukā mo makamaka. Ko e kau sōtia Filisitia naʻa nau ʻi aí naʻa nau vakai atu ki ha meʻa fakatupu tokanga ʻi he meʻa anga-maheni naʻa nau faʻa sio ki aí: Ko ha ongo tangata ʻIsileli, ʻokú na tuʻu mai ʻi he teleʻa fāsiʻi ʻi he tafaʻakí. ʻOku fakaoliʻia ʻa e kau sōtiá—ʻoku ʻikai ke nau sio ki ha fakamanamana ʻe taha. Ko e kau Filisitiá kuo fuoloa ʻenau puleʻi ʻa e kau ʻIsilelí, ʻa ia naʻe aʻu ʻo ʻikai lava ke nau fakamata ʻenau ngaahi meʻangāue ukameá ʻo taʻekole tokoni ki honau ngaahi fili Filisitiá. Ko ia ko e kau sōtia ʻIsilelí naʻe ʻikai ke fuʻu sai ʻenau meʻataú. ʻIkai ko ia pē, ko ha ongo tangata pē eni ʻe toko ua! Neongo kapau naʻe ʻi ai ha meʻatau ʻa e ongo tangatá, ko e hā ha meʻa ʻe malava ke na fai? Ko e kau Filisitiá naʻa nau kaila fakaʻaluma atu: “ʻAlu hake kiate kimautolu, pea te mau akoʻi atu kiate kimoua ha lēsoni!”—1 Sāmiuela 13:19-23; 14:11, 12.
Ko hono moʻoní, naʻe hala e maʻu ʻa e kau Filisitiá ko kinautolu ia ʻe akoʻí. Naʻe lele hifo ʻa e ongo tangata ʻIsilelí ʻi he teleʻá, ʻo kolosi atu ai peá na kamata kaka hake. Naʻe pau ke na kaka ʻaki hona nimá mo e vaʻé he naʻe fuʻu ngungutu, ka naʻá na kaka pē ʻo ʻalu atu hangatonu ki he nofoʻanga fakakautaú! (1 Sāmiuela 14:13) Naʻe lava ʻi he taimi ko ení ke sio atu ʻa e kau Filisitiá ko e tangata naʻe taki maí naʻe ʻi ai ʻene meʻatau; ko ʻene tangata toʻo meʻataú naʻe muimui mai ʻiate ia. Ka ʻe lava moʻoni ke ne ʻohofi ha fuʻu kau tau mo ha tangata pē ʻe toko taha? Naʻe fakasesele ʻa e tangatá?
Naʻe ʻikai ke ne fakasesele; ko ha tangata ia ʻo e tui mālohi. Ko hono hingoá ko Sionatane, pea ko ʻene talanoá ʻoku kei ʻaonga ʻa hono ngaahi lēsoní ʻo aʻu mai ki he kau Kalisitiane moʻoni ʻi he ʻaho ní. Neongo ʻoku ʻikai ke tau kau ʻi ha tau, ʻe lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi meia Sionatane fekauʻaki mo e loto-toʻa, mateaki mo e feilaulauʻi-kita ʻoku tau fiemaʻu koeʻuhi ke langa hake ai ʻa e tui moʻoní.—ʻAisea 2:4; Mātiu 26:51, 52.
Foha Mateaki mo e Sōtia Loto-Toʻa
Ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe ʻohofi ai ʻe Sionatane ʻa e nofoʻanga fakakautau ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau vakai ki hono puipuituʻá. Ko Sionatané ko e foha lahi taha ia ʻo Saulá, ʻa e fuofua tuʻi ʻo ʻIsilelí. ʻI he taimi naʻe pani ai ʻa Saula ko e tuʻí, naʻe ʻosi fuʻu tangata ʻa Sionatane, mahalo naʻá ne taʻu 20 pe lahi ange ai. ʻOku ngalingali naʻe tauhi maʻu ʻe Sionatane ha haʻi vāofi mo ʻene tamaí, ʻa ia naʻá ne faʻa fakahā ʻene ngaahi meʻa fakapulipulí ki hono fohá. ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, naʻe ʻiloʻi ʻe Sionatane ʻene tamaí ʻo ʻikai ko ha tangata kaukaua pē mo matātangata mo ha tangata toʻa ʻi he taú ka ko e toe mahuʻinga angé—ko ha tangata ʻo e tui mo e anga-fakatōkilalo. Naʻe lava ke sio ʻa Sionatane ki he ʻuhinga naʻe fili ai ʻe Sihova ʻa Saula ke hoko ko e tuʻí. Naʻa mo e palōfita ko Sāmiuelá naʻá ne pehē naʻe ʻikai ha tangata ʻe hangē ko Saulá ʻi he fonuá!—1 Sāmiuela 9:1, 2, 21; 10:20-24; 20:2.
