Pulelulu, Siulai 16
ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ko e ngaahi fakaʻuhinga ʻa e kau tangata potó ko e koto muna pē.—1 Kol. 3:20.
Kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakaʻuhinga fakaetangatá. Kapau ʻoku tau vakai ki he ngaahi meʻá mei ha vakai fakaetangata, te tau tukunoaʻi nai ʻa Sihova mo ʻene ngaahi tuʻungá. (1 Kol. 3:19) “Ko e poto ʻo e māmani ko ʻení” ʻoku faʻa fakamānako ki he ngaahi holi fakakakanó. Ko e niʻihi ʻi he kau Kalisitiane ʻi Peakamosi mo Taiatailá naʻa nau ohi ʻa e tauhi ʻaitolí mo e ngaahi vakai taʻetaau naʻe anga-maheni ʻi he ongo kolo ko iá. Naʻe ʻoatu ʻe Sīsū ha akonaki mālohi ki he ongo fakatahaʻangá ki heʻena makātakiʻi ʻa e fehokotaki fakasino taʻetāú. (Fkh. 2:14, 20) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau fehangahangai mo e tenge ke ohi ʻa e ngaahi fakakaukau halá. Ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí mo e mahení te nau ngāuehalaʻaki nai ʻetau ngaahi ongoʻí pea fakalotoʻi kitautolu ke tau fakangaloku. Ko e fakatātaá, ʻoku nau taukaveʻi nai ko e ʻulutukua ki heʻetau ngaahi holí ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ia pea ko e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa e Tohi Tapú ʻoku ʻolokuonga. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau fakaʻuhinga nai ko e tataki ʻoku ʻomai ʻe Sihová ʻoku ʻikai ke feʻunga ia. ʻE aʻu nai ʻo fakataueleʻi kitautolu ke ʻoua te tau “fai pē ki he ngaahi meʻa kuo tohí.”—1 Kol. 4:6. w23.07 16 ¶10-11
Tuʻapulelulu, Siulai 17
Ko ha kaumeʻa moʻoni ʻokú ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pē pea ko ha tokoua ia ʻoku fanauʻi mai ki he taimi faingataʻá.—Pal. 17:17.
Ko Mele, ʻa e faʻē ʻa Sīsuú, naʻá ne fiemaʻu ʻa e mālohi. Naʻe teʻeki ke ne mali; neongo ia, te ne hoko ʻo feitama. Naʻe ʻikai haʻane taukei ʻi hono ʻohake haʻane fānau tonu, ka naʻe teu ke ne tokangaʻi ʻa e kiʻi tamasiʻi te ne hoko ko e Mīsaiá. Pea koeʻuhi naʻe teʻeki ke mohe ʻa Mele mo ha tangata, ʻe anga-fēfē haʻane fakamatalaʻi kotoa eni ki he tangata naʻá ne teu mali mo iá, ʻa Siosifa? (Luke 1:26-33) Naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe Mele ʻa e mālohí? Naʻá ne kumi ha tokoni mei he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, naʻa ne kole kia Kepaleli ke ne ʻoange ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e vāhenga-ngāué. (Luke 1:34) Taimi nounou pē mei ai, naʻá ne fononga ki he “feituʻu moʻungaʻiá” ki ha kolo ʻo Siuta ke ʻaʻahi ki hono kāinga ko ʻIlisapesi. Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe ʻIlisapesi ʻa Mele pea naʻe fakamānavaʻi ia ʻe Sihova ke ne vahevahe atu ha kikite fakalototoʻa fekauʻaki mo e tama teʻeki fanauʻi ʻa Melé. (Luke 1:39-45) Naʻe pehē ʻe Mele ko Sihova “kuó ne fakahoko ha ngaahi ngāue māfimafi ʻaki hono toʻukupú.” (Luke 1:46-51) Naʻe fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻa Mele ʻo fakafou ʻia Kepaleli mo ʻIlisapesi. w23.10 14-15 ¶10-12
Falaite, Siulai 18
Naʻá ne ngaohi kitautolu ke hoko ko ha puleʻanga, ko e kau taulaʻeiki ki hono ʻOtuá mo e Tamaí.—Fkh. 1:6.
Ko ha fika fakangatangata ʻo e kau ākonga ʻa Kalaisí kuo pani ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea ʻoku nau maʻu ha vahaʻangatae makehe mo Sihova. Ko e toko 144,000 ko ení te nau ngāue ko e kau taulaʻeiki ʻi hēvani mo Sīsū. (Fkh. 14:1) Ko e Potu Toputapu ʻo e tāpanekalé ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa honau tuʻunga ko e ngaahi foha laumālie ohi ʻo e ʻOtuá lolotonga ʻenau kei ʻi he māmaní. (Loma 8:15-17) Ko e Potu Fungani Toputapu ʻo e tāpanekalé ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa hēvani, ʻa e feituʻu ʻoku ʻafio ai ʻa Sihová. Ko e “puipuí” ʻa ia ʻokú ne vaheʻi ʻa e Potu Toputapú mei he Potu Fungani Toputapú ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e sino fakaekakano ʻo Sīsuú ʻa ia ko ha meʻa naʻá ne taʻofi ia mei heʻene hū ki hēvaní ʻi hono tuʻunga ko e fungani Taulaʻeiki Lahi ʻo e temipale fakalaumālié. ʻI hono tuku atu ʻe Sīsū hono sino fakaetangatá ko ha feilaulau maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻá ne fakaava ai ha hala ki he moʻui fakahēvaní maʻá e kau Kalisitiane paní kotoa. Kuo pau foki ke nau tuku ange honau sino fakakakanó kae maʻu honau pale fakahēvaní.—Hep. 10:19, 20; 1 Kol. 15:50. w23.10 28 ¶13