Kuo pau pē naʻe ongoʻi ʻe Sionatane ko ha monū ia ke faitau ʻi he malumalu ʻo ʻene tamaí ʻi hono tauʻi ʻa e ngaahi fili ʻo e kakai ʻa Sihová. Ko e ngaahi tau ko iá naʻe ʻikai ke tatau ia mo e ngaahi fepaki ʻa e ngaahi fonuá ʻi he ʻaho ní. ʻI he taimi ko iá, naʻe fili ʻe Sihova ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ke ne fakafofongaʻi ia, pea naʻe ʻohofi maʻu pē kinautolu ʻe he ngaahi puleʻanga naʻa nau lotu ki he ngaahi ʻotua loí. Ko e kau Filisitiá, naʻe fakameleʻi ʻe he lotu ki he ngaahi ʻotua hangē ko Tākoní, naʻa nau faʻa feinga ke lōmekina pe aʻu ʻo fakaʻauha ʻa e kakai fili ʻa Sihová.
ʻI he taimi ko iá, ko e kau tangata hangē ko Sionatané, naʻe hoko ʻa e kau ʻi he taú ko ha konga ia ʻo e ngāue mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá. Pea naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi feinga ʻa Sionatané. Taimi nounou mei he hoko ʻa Saula ko e tuʻí, naʻá ne fakanofo hono fohá ke ne ʻeikitau ʻi ha kau sōtia ʻe toko 1,000, pea naʻe taki atu kinautolu ʻe Sionatane ke ʻohofi ha fuʻu kongakau ʻa e kau Filisitiá ʻi Kepā. Neongo naʻe ʻikai ke fuʻu sai ʻa e meʻatau ʻa ʻene kau tangatá, ʻi he tokoni ʻa Sihová naʻe ikuna ʻa Sionatane. Kae kehe, ʻi he tali ki aí, naʻe fakatahatahaʻi ʻe he kau Filisitiá ha fuʻu kau tau tokolahi. Ko e tokolahi ʻo e kau sōtia ʻa Saulá naʻa nau manavahētuʻu. Ko e niʻihi naʻa nau hola ʻo toitoi, pea ko e niʻihi tokosiʻi naʻe aʻu ʻo nau tafoki ʻo kau ʻi he faʻahi ʻe tahá! Ka ko e loto-toʻa ʻa Sionatané naʻe ʻikai ʻaupito ke hōloa.—1 Sāmiuela 13:2-7; 14:21.
ʻI he ʻaho naʻe fakamatala ki ai ʻi he kamatá, naʻe fili ʻa Sionatane ke ne moulu atu mo ʻene tangata toʻo meʻataú pē. ʻI heʻena fakaofiofi atu ki he nofoʻanga fakakautau ʻo e kau Filisitiá ʻi Mikimasí, naʻe tala ange ʻe Sionatane ʻene palaní ki heʻene tangata toʻo meʻataú. Te na fakahaaʻi atu kinaua ki he kau sōtia Filisitiá. Kapau ʻe poleʻi kinaua ʻe he kau Filisitiá ke na ʻalu hake kiate kinautolu, ʻe hoko ia ko ha fakaʻilonga ʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻene ongo sevānití. Naʻe loto-tatau ki ai ʻa e tangata toʻo meʻa taú, mahalo naʻe ueʻi ia ʻe he ngaahi lea mālohi ʻa Sionatané: “ʻOku halaʻatā ha meʻa ʻe lava ke ne taʻofi ʻa Sihova mei he faifakahaofi ʻaki ha tokolahi pe ko ha tokosiʻi.” (1 Sāmiuela 14:6-10) Ko e hā ʻene ʻuhingá?
ʻOku hā mahino naʻe ʻiloʻi lelei ʻe Sionatane ʻa hono ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne ʻiloʻi ʻi he kuohilí, naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻene kakaí ke nau ikunaʻi ʻa honau ngaahi filí ʻa ia naʻe tokolahi mamaʻo ange ia ʻiate kinautolu. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá Ne ngāueʻaki ha foʻi toko taha pē ke ne fai ʻa e ikuná. (Fakamaau 3:31; 4:1-23; 16:23-30) Ko ia naʻe ʻiloʻi ʻe Sionatane naʻe ʻikai ko e tokolahí, mālohí pe ko e meʻatau ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá naʻe mahuʻingá; ka ko ʻenau tuí. ʻI he tuí leva, naʻe tuku ʻe Sionatane kia Sihova ke ne fakapapauʻi pe ʻoku totonu ke ne ʻohofi mo ʻene tangata toʻo meʻa taú ʻa e nofoʻanga fakakautaú; naʻá ne fili ha fakaʻilonga ʻa ia naʻe lava ke fakahaaʻi mai ai ʻe Sihova ʻene hōifuá. ʻI hono fakapapauʻi ʻe Sionatane naʻá ne maʻu ʻa e hōifua ko iá, naʻá ne laka taʻemanavahē atu.
Fakatokangaʻi ha tafaʻaki ʻe ua ʻo e tui ʻa Sionatané. ʻUluakí, naʻá ne mātuʻaki manavahē loloto ki hono ʻOtuá, ʻa Sihova. Naʻá ne ʻiloʻi ko e ʻOtua Māfimafi-Aoniú ʻoku ʻikai ke ne fakafalala ki he mālohi ʻo e tangatá ke fakahoko ʻa ʻene ngaahi taumuʻá, neongo ia ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻi hono tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá ʻoku nau tauhi kiate iá. (2 Kalonikali 16:9) Uá, naʻe kumi ʻa Sionatane ki he fakamoʻoni ʻo e hōifua ʻa Sihová ki muʻa ke ne fai ha meʻa. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ke tau kumi ki ha ngaahi fakaʻilonga anga-kehe mei hotau ʻOtuá kae lava ke tau fakapapauʻi ʻokú ne hōifua mai ki hotau ʻalungá. Koeʻuhi ʻoku tau ala maʻu kakato ʻa e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻú ke tau ʻiloʻi ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. (2 Tīmote 3:16, 17) ʻOku tau fekumi fakalelei ʻi he Tohi Tapú ki muʻa ke fai ʻa e ngaahi fili mahuʻingá? Kapau ko ia, ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau tokanga lahi ange ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi haʻatautolú—ʻo hangē pē ko Sionatané.
Ko ia ko e ongo tangatá, ʻa e tangata toʻá mo e tangata toʻo meʻataú, naʻá na kaka hake ʻi he tahake ngungutú ki he nofoʻanga fakakautaú. ʻI he faai atu pē ʻo ʻiloʻi ʻe he kau Filisitiá naʻe ʻohofi kinautolú, naʻa nau fekauʻi atu ʻa e kau tangata ke faitau mo e ongo tangata hū noaʻiá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻa e tokolahi ange ʻa e kau Filisitiá ka naʻa nau toe ngāueleleiʻaki ʻenau ʻi ha feituʻu māʻolunga angé, ko ia naʻe mei vave pē haʻanau tāmateʻi ʻa e ongo tangatá. Ka naʻe taaʻi taha taha ʻe Sionatane ʻa e kau sōtiá. Naʻe muimui atu pē ʻiate ia ʻa e tangata toʻo meʻa taú ʻo tāmateʻi kinautolu. ʻI ha kiʻi foʻi vaeuaʻi ʻeka pē, naʻe tāmateʻi ʻe he ongo tangatá ʻa e kau sōtia ʻa e filí ʻe toko 20! Pea naʻe fai ʻe Sihova ha meʻa lahi ange. ʻOku tau lau: “Naʻe mafola ʻa e manavahē ʻi he ʻapitangá pea ʻi he lotolotonga ʻo e kakai kotoa ʻo e nofoʻanga fakakautaú, pea naʻa mo e ngaahi faʻahi naʻa nau fai ʻa e ʻohofí naʻa nau manavahē. Naʻe kamata ke ngalulu ʻa e kelekelé, pea naʻe hoko ai ha manavahē ko e fakatupunga ʻe he ʻOtuá.”—1 Sāmiuela 14:15.
Naʻe taki atu ʻe Sionatane ha tangata ʻe taha ke na ʻohofi ha nofoʻanga fakakautau ʻo e ngaahi fili naʻe maau ʻenau meʻataú
Ko Saula mo ʻene kau tangatá, naʻa nau sio atu mei he mamaʻó ki he māveuveú mo e mafola ʻa e puputuʻú ʻi he lotolotonga ʻo e kau Filisitiá, ʻa ia naʻe kamata ke nau fetāʻaki ʻiate kinautolu pē! (1 Sāmiuela 14:16, 20) Naʻe loto-toʻa ʻa e kau ʻIsilelí pea nau ʻohofi ʻa e kau Filisitiá, mahalo naʻa nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻatau ʻa e kau Filisitia naʻe tō taú. Naʻe ʻoange ʻe Sihova ki heʻene kakaí ha ikuna lahi ʻi he ʻaho ko iá. Pea kuo ʻikai ke ne liliu talu mei he ngaahi taimi fakaofo ko iá. ʻI he ʻahó ni, kapau ʻoku tau tui kiate ia, ʻo hangē ko Sionatane mo ʻene tangata toʻo meʻataú, heʻikai ʻaupito te tau maʻu ha ʻuhinga ke fakaʻiseʻisa ai ʻi heʻetau filí.—Malakai 3:6; Loma 10:11.
“Naʻe Kau mo Ia ʻa e ʻOtuá ʻi he Ngāue Naʻá Ne Fai”
Naʻe hoko ia ko ha ikuna kāfakafa kia Sionatane, kae ʻikai kia Saula. Naʻe fakahoko ʻe Saula ha ngaahi fehālaaki mafatukituki ʻe niʻihi. Naʻá ne talangataʻa ki he palōfita kuo pani ʻa Sihova ko Sāmiuelá ʻaki hono fai ha feilaulau ʻa ia ko e palōfitá pē, ʻa ia ko ha Līvai foki, naʻe totonu ke ne fakahokó. ʻI he aʻu atu ʻa Sāmiuelá, naʻá ne tala ange kia Saula koeʻuhi ko ʻene talangataʻá, heʻikai ke tuʻuloa hono puleʻangá. Pea ʻi hono fekauʻi atu ʻe Saula ʻene kau tangatá ki he taú, naʻá ne ʻuluaki fakafuakavaʻi taʻefakapotopoto kinautolu: “Malaʻia ē ko e tangata te ne kai ha faʻahinga meʻakai pē ki muʻa ke efiafí pea ki muʻa ke u faisāuni ki hoku ngaahi filí!”—1 Sāmiuela 13:10-14; 14:24.
Ko e ngaahi lea ʻa Saulá naʻe fakahaaʻi mei ai ha liliu fakamamahi ʻi he tangatá. Kuo hoko nai ʻa e tangata anga-fakatōkilalo mo fakalaumālié, ko ha tangata sio tuʻunga mo hīkisia? He ko ē, naʻe ʻikai ʻaupito ke fekau ʻe Sihova ke hilifaki ha fakangatangata taʻefakaʻatuʻi pehē ki he kau sōtia toʻa mo ngāue mālohi ko iá. Kae fēfē ʻa e ngaahi lea ʻa Saula “ki muʻa ke u faisāuni ki hoku ngaahi filí”—ʻoku fakahuʻunga ai naʻe fakakaukau ʻa Saula ko e tau ko ení ʻaʻana? Naʻe ngalo nai ʻia Saula ko e meʻa naʻe mahuʻingá ko e fakamaau totonu ʻa Sihová kae ʻikai ko ʻene holi vavale ki he faisāuní, lāngilangí pe ikuná?
Naʻe ʻikai ʻaupito ha ʻilo ʻa Sionatane ki he fuakava taʻefakapotopoto naʻe fai ʻe heʻene tamaí. ʻI he ongosia mei he fuʻu faitau ko ení, naʻá ne unu ʻene tokotokó ʻi ha taunga hone ʻo ʻahiʻahiʻi ia; tuai-e-kemo naʻe toe foki mai hono mālohí. Naʻe tala ange leva ʻe ha taha ʻo ʻene kau tangatá kiate ia fekauʻaki mo hono tapui ʻe heʻene tamaí ʻa e kaí. Naʻe tali ange ʻe Sionatane: “Kuo hanga ʻe heʻeku tamaí ʻo ʻai ke faingataʻaʻia lahi ʻa e fonuá. Vakai mai ki he maama ʻa hoku matá koeʻuhi ko ʻeku ʻahiʻahiʻi ʻa e kiʻi meʻi hone ko ení. Huanoa ange ai kapau naʻe kai tauʻatāina ʻa e kakaí he ʻahó ni mei he koloa vete ʻa honau ngaahi filí ʻa ē naʻa nau maʻú! He ka ne pehē ne mei toe lahi ange ai hono tāmateʻi ʻo e kau Filisitiá.” (1 Sāmiuela 14:25-30) Naʻá ne moʻoni. Ko Sionatané ko ha foha mateaki, ka naʻe ʻikai ke ne mateaki kuikui pē. Naʻe ʻikai ke ne loto-tatau taʻefakakaukau mo e meʻa kotoa pē naʻe fai mo leaʻaki ʻe heʻene tamaí, pea ko e vakai mafamafatatau ko iá naʻá ne maʻu ai ʻa e fakaʻapaʻapa ʻa e niʻihi kehé.
ʻI hono ʻiloʻi ʻe Saula kuo maumauʻi ʻe Sionatane ʻa e fakataputapuí, naʻá ne kei fakafisi pē ke sio ki he fakavalevale ʻa ʻene tuʻutuʻuní. ʻI hono kehé, naʻá ne tui moʻoni ko hono fohá tonu naʻe totonu ke tāmateʻi! Naʻe ʻikai ke toe fakafekiki ʻa Sionatane pe kōlenga ki ha meesi. Fakatokangaʻi ʻene tali fakatoʻoalotó. ʻI he ʻikai ke ne hohaʻa fekauʻaki mo ia tonú, naʻá ne pehē ange: “Ko au eni! ʻOku ou mateuteu ke u mate!” Kae kehe, naʻe lea hake ʻa e kau ʻIsilelí: “ʻOku totonu koā ke mate ʻa Sionatane—ʻa e tokotaha naʻá ne ʻomi ʻa e fuʻu ikuna ko ení ki ʻIsilelí? Mole ke mamaʻo! ʻOku mau fuakava ʻia Sihova ko e ʻOtua moʻuí, ʻe ʻikai tō naʻa mo ha fulufuluʻiʻulu mei hono ʻulú ki he kelekelé, he naʻe kau mo ia ʻa e ʻOtuá ʻi he ngāue naʻá ne fai he ʻaho ní.” Ko e hā ʻa e olá? Naʻe tukulolo leva ʻa Saula. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Ko ia naʻe fakahaofi ai ʻe he kakaí ʻa Sionatane, pea naʻe ʻikai te ne mate.”—1 Sāmiuela 14:43-45.
“Ko au eni! ʻOku ou mateuteu ke u mate!”
Koeʻuhi ko hono fakahāhā ʻe Sionatane ʻa e loto-toʻa, ngāue mālohi mo e laumālie taʻesiokitá, naʻá ne langa hake ai ha ongoongo ʻoku lelei. ʻI heʻene ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmakí, naʻe fakahaofi ia ʻe hono ongoongó. ʻOku lelei ke tau fakakaukauloto ki he hingoa pe ongoongo ʻoku tau ʻai maʻatautolu ʻi he ʻaho ki he ʻaho. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ko ha hingoa lelei ʻoku mātuʻaki mahuʻinga. (Tangata Malanga 7:1) Kapau te tau tokanga ke ʻai ha hingoa lelei ʻi he vakai mai ʻa Sihová, ʻo hangē ko Sionatané, ko hotau ongoongó ʻe hoko ko ha koloa lahi.
Fakaʻaʻau ke Toe Fakapoʻuli Ange
Neongo ʻa e ngaahi tōnounou ʻa Saulá, naʻe kei faitau mateaki pē ʻa Sionatane ʻi he tafaʻaki ʻene tamaí ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. ʻE lava ke tau sioloto atu pē ki heʻene loto-mamahi ʻi heʻene sio ki he fakatupulekina ʻe heʻene tamaí ha laumālie talangataʻa mo hīkisia. Naʻe fakaʻaʻau ke toe fakapoʻuli ange ʻa e laumālie naʻe fakahāhā ʻe heʻene tamaí, pea naʻe ʻikai ha mālohi ʻo Sionatane ke taʻofi ia.
Naʻe hā mahino ʻa e palopalema ko ení ʻi hono fekauʻi atu ʻe Sihova ʻa Saula ke faitau mo e kau ʻAmalekí, ko ha kakai naʻa nau mātuʻaki fulikivanu ʻi he ʻaho ʻo Mōsesé, naʻe ʻosi tomuʻa tala ʻe Sihova ʻa e fakaʻauha ʻo e puleʻangá kotoa. (ʻEkisoto 17:14) Naʻe tala kia Saula ke ne fakaʻauha kotoa ʻenau fanga manú pea tāmateʻi honau tuʻí, ʻa ʻĒkaki. Naʻe ikuna ʻa Saula ʻi he taú, ʻo ʻikai ha veiveiua naʻe faitau loto-toʻa ʻa Sionatane ʻi he malumalu ʻo ʻene tamaí ʻo hangē ko ia naʻá ne faʻa faí. Ka naʻe talangataʻa mataʻāʻā ʻa Saula kia Sihova, ʻo ne fakahaofi ʻa ʻĒkaki pea tauhi mo e koloá mo e fanga manú. Naʻe fanongonongo ʻe he palōfita ko Sāmiuelá ʻa e fakamaau aofangatuku ʻa Sihova kia Saulá: “Koeʻuhí ko hoʻo siʻaki ʻa e folofola Sihová, kuó ne siʻaki koe mei hoʻo hoko ko e tuʻí.”—1 Sāmiuela 15:2, 3, 9, 10, 23.
ʻIkai fuoloa mei ai, naʻe mavahe ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová meia Saula. ʻI he ʻikai ke toe maʻu ʻa e tākiekina anga-ʻofa ʻa Sihová, naʻe mātuʻaki fetōʻaki ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa Saulá, ʻiteʻita pea lōmekina ia ʻe he manavaheé. Naʻe hangē ia naʻe ʻi ai ha laumālie kovi mei he ʻOtuá naʻá ne fetongi ʻa e laumālie lelei naʻá ne maʻú. (1 Sāmiuela 16:14; 18:10-12) Kuo pau pē naʻe fakalotomamahi kia Sionatane ke sio ki heʻene tamai naʻe anga-fakaʻeiʻeiki ki muʻá kuó ne liliu fakaʻaufuli! Neongo ia, naʻe ʻikai ʻaupito afe ʻa Sionatane mei heʻene ngāue mateaki kia Sihová. Naʻá ne poupouʻi ʻene tamaí ʻi he lelei taha naʻá ne malavá, ʻo aʻu ʻo ne lea hangatonu kiate ia ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka naʻá ne tauhi maʻu ʻene tokangatahá ki hono ʻOtua mo e Tamai taʻealaliliú, ʻa Sihova.—1 Sāmiuela 19:4, 5.
Kuo faifai ange peá ke vakai ki ha taha ʻokú ke ʻofa ai, mahalo ko ha mēmipa ofi ʻo e fāmilí, ʻoku liliu lahi ʻene tōʻongá ʻo ʻalu ke kovi ange? ʻE lava ke hoko ia ko ha hokosia mātuʻaki fakamamahi. Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sionatané ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ki mui ai: “Neongo kapau ʻe liʻaki au ʻe heʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé, ko Sihova tonu te ne tali au.” (Saame 27:10) ʻOku mateaki ʻa Sihova. Te ne tali foki mo koe pea hoko ko e Tamai lelei taha ʻe ala sioloto atu ki aí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe fai nai ʻe he faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá ke fakalotomamahiʻi pe tuku hifoʻi koé.
ʻOku ngalingali naʻe ʻiloʻi ʻe Sionatane naʻe fakataumuʻa ʻa Sihova ke toʻo ʻa e tuʻunga-tuʻí meia Saula. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Sionatané? Naʻe faifai ange ʻo ne fifili nai pe ko e faʻahinga tokotaha pule fēfē nai te ne hoko ki aí? Naʻá ne fakaʻamua ke fakatonutonu ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fehālaaki ʻene tamaí, ʻo fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ange ʻo e hoko ko ha tuʻi mateaki mo talangofua? ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻene ngaahi fakakaukau lolotó; ko e meʻa pē ʻoku tau ʻiló ko e ngaahi fakaʻamu ko iá naʻe ʻikai ʻaupito pē ke fakahoko. ʻOku ʻuhinga ení naʻe liʻaki ʻe Sihova ʻa e tangata faitōnunga ko iá? ʻI hono kehé, naʻá ne ngāueʻaki ʻa Sionatane ke ne fokotuʻu ʻa e taha ʻo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻo e kaumeʻa mateakí ʻoku maʻu ʻi he lēkooti fakalūkufua ʻo e Tohi Tapú! Ko e kaumeʻa ko iá ʻe lāulea ki ai ʻi ha toe kupu ʻe taha fekauʻaki mo Sionatane